Dok su prethodnih godina radnici širom regiona birali međuljudske odnose kao najvažniji faktor pri zapošljavanju, ove godine, koju su obilježile kriza troškova života i visoka inflacija, izabrali su visinu plate. Tako je svuda u regionu, osim u Sloveniji, gdje dobri međuljudski odnosi i dalje zauzimaju prvo mjesto, pokazuje regionalno istraživanje Infostuda.
Iako je najveći dio ispitanika izabrao visinu plate kao najvažniji faktor (65 odsto), pokazalo se da su dobri međuljudski odnosi i dalje važni, pa se nalaze na drugom mjestu s rezultatom od 63 odsto. Mogućnost učenja i napredovanja je zadržala visoku treću poziciju (34 odsto), ali primjetno je i da pridajemo sve veći značaj radnom vremenu (32 odsto).
Znanjem i vještinama do radnog mjesta
Na pitanje šta smatraju da je najbitnije za dobijanje posla, najveći broj naših ispitanika odgovorio je da su to znanja i vještine, kao i motivacija i želja za zaposlenjem. Radno iskustvo se našlo na trećem mjestu, dok se formalno obrazovanje kao faktor našlo na posljednjem mjestu, a za to se opredijelilo samo manje od tri odsto ispitanika.
Slična situacija je i u regionu, gdje uz ispitanike iz naše zemlje i ispitanici iz Srbije i Hrvatske ističu znanje i vještine, dok Makedonci i Slovenci veći značaj pridaju motivaciji i želji za zaposlenjem.
Očekivanja zaposlenih rastu
Kada je riječ o očekivanoj zaradi, ispitanici iz Srbije u prosjeku očekuju 860 evra, što je za 13 odsto više nego prethodne godine, kada su očekivanja bila 760 evra.
Ispitanici u Sloveniji uz najviši standard imaju i najviša očekivanja - više od 1.640 evra u prosjeku. Slijede Hrvati sa 1.200 evra. S druge strane, najniža očekivanja su prisutna među ispitanicima u Sjevernoj Makedoniji od 770 evra, a interesantno je da ispitanici iz Bosne i Hercegovine imaju čak 20 odsto veća očekivanja nego prošle godine i prosjek željene zarade sada iznosi 940 evra - i viši je nego u Srbiji.
Tek svaki peti ispitanik dobio je povišicu tokom ove godine. Više od polovine ispitankia iz Srbije (62 odsto) navodi da niti je dobilo povišicu niti je očekuje, a svega 16 odsto očekuje da će do povišice ipak doći do kraja godine.
U posljednjih godinu i po dana posao je promijenilo 38 odsto ispitanika iz Srbije, a u narednih godinu dana na taj korak je spremno čak 65 odsto.
Strah od gubitka posla najveći u Srbiji
Iako se u svim zemljama regiona vidi pad u procentu straha od gubitka posla, u Srbiji je on prisutan u najvećoj mjeri gdje svaki treći ispitanik strahuje da bi mogao izgubiti radno mjesto. Najmanje se brinu Makedonci, svega 19 odsto.
"S obzirom na turbulentne godine iza nas, u skladu s ekonomskom situacijom, mijenja se i tržište rada. Iako smo do sada imali pojačanu potražnju za radnicima, ispitanici očekuju da će se taj rast vjerovatno usporiti. Dvije trećine smatra da će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje", navodi se u istraživanju Infostuda.
Skoro dvije godine nakon početka pandemije, kada su se skoro sve aktivnosti vratile u normalu, djeluje da rad od kuće u Srbiji nije baš zaživio. Kako pokazuje istraživanje, trenutno dvije trećine ispitanika iz Srbije radi u potpunosti iz kancelarije, pošto im posao ne dozvoljava rad od kuće, svaki peti ispitanik radi iz kancelarije i pored toga što bi mogli da rade od kuće. Svega šest odsto ispitanika radi u potpunosti od kuće, a 10 odsto po hibridnom modelu.
Loša reputacija domaćih privatnih kompanija
Kao i prethodnih godina, kada bi birali kompaniju prema tipu vlasništva, ispitanici iz Srbije bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (34 odsto), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (14 odsto). Četvrtina ispitanika iz Srbije bi najradije radila za državno preduzeće, dok bi svaki peti pokrenuo privatni biznis.
Sličan trend je prisutan u svim zemljama regiona, osim Slovenije, gdje najveći broj ispitanika ipak bira rad u domaćim privatnim kompanijama.
Kompanije ne šalju povratne informacije, što bi moglo da ih košta kandidata
Od nezaposlenih ispitanika iz Srbije, čak petina čeka na postao duže od pet godina. Trećina je nezaposlena tri mjeseca ili manje, 16 odsto je bez posla između šest i 12 mjeseci. Više od polovine nezaposlenih traži bilo kakav posao, bez obzira na to da li je riječ o poslu u struci ili izvan nje, dok 36 odsto traži posao isključivo u struci.
Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz S. Makedonije.
Iako smo svjedoci toga da je do radnika sve teže doći, kandidati još uvijek ne dobijaju odgovor poslodavaca na prijavu za posao. Kandidati, njih 42 odsto, kažu da rijetko kad dobiju povratnu informaciju, dok svaki treći ističe da skoro nikad ne dobije nikakav odgovor. Svega 12 odsto ispitanika kaže da odgovor dobije često ili uvijek, što je pad u odnosu na prošlu godinu, kada je ovaj procenat iznosio 18 odsto.
Koliko je ovo loše za reputaciju kompanije, govori i podatak da će ispitanici izbjegavati da se ponovo prijave na oglas u kompaniji, gdje nisu dobili povratnu informaciju (53 odsto), a kompaniju će negativno komentarisati prijateljima i porodici (17 odsto). S druge strane, skoro 40 odsto ih kaže kako neodgovaranja na prijavu za posao ne utiče na njihovo mišljenje o kompaniji.
Preko prakse do prvog posla
Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Srbije (35 odsto) vjeruje da će novi posao pronaći u roku od tri mjeseca nakon završetka školovanja, dok pet odsto njih već čeka posao ili već rade. Svaki četvrti vjeruje da će potraga za poslom trajati od tri do šest mjeseci.
Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja, mladi su spremni da odrade praksu (69 odsto) ili da rade honorarno (56 odsto), dok je svaki treći ispitani spreman i na volontiranje.
Ohrabrujuća činjenica je da čak 37 odsto mladih tačno zna čime želi da se bavi, navedeno je u saopštenju Infostuda. Znatno manji broj njih (osam odsto) nema jasnu predstavu čime želi da se bavi nakon završenog školovanja, dok 56 odsto ispitanika nije potpuno sigurno u kojem smjeru želi da krene, ali imaju određenu viziju onoga čime žele da se bave.
Istraživanje je proveo Infostud, a priključili su se partnerski portali za zapošljavanje iz regiona MojPosao.net iz Hrvatske, MojPosao.ba iz Bosne i Hercegovine, Deloglasnik.si iz Slovenije i Vrabutovanje.com.mk iz Sjeverne Makedonije.
Istraživanje je provedeno kroz ispitivanje stavova s fokusom na tri demografske grupe ispitanika: zaposleni, nezaposleni i oni koji se i dalje školuju. U istraživanju je učestvovalo više od 5.700 ispitanika, od kojih je skoro 2.300 ispitanika iz Srbije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...