Inovacija je ključni pokretač ekonomskog napretka koja koristi potrošačima, kompanijama i ekonomiji u cjelini. U ekonomskom smislu, inovacija je, u svojoj suštini, proces uvođenja novih ideja, proizvoda, usluga ili metoda koje stvaraju vrijednost i mijenjaju postojeće norme.
''Inovacije stimuliraju dinamičnost ekonomije, podstičući rast, konkurentnost i društveni napredak. Zemlje koje se fokusiraju na podsticanje inovacija obično ostvaruju stabilan i održiv ekonomski razvoj'', za Bloomberg Adriju kaže Salko Križevac, predsjednik Centra za razvoj i promociju inovatorstva, tehnike i informacionih tehnologija-CRPIT Sarajevo.
Ekonomski rast
Dodaje da inovacije potiču ekonomski rast na nekoliko načina.
Povećanje produktivnosti: Inovacije često vode do efikasnijih načina obavljanja poslova, optimiziraju procese proizvodnje i distribucije te smanjuju gubitke. To dovodi do povećane produktivnosti, omogućavajući veći output uz manje resursa.
Stvaranje novih tržišta: Inovacije stvaraju nove proizvode i usluge koje dosad nisu postojale ili značajno unapređuju postojeće. To omogućava kompanijama osvajanje novih tržišta i privlačenje novih kategorija potrošača.
Konkurentska prednost: Inovativne kompanije često imaju prednost nad konkurencijom jer nude jedinstvene proizvode ili usluge koje druge firme nemaju. To može dovesti do povećanja tržišnog udjela i profitabilnosti.
Investicije u istraživanje i razvoj: Da bi ostvarile inovacije, kompanije često ulažu u istraživanje i razvoj novih tehnologija, procesa ili proizvoda. To generira potrebu za istraživačima, naučnicima, inženjerima i drugim stručnjacima, čime se stvaraju nova radna mjesta i potiče obrazovni sektor.
Povećanje izvoza: Inovativni proizvodi i usluge imaju veću šansu za uspjeh na međunarodnom tržištu. To povećava izvoz i dovodi do većeg priliva stranih sredstava u zemlju.
Rast startupa i poduzetništva: Inovacije često proizlaze iz malih startup preduzeća koja traže revolucionarne načine rješavanja problema. Poboljšani ekosistem za startupe i poduzetništvo može potaknuti stvaranje novih inovacija.
Razvoj ljudskog kapitala: Inovacije zahtijevaju visokokvalificirane stručnjake koji su spremni istraživati nove ideje i implementirati ih. To podstiče razvoj ljudskog kapitala, poboljšava nivoe obrazovanja i stručnosti u društvu.
Privlačenje stranih investicija: Zemlje koje su poznate po inovacijama često privlače strane investitore koji su zainteresirani za ulaganje u obećavajuće tehnologije i projekte.
Društveni napredak: Inovacije često dovode do društvenog napretka, poboljšavajući kvalitet života kroz nove tehnologije, medicinske inovacije, ekološka rješenja itd.
Klasičan primjer inovacije je razvoj tehnologije parnih strojeva u 18. stoljeću. Parni strojevi mogli su se koristiti u tvornicama, omogućujući masovnu proizvodnju, a sa željeznicom su revolucionirali transport. Nedavno je informacijska tehnologija promijenila način na koji kompanije proizvode i prodaju svoju robu i usluge, istovremeno otvarajući nova tržišta i nove poslovne modele.
Kada je riječ o ulaganjima u inovacije, nekoliko država se ističe svojim značajnim naporima u segment ulaganja u inovacije i inovativnost. Uobičajeno je pratiti indekse inovativnosti kao što je Globalni indeks inovacija kako bi se dobila slika o vodećim zemljama u području inovacija.
Neke od zemalja koje se često izdvajaju po ulaganjima u inovacije su Sjedinjene Američke Države, Kina, Japan, Njemačka, Švicarska i Švedska.
''Ovdje svakako moramo imati u vidu i zemlje kao što su Francuska, Kanada, Indija, Danska, Engleska, Australija i druge, koje značajan dio BDP-a ulažu u inovacije i tehnologije'', dodaje Križevac.
Ističe da što se tiče broja inovacija, teško je odrediti jednu zemlju koja prednjači, jer inovacije mogu dolaziti iz različitih sektora i područja.
''Međutim, ove zemlje su poznate po svojoj sposobnosti da podstiču inovacije i podržavaju istraživače i inovatore, ali ovo se može mijenjati ovisno o trenutnom fokusu i napretku različitih zemalja'', kaže Križevac.
Šta Švicarsku čini posebnom
Različiti su faktori doprinijeli tome da Švicarka bude lider u polju inovacija. Historijski gledano, riječ je prije svega o političkoj neutralnosti i stabilnom društvenom okruženju koje je dugo privlačilo talentirane pojedince koji su bili prisiljeni napustiti svoje zemlje zbog ratova, revolucija ili progona. Albert Einstein samo je jedan primjer za to, ali u akademskoj zajednici možete pronaći visok udio inozemnih talenata.
Tu je i velikodušna državna podrška – i na federalnom i na lokalnom nivou. U Švicarskoj se primjenjuje pristup 'odozdo prema gore', što znači da vlada ne diktira gdje misli da treba ulagati. Umjesto toga, poziva pojedince s inovativnim idejama da istupe i pruža podršku onima koje smatra najboljima i potencijalno najuticajnijima. Na ovaj način inicijative dolaze od ljudi, a ne od vlade.
Sam proces finansiranja također je pametno usmjeren prema poticanju saradnje između korporativnog sektora i univerziteta. Innosuisse, švicarska agencija za inovacije, ima politiku davanja svojih sredstava direktno univerzitetima, što tjera kompanije da traže univerzitetskog partnera s kojim bi razvijale nove proizvode i inovacije.
Još jedan važan faktor je i profesionalno usmjerena priroda švicarskog obrazovanja. I, naravno, postoje akademske institucije svjetske klase poput EPFL-a koje su posvećene pokretanju inovacija. EPFL inovacijski park stvoren je prije otprilike 25 godina. Inovacijski park neprofitna je fondacija odvojena od univerziteta, ali s punim pristupom istraživačkim laboratorijima i drugim objektima. U njemu se nalazi oko 150 startup kompanija s visokim rastom, kao i 26 velikih korporacija, a park je već iznjedrio neke vrlo uspješne kompanije. Među njima je AC Immune, kompanija koja razvija precizne lijekove za neurodegenerativne bolesti. AC Immune je izlistan na američkoj berzi Nasdaq i još uvijek ima sjedište u parku.
Južnokorejsko čudo
Jedan od možda najboljih primjera uticaja inovacija na ekonomski rast jeste Južna Koreja, koja se transformirala iz poljoprivredne ekonomije u globalnu tehnološku velesilu. Fokus vlade na obrazovanje, istraživanje i razvoj te na poticanje kulture inovacija gurnuo je Južnu Koreju u prvi plan industrija poput elektronike i telekomunikacija.
Nekada jedna od najsiromašnijih zemalja nakon Korejskog rata 1950-ih, Južna Koreja je obnovila svoju ekonomiju od nule. Uz jedva imalo dostupnih prirodnih resursa, jedino bogatstvo na koje se Koreja morala oslanjati su njeni ljudi, koji su djelovali kao kamen temeljac ekonomskog rasta poznatog kao Čudo na rijeci Han. Fokus broj jedan u zemlji bio je podizanje nivoa obrazovanja, a u roku od samo 10 godina nakon Korejskog rata, nepismenost je pala sa 78 posto na četiri posto.
Singapur je još jedan primjer. Usvajanjem kulture inovacija i stvaranjem poslovno prihvatljivog okruženja, Singapur je postao centar za startupe i tehnološke kompanije. Strateška ulaganja u istraživanje i razvoj, zajedno s predanošću razvijanju talenta, potaknula su transformaciju u ekonomiju temeljenu na znanju.
Uspon Kine
Kina je zadivila svijet svojim impresivnim ekonomskim usponom posljednjih decenija. U srcu ovog uspona leži neumorno stremljenje prema inovacijama, pretvarajući tradicionalnu naciju u globalnog ekonomskog diva. Kinesko vodstvo je rano prepoznalo da su inovacije ključne za izlazak iz ovisnosti o radno intenzivnim industrijama. Serija promjena politike, počevši s politikom "Reformi i otvaranja" krajem 1970-ih, postavila je temelje za ekonomsku modernizaciju i rast potaknut inovacijama. Centralni dio priče o inovacijama u Kini su značajna ulaganja u istraživanje i razvoj. Kineska vlada je alocirala značajne resurse za R&D, osnivajući zone razvoja vođene inovacijama i tehnološke parkove diljem zemlje. Ti centri potiču saradnju između univerziteta, istraživačkih instituta i privatnih poduzeća, potičući revolucionarna otkrića i tehnološke napretke.
Domaći tehnološki divovi igrali su ključnu ulogu u poticanju inovacija i ekonomskog rasta Kine. Kompanije poput Alibabe, Tencenta i Baidua nisu samo transformirale domaće tržište, već su i proširile svoj uticaj globalno. Ambiciozne inicijative Kine u području budućih tehnologija privukle su međunarodnu pažnju. Nacija se nalazi na čelu razvoja umjetne inteligencije, 5G telekomunikacija, kvantnog računarstva i električnih vozila. Inicijativa "Made in China 2025", koja se fokusira na promoviranje domaće inovacije u ključnim visokotehnološkim sektorima, ilustrira njene aspiracije za globalno tehnološko vodstvo.
Finska se također istaknula kao globalni primjer kako inovacije mogu potaknuti ekonomski rast i društveni napredak. Poznata po svojim naprednim tehnologijama, visokokvalitetnom obrazovanju i kulturi kreativnosti, put Finske od skromne nacije do globalnog vođe inovacija naglašava transformacijsku moć inovacija u oblikovanju ekonomija.
Inovativne sposobnosti Finske prvi su put došle u globalni centar pažnje s Nokiom, tehnološkim divom koji je dominirao tržištem mobilnih telefona. Međutim, finski put inovacija nije se ograničio na jednu kompaniju. Bila je to kultura inovacija, njegovana progresivnim politikama i posvećenošću R&D, koja je pokrenula ekonomski rast nacije. Izvanredan obrazovni sistem Finske bio je ključan u razvoju stručne radne snage sposobne za vođenje inovacija. Fokus zemlje na STEM obrazovanju stvorio je talentiranu bazu opremljenu vještinama potrebnim za moderne industrije. Univerziteti i istraživačke institucije besprijekorno sarađuju s poslovnim sektorom, stvarajući okruženje povoljno za revolucionarna otkrića.
Napori SAD-a i EU
Inovacija je utkana u tkivo američke historije, počevši od izumitelja poput Thomasa Edisona i Alexandra Grahama Bella. Vizionarski poduzetnici poput Henryja Forda, koji je revolucionirao automobilsku industriju, i Stevea Jobsa, koji je transformirao lične računare i zabavu, utjelovljuju duh inovacija koji gura naciju naprijed.
Sjedinjene Američke Države dosljedno su stavljale istraživanje i razvoj na prvo mjesto. Vodeći univerziteti, istraživačke institucije i korporacije sarađuju kako bi pomaknuli granice ljudskog znanja.
Dolazak digitalnog doba lansirao je SAD na čelo tehnoloških inovacija. Tehnološki divovi poput Amazona, Googlea, Applea i Facebooka nisu samo transformirali industrije, već su oblikovali način na koji ljudi komuniciraju, kupuju i pristupaju informacijama. Njihove inovacije su predefinirale globalni poslovni pejzaž i istaknule ulogu SAD-a u oblikovanju digitalne budućnosti. Inovacija je potaknula značajan napredak i u industrijama izvan tehnologije. Naprimjer, aeroindustrija je pozicionirala SAD kao lidera u istraživanju svemira i komercijalnoj avijaciji. Također, veliki napredak SAD ostvaruje i u područjima biotehnologije i medicinskih istraživanja, te farmaciji.
Značaj inovacija prepoznala je i Evropska unija. U Članu 173. Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU) se navodi da Unija i države članice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industrije unije, a u članu 179. regulirana su istraživanja i tehnološki razvoj Unije te svemirska politika. Osnovni instrument politike za istraživanje i tehnološki razvoj su višegodišnji okvirni program kojim se utvrđuju ciljevi, prioriteti i finansijski paket podrške.
Komisija je 2010. pokrenula program Unija inovacija kao jednu od sedam ključnih inicijativa strategije Evropa 2020 s ciljem poboljšanja uvjeta i pristupa finansiranju istraživanja i inovacija u EU-u kako bi se inovativne ideje lakše pretvorile u proizvode i usluge koji stvaraju rast i radna mjesta. Cilj Unije inovacija bio je stvoriti istinsko jedinstveno evropsko tržište za inovacije koje bi privuklo inovativna poduzeća i poslovanja. Za postizanje tog cilja predložene su razne mjere u području zaštite patenata, normizacije, javne nabave i pametnog zakonodavstva.
Program Horizon 2020 bio je finansijski instrument za provedbu Unije inovacija. Premda je Horizon 2020 bio osmi okvirni program EU-a (2014.–2020.), bio je prvi program koji je objedinio istraživanja i inovacije te su njime konkretizirane mnoge od specifičnih obveza preuzetih u sklopu Unije inovacija, a vrijednost projekta bila je 80 milijardi eura.
Program je naslijedio program Horizon Europe, koji će trajati do 2027. godine, s budžetom od 95, milijardi eura. U fokusu programa su klimatske promjene s ciljem postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja, te konkurentnost i rast EU-a.
Gdje je BiH u cijeloj priči
Bosna i Hercegovina se suočava s nizom izazova kada je riječ o ulaganjima u inovacije. S obzirom na trenutne razvojne potrebe i strategije prosperiteta koje predlažu tehnološki najrazvijenije zemlje svijeta, BiH ne ulaže dovoljno u nauku da bi bila konkurentna u oblasti tehnoloških inovacija.
''Prema statističkim podacima, 0,2 posto BDP-a u BiH se ulaže u inovacije, dok je prosjek EU 2,4 posto. Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da je više od 50 posto rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama rezultat rasta inovacija, dok je 20 posto novootvorenih radnih mjesta također rezultat rasta inovacija'', kaže Križevac.
Dodaje da prema Globalnom indeksu konkurentnosti BiH zauzima najnižu poziciju u regionu - globalno, rangirana je na 75. mjestu.
''Razlozi ovako niskog ranga leže u izuzetno niskom nivou ulaganja u istraživanje i razvoj, transferu novih tehnologija i razvoju inovacija. Ovo je rezultat raznih faktora, uključujući političku nestabilnost, ekonomske teškoće te nedostatak koordinacije između vlada, akademske zajednice i privatnog sektora'', dodaje Križevac.
Pojašnjava da nekoliko faktora usporava razvoj inovacija u našoj zemlji. Tu su prije svega nedostatak adekvatne infrastrukture za istraživanje i razvoj, nedostatak modernih inovacijskih i istraživačkih centara te tehnoloških parkova. Također, jedan od faktora je i nedostatak dostupnih sredstava za istraživanje i razvoj, kao i nedostatak investitora spremnih ulagati u inovativne projekte.
''Doslovno rečeno, inovatori BiH su prepušteni sami sebi. Nemaju skoro nikakve podrške, izuzev povremenih javnih poziva putem kojih inovatori BiH mogu osigurati određena sredstva za implementaciju svojih inovacija'', ističe Križevac.
BiH nedostaje saradnje između akademske zajednice, industrije i vlasti, te sam obrazovni sistem ne pruža dovoljno podrške inovativnom razmišljanju i kreativnosti.
''Jedan od faktora je i birokratija, usporeni administrativni procesi i nedostatak podrške za startup projekte i inovativne projekte i ono što je najvažnije jeste nedostatak svijesti o važnosti inovacija i o tome kako inovacije mogu doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju društva'', zaključuje Križevac.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...