.webp){kind=icon}
Berba borovnica je ove godine krenula 30. maja, odnosno nikad ranije, kaže sagovornik Bloomberg Adrije Veselin Đorđević iz Borovnica kluba Srbija. Dodaje da je aprilski mraz uništio dio zasada, te da je kvalitet upitan.
Predstojeće otvaranje kineskog tržišta za srpske proizvode povod je za zapitanost kakve su perspektive takozvanog plavog zlata da se svojom cijenom, kvalitetom, količinama i isplativošću uzgoja nametne kao jedan od bitnih poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u Kini. Pored maline i kupine, voća iz redova bobica, borovnica ima veliki potencijal za srpsku privredu i uprkos lošijim sezonama po rod - srpski izvoz raste.
Štaviše, nastavlja da raste i izvoz u Rusiju, jedno od najvećih svjetskih tržišta s kojim je bilo određenih problema za vrijeme korone - zbog skupog transporta, ali i početkom krize u Ukrajini. Istovremeno, srpska borovnica sve više putuje i u Njemačku, Holandiju, Poljsku, Veliku Britaniju.
Proizvođači se u posljednje vrijeme žale na nisku cijenu, a trend prošlogodišnjih cijena pokazuje da je bilo oscilacija, u zavisnosti od države u koju se plasirala plava voćka. Recimo, u 2020. cijena za kilogram svježe borovnice za Njemačku bila je 4,38 evra, da bi u 2023. dostigla nivo od 6,18 evra. Treba izdvojiti i Poljsku, sa kojom je 2019. ugovorena cijena od čak 7,2 evra, ali je ona znatno pala u narednim godinama. U 2022. na 4,88 evra, a 2023. na 5,57 evra.
Takođe, kvalitet je ponegdje oslabio zbog vremenskih neprilika koje su uzrokovale gubitke i nagnale neke proizvođače da prodaju svoje plantaže. Na osnovu svega navedenog ne možemo, a da se ne zapitamo da li je borovnica i dalje plavo zlato.
"Borovnica se svakako deklariše kao plavo zlato i može biti značajan adut u izvozu jagodastog voća iz Srbije. Velike oscilacije u otkupnim cijenama uticale su na promjene u proizvodnji, mada na tržištu Srbije možete naći zasade borovnice na različitim lokalitetima. Neki prodavci, doduše, žele da izađu iz ove poljoprivredne proizvodnje zbog nedostatka sredstava za dalja ulaganja, a opet, značajan broj proizvođača se prije borovnice uopšte nije ni bavio poljoprivredom, već su investirali u zasade koje su doveli do određenog nivoa koje sada stavljaju na tržište. Jednostavno, posmatraju zasad kao jednu kompaniju koju prodaju. Motivi prodaje su različiti", kaže za Bloomberg Adriju dr Darko Jevremović, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku.
Na pitanje šta je sve uticalo na borovnicu u protekle dvije do tri godine i da li je izvoz pao, odgovara da su nestabilne i niske cijene dosta uticale na proizvodnju.
"Oni proizvođači koji nisu imali ugovorenu i sigurnu prodaju - prodavali su borovnicu po niskoj cijeni ili nisu u cjelosti naplatili svoju robu. I pored toga, izvoz iz godine u godinu raste i prošle godine je bio rekordan."
Izvoz borovnice u Srbiji je 2023. iznosio 33,7 miliona evra, dok je svjetski izvoz od 2015. do 2022. porastao munjevito - sa 1,56 na 4,5 milijardi evra. Zanimljivo je istaći i da je Srbija krenula da izvozi ovo voće u Belgiju tek 2022, kada je izvezeno 98 tona svježe borovnice.
Uprkos tome, brojni proizvođači nisu bili zadovoljni, jer površine pod borovnicom u Evropi rastu, te je samim tim konkurencija sve veća.
Depositphotos
Uticaj klime na borovnicu
"Klimatske promjene utiču na cjelokupnu poljoprivredu, pa i na uzgoj borovnice. Pozni prolećni mrazevi i ekstremno visoke temperature su samo neki od faktora koji otežavaju gajenje borovnice. Ove godine, brojni proizvođači u Srbiji su pretrpjeli ogromne gubitke usljed izmrzavanja plodova i cvjetova, tako da će prinos u tim zasadima biti umanjen", kaže Jevremović.
Globalno zagrijavanje utiče na sve vrste usjeva, a posebno na one najosjetljivije gdje ubrajamo i bobičasto voće. Fiziološki uticaji na biljke mogu biti vrlo složeni, u zavisnosti od regiona i samog lokaliteta, ali ima i dosta opštih efekata kao što su češće i jače oluje i poplave, duži periodi suše, veći broj štetočina.
Bobičasto voće je posebno podložno temperaturnim promjenama i promjenama zemljišta, a studija o borovnicama rađena u Mejnu (SAD) 2021. otkriva da su temperature u poljima ove voćke prosječno porasle 1,2 stepena Celzijusa.
Dodatni problem za proizvođače, prije svega u dijelovima svijeta s izraženim toplim i suvim vremenom, jeste manjak finansijskih sredstava za navodnjavanje.
Koliko je zahtjevan transport borovnice do dalekih zemalja
U grupi bobičastog voća, svježi plodovi borovnice nisu tako osjetljivi kao plodovi maline, navodi direktor Instituta za voćarstvo u Čačku. Međutim, ukoliko se ne skladište i transportuju u odgovarajućim uslovima, može doći do oštećenja i umanjenja kvaliteta.
"Ako se transport obavlja hladnjačama u odgovarajućem režimu temperature (-0,5 do 0°C) i vlažnosti, onda nema velikih problema za plasman na udaljena tržišta, pri čemu transport ne smije biti duži od 10 do 14 dana. Avionski kargo transport sa odgovarajućim temperaturnim režimom je najbolje rješenje za veoma brzi plasman i sa minimalnim rizikom. Na našem tržištu posluju kompanije koje nude ovu uslugu."
Da li to onda znači da je Sporazum o trgovini sa Kinom kec u rukavu za proizvođače i distributere borovnice?
"Tržište Kine predstavlja veliku mogućnost i šansu za plasman plodova voćki za kojim vlada interesovanje. Sporazum o trgovini koji pominjete je odličan potez države koji treba iskoristiti. Pripreme, ispitivanje tržišta, zahtjevi i želje kupaca su presudni. Ukoliko se naprave dobri poslovni aranžmani, mislim da će i pitanje transporta biti adekvatno i lako riješeno. Treba uskladiti i ispuniti standarde po pitanju kvaliteta plodova i ostale fitosanitarne propise Kine."
Podsjećamo da je u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom, koji stupa na snagu 1. jula, potpisan i memorandum koji detaljnije definiše izvoz suvih šljiva i borovnica iz Srbije.
Jevremović dodaje i da srpske proizvođače sada najviše brine cijena po kojoj mogu da plasiraju svoju borovnicu. Ono što je svakako pozitivno jesu veoma povoljni agroekološki uslovi u Srbiji i plodovi koji su i dalje visokog kvaliteta.
"Mladi zasadi ulaze u punu rodnost i treba očekivati povećanje prinosa. Takođe, poštuju se strogi zahtjevi u pogledu primjene pesticida, a značajan broj zasada se gaji po principima organske poljoprivrede. Neki proizvođači sami pronalaze kupce, dok se drugi udružuju i tako nastupaju na tržištu. Ima veoma dobrih i uspješnih primjera, ali takođe ima i proizvođača koji se muče sa plasmanom svojih plodova", objašnjava sagovornik Bloomberg Adrije.
Borovnica ili malina - šta je perspektivnije?
Kako ističe, za razliku od borovnice, malina je kultura koja se decenijama gaji u Srbiji i proizvodnja je već uhodana. Gotovo sva količina proizvedene maline se smrzava i to je glavni izvozni proizvod, dok se neznatna količina realizuje na tržištu kao svježa. Kod borovnice, plodovi su prevashodno namijenjeni za svježu potrošnju i imaju najveću cijenu, dok se dio smrzava i prerađuje u druge proizvode.
Depositphotos
To je, dakle, neka ključna razlika, te bi bilo izazovno procijeniti šta je perspektivnije. Obje voćke imaju svoju namjenu i tržišnu nišu. Dodatno, Jevremović kaže da je veoma teško i nezahvalno dati odgovor na pitanje koje voće je, u načelu, trenutno najpogodnije za uzgoj.
"Kod nekih voćnih vrsta početna ulaganja su veoma visoka (borovnica i jabuka), dok druge vrste zahtijevaju manja ulaganja (šljiva i kajsija). Potrebno je dobro sagledati sve aspekte pre donošenja odluke za investiranje, napraviti realne planove i kalkulacije, te započeti sa podizanjem zasada. S obzirom na činjenicu da predstavljam Institut za voćarstvo Čačak, koji je nadaleko poznat po sortama šljive koje se gaje u čitavoj Evropi, moram izdvojiti šljivu."
Profesor dalje navodi da raste i broj destilerija. "Proizvodnja veoma kvalitetnih šljivovica je u porastu i biće nam potrebne velike količine dobrih plodova za preradu. Na kraju, mislim da je ipak šljiva naše plavo zlato."
