Ako sve bude po planu, Vijeće Europske unije (EU), odnosno Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), u utorak bi oko podneva trebalo dati znak za početak sezone za odstrel kune u Hrvatskoj te odrediti po kojoj će se točno cijeni otkupljivati krzna. Drugim riječima, na dnevnom redu Ecofina nalazi se donošenje triju odluka koje i formalno znače početak odbrojavanja zadnjih mjeseci hrvatskoj valuti kuni, počevši od iduće godine, plaćanje u eurima, odnosno definiranje točnog tečaja kojim će se vršiti zamjena.
Dvanaesti srpnja 2022. tako će postati svojevrstan "Dan €" za Hrvatsku. Odluke Ecofina, odnosno preciznije njihova objava u službenom glasilu EU-a koji dan kasnije, automatski su okidač za aktiviranje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj donesenog sredinom svibnja.
Prema tom Zakonu, Vlada je dužna donijeti službenu odluku koja će se temeljiti na odluci Vijeća. To će biti vrhunac višegodišnjeg procesa. Hrvatska se obavezala uvesti euro stupanjem u članstvo Europske unije. Ujesen 2017. godine donesena je Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj i od tada su polako počele pripreme za zamjenu valuta.
Sam proces nije tekao baš glatko. I prije nego što se uopće razmatralo uvesti euro postojali su prigovori na strogost tečajne politike koja se, drže neki, mogla iskoristiti za poticanje izvoznog gospodarstva. Uvođenje eura samo bi cementiralo situaciju. Također, metom brojnih kritika bio je i način na koji su se odabirali motivi za izgled hrvatskih kovanica eura. Rezultati anketa među građanima koje je provodila Hrvatska narodna banka (HNB), kao jedan od ključnih nositelja cijelog procesa, također su pokazivali manjak odlučnosti stanovnika za uvođenje nove valute.
No, s odlukom Ecofina, u Hrvatskoj se počinje s pripremom za euro, a ponovit ćemo ukratko i osnovne crte tog procesa: euro bi kao službeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj trebao zaživjeti od 1. siječnja 2023. godine; prva dva tjedna paralelno će u opticaju biti kune i euri, a trgovci u dućanima bi prilikom plaćanja građanima morali vraćati eure ako to ikako budu mogli; komercijalne banke dužne su od početka rujna početi s procesom tzv. predopskrbe, odnosno središnja bi im banka trebala početi dostavljati eure koje će oni dalje dostavljati svojim poslovnim klijentima.
Dvojno iskazivanje cijena mora početi najkasnije prvog ponedjeljka u rujnu ove godine, iako može i odmah nakon što se sazna fiksni tečaj zamjene, a cijene će se u eurima i kunama iskazivati sve do kraja iduće godine. Gotovinu će biti moguće zamijeniti u bankama, poslovnicama Financijske agencije (Fina) i poštanskim uredima, i to tijekom čitave iduće godine. U jednoj transakciji bez naknade moći će se zamijeniti najviše sto novčanica i najviše sto kovanica. Ne postoji ograničenje broja takvih transakcija.
EURHRK:CUR
EUR-HRK X-RATE
7,5145 HRK
-0,00180 -0,02%
vrijednost na početku trgovanja
7,5144
posljednja zaključna vrijednost
7,5163
dnevni raspon
7,51 - 7,52
raspon u 52 nedjelje
7,47 - 7,59
Nakon prvih godinu dana, kunske kovanice će se još iduće dvije godine moći zamijeniti u HNB-u, a novčanice će se moći zamjenjivati bez vremenskog ograničenja.
U cijelom će procesu biti i nekih iznimki. Bankomati neće svi moći prvog dana siječnja biti opskrbljeni eurima jer je to tehnički nemoguće izvesti. Gdje iskazivanje dvojnih cijena iziskuje visoki trošak ili je nepraktično, to neće biti obavezno. Čak su i popularne "kumice na placu" izuzete iz dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima.
Nakon prošlotjedne ostavke ministra financija Zdravka Marića, koji u ponedjeljak i utorak u svojoj funkciji i dalje sudjeluje u radu europskih tijela u Bruxellesu i još će neko vrijeme obnašati dužnosti dok ih ne preuzme novi ministar, može se postaviti pitanje kako će se uopće cijeli proces provesti. Iz Vlade RH i središnje banke nas uvjeravaju da je sve spremno.
Odgovor na pitanje je li zaista tako dobit ćemo u idućih nekoliko mjeseci.
.webp){kind=icon}
