Tehnologija blockchaina i kriptovalute smatraju se revolucionarnom inovacijom u svijetu financija. Dok se tradicionalni financijski sektor (TradFi) suočava s izazovima, digitalni sektor obećava novu eru transparentnosti, sigurnosti i učinkovitosti u poslovanju, stvarajući sustav decentraliziranih financija (DeFi), ali i puno više od toga.
Blockchain: Temelj digitalne revolucije
Blockchain, na engleskom doslovno "lanac blokova", predstavlja zajedničku bazu podataka temeljenu na decentraliziranoj tehnologiji koja omogućava sigurnu i transparentnu razmjenu digitalnih podataka i imovine. Drugim riječima, baza podataka nije na jednom mjestu (centru), već je sastavljena od manjih baza (blokova) koje su međusobno povezane.
Ključna karakteristika blockchaina je distribuiranost mreže temeljene na više neovisnih računala koja radi na principu izravne komunikacije, odnosno peer-to-peer transakcija, bez posrednika poput banaka ili državnih institucija. Softverski kod poznat kao pametni ugovor omogućava blockchainu preuzimanje nekih funkcionalnosti tih organizacija, a to radi automatski, bez potrebe za ljudskim sudjelovanjem, jer nakon što se takav program napiše, sam nastavlja operirati.
Svaka transakcija ili drugi zapisi bilježe se u blokovima podataka povezanim i enkriptiranim, odnosno šifriranim kako bi postali nečitljivi za one koji nemaju odgovarajući digitalni ključ tako da su praktički neizmjenjivi. Naime, svaki blok ima jedinstveni identifikator nazvan hash i nemoguće je promijeniti sadržaj jednog bloka, a da se ne promijeni sadržaj svih blokova koji dolaze nakon njega.
Zapisi se bilježe u enkriptiranim blokovima | Depositphotos
Dakle, jedna od glavnih prednosti tehnologije blockchaina mogućnost je verifikacije i integriteta podataka putem decentraliziranog sustava validacije. To znači da umjesto oslanjanja na jedan središnji entitet (banku, platnu instituciju itd.), blockchain koristi algoritme za konsenzus koji zahtijevaju suglasnost većine sudionika na mreži. To osigurava transparentnost i smanjuje mogućnost zloupotrebe ili manipulacije podacima.
Druga prednost je sigurnost. Transakcije u blockchainu enkriptirane su i provjerene pomoću složenih matematičkih algoritama. To znatno otežava hakiranje ili manipulaciju podacima. Blockchain koristi kriptografske tehnike kako bi osigurao privatnost i integritet podataka, stvarajući povjerenje među sudionicima mreže.
Nisu svi blockchainovi javni i decentralizirani
Važno je napomenuti da jedan blockchain sam po sebi može biti javan, otvoren za sve bez kontrole jedne osobe, ali može biti i privatno centraliziran, ovisno o tome kako je programiran. Na javnim blockchainovima svatko može pomoći u verifikaciji transakcija na mreži, a mnogi od njih su se pokazali otpornima i sigurnim. Najpoznatiji među njima je Bitcoin. Pokrenut je 2009. godine, a stvorila ga je osoba ili skupina pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
Blockchain ima širok raspon primjene. Kako je Bloomberg Adria već ranije izvijestio, u industriju su već ušli divovi poput Guccija, McLarena, Nikea, Starbucksa i Lamborghinija. Nedavno smo također izvijestili o srpskom startupu koji sudjeluje u procesu tranzicije Twittera na Web3, što je povezani koncept u širem ekosustavu koji se odnosi na novu fazu svjetske mreže koja uključuje upravo koncepte decentralizacije, blockchaina i ekonomije temeljene na digitalnim kriptovalutama.
Web3, nova generacija mreže | Depositphotos
Dakle, iako su financijske usluge područje na kojem se blockchain trenutno najviše primjenjuje, tehnologija se može koristiti i za praćenje lanaca opskrbe, čuvanje medicinskih zapisa pacijenata, evidenciju autorskih prava, autentifikaciju luksuznih proizvoda ili umjetnina…
Blockchain trilema
Glavni strateški izazovi tih inovativnih digitalnih protokola često se svode na teoriju o takozvanoj blockchain trilemi. O čemu se radi? Jedan protokol blockchaina može obraditi ograničen broj transakcija po sekundi. Procjenjuje se da za Bitcoinov protokol ta granica iznosi sedam transakcija po sekundi. Takva ograničenost može dovesti do toga da blockchainovi budu preopterećeni obujmom posla, uzrokujući kašnjenja i visoke troškove za korisnike, posebno tijekom razdoblja uzbuđenja na tržištu kada se bilježi velika aktivnost sudionika.
Prema izvješću Bloomberga, širenje blockchaina izvan određene točke neizbježno narušava dvije njegove osnovne karakteristike: decentraliziranu strukturu (koja pruža transparentnost i povjerenje korisnika u to da sustav djeluje neovisno o trećim stranama i vlastima) i sigurnost (zaštitu podataka od hakera). Drugim riječima, možete imati skalabilnost, decentralizaciju ili sigurnost, ali ne možete imati sve tri komponente.
Izraz "blockchain trilema" skovao je Vitalik Buterin, suosnivač još jednog poznatog blockchaina Ethereuma.
Vitalik Buterin | Bloomberg
Dosad su se na više načina pokušavala pronaći rješenja za tu trilemu. Na primjer, neki pristupi uključuju stvaranje većih blokova (informacije o transakcijama pakiraju se u veće pakete prije nego što se provjere i dodaju u mrežu) ili nove slojeve (izgradnja novog protokola koji je integriran s originalnim, s ciljem da samostalno upravlja transakcijama kako bi se rasteretila glavna mreža).
U drugom dijelu ovog teksta, koji će biti objavljen u narednim danima na Bloomberg Adriji, pročitajte više o kriptovalutama, prednostima koje donose, ali i izazovima s kojima se sektor kriptovaluta suočava.
.webp){kind=icon}
