Sam Altman željan je moći. Netom nakon što je prikupio 6,6 milijardi dolara (6,27 milijardi eura) sredstava i učvrstio svoju kontrolu u OpenAI-ju dok drugi suosnivači odlaze, glavni izvršni direktor osmislio je strategiju kojom će ojačati vodstvo svoje tvrtke u području koje sam naziva najvažnijom tehnologijom koju je svijet ikad vidio.
Na sastanku u Bijeloj kući u rujnu, Altman i drugi predstavnici najvećih imena u području umjetne inteligencije okupili su se kako bi iznijeli svoju molbu: Treba nam više energije – i to brzo. Nakon sastanka, nastavio je s 15 stranica dugim prijedlogom koji sadrži više informacija o onome što smatra da bi vlada konkretno trebala učiniti. Prijedlog je pozvao na izgradnju nekoliko elektrana snage pet gigavata u različitim državama u SAD-u, svaka po cijeni od oko 100 milijardi dolara (95 milijardi eura), koje će koristiti njegov vlastiti startup i druge vodeće tvrtke u umjetnoj inteligenciji. Dokument je naslovljen "Infrastruktura je sudbina" (engl. Infrastructure Is Destiny).
Doista jest. Povijest nudi mnoštvo primjera vlada koje plaćaju račune za goleme pothvate pružanja potpore rastućim industrijama, od američkog sustava međudržavnih autocesta u vrijeme predsjednika Dwighta Eisenhowera 1950-ih do ulaganja u širokopojasni pristup internetu Južne Koreje 1990-ih. Ako je sudbina Amerike da postane globalna supersila u području umjetne inteligencije i ne prepusti teren Kini, ulaganja u energiju tempom koji je zamislio Altman moraju se smatrati ne samo ciljem nego i minimumom. Pitanje je kako bismo to trebali platiti i kako osigurati da koristi ne uključuju samo korporativne interese nego da obuhvate i civilno društvo.
Godišnja potražnja za električnom energijom podatkovnih centara u SAD-u
Altman nije izmislio taj cilj bez razmišljanja. Postoji od pet do sedam hiperskalara – tvrtki koje koriste ili prodaju ogromne količine računalnih resursa za obuku i pokretanje novijih, najsuvremenijih modela umjetne inteligencije, kojima bi bile potrebne takve ogromne elektrane. Za svaku od njih, 5 GW je donekle provizorna procjena njihovih budućih energetskih potreba.
Teško je doći do točnog broja, kaže Arshad Mansoor, predsjednik i izvršni direktor neprofitnog Instituta za istraživanje električne energije (EPRI), jer iako će računalna snaga potrebna za obuku nove generacije modela umjetne inteligencije biti mnogo veća nego danas, povećanje učinkovitosti barem će djelomično nadoknaditi te troškove. Najnoviji Nvidijin čip Blackwell ima 25 puta veću energetsku učinkovitost od čipa Hopper te tvrtke koji se uvelike koristi. Mansoor je sudjelovao na sastanku u Bijeloj kući i podržava Altmanov poziv za ulaganje.
Prema EPRI-ju, za jedan ChatGPT zahtjev potrebno je 10 puta više energije nego za standardno Google pretraživanje (koje se ne temelji na umjetnoj inteligenciji). Prema maksimalističkim predviđanjima Instituta, podatkovni centri trošit će do 2030. čak 9,1 posto cjelokupne električne energije proizvedene u SAD-u, u odnosu na današnjih četiri posto. Neke države već šalju upozorenja. Predsjednik Povjerenstva za javne usluge u Teksasu rekao je u listopadu u razgovoru s Bloombergom da će novi podatkovni centri morati stvarati vlastitu energiju jer se državni energetski sustav jednostavno ne može nositi s dodatnom potražnjom.
Tvrtke za umjetnu inteligenciju pronaći će negdje nekako tu energiju. U nekim će slučajevima to biti iz neobnovljivih izvora, kao što su plinske elektrane, čime će se žrtvovati prethodni ciljevi ugljične neutralnosti, kao što je bivši predsjednik Googlea Eric Schmidt objavio početkom listopada na Sastanku na vrhu o umjetnoj inteligenciji u Washingtonu. Microsoft je nedavno postigao dogovor da će od nuklearne elektrane Three Mile Island kupovati svu električnu energiju nakon što elektrana 2028. ponovno započne s radom. Mansoor procjenjuje da bi nadogradnjom trenutačno operativnih nuklearnih postrojenja moglo biti dostupno do 10 GW energije.
To neće biti dovoljno za približavanje kapacitetu koji je potreban da SAD u budućnosti zadrži svoj vodeći položaj u umjetnoj inteligenciji. Goldman Sachs predviđa da će "biti potrebno 47 GW dodatnog kapaciteta za proizvodnju energije kako bi se kumulativno podržao rast potražnje za energijom američkih podatkovnih centara do 2030. godine". Analitičari tvrtke procjenjuju da će potrebna kapitalna ulaganja iznositi otprilike 50 milijardi dolara (47,5 milijardi eura).
Ako je stav Bijele kuće da će umjetna inteligencija biti okosnica našeg gospodarstva, trebala bi surađivati s Altmanom kako bi utrla put za ono što on i ostatak industrije trebaju.
Altmanov dokument "Infrastruktura je sudbina" opisuje aktualne mjere Kine i navodi da će se u sljedećih pet godina izgraditi 11 nuklearnih reaktora po cijeni od 31 milijarde dolara (29 milijardi eura). Potrebe tvrtki za umjetnu inteligenciju ispunjavaju se uz "financijsku potporu i povoljnu regulativu". Rad kineske vlade nadilazi granice države, sa 155 projekata povezanih s umjetnom inteligencijom koje Kina podupire u 64 zemlje. Kina nastoji prestići SAD i do 2030. postati globalni lider u umjetnoj inteligenciji, što će, kako kaže, omogućiti "korjenite promjene u načinima proizvodnje, načinu života i razmišljanju ljudi", a da ne spominjemo vojnu moć.
Bloomberg
Bloomberg Intelligence nedavno je prognozirao da će Kina u sljedećih 12 mjeseci smanjiti jaz u razvoju umjetne inteligencije u odnosu na SAD, velikim dijelom zato što vodeće tehnološke tvrtke imaju koristi od toga što ih u potpunosti podupire država.
Kina je također pametno gomilala zalihe vrhunskih akceleratorskih čipova prije nego što je SAD uveo kontrolu izvoza te ima tri razvojna inženjera softvera na svaka dva u SAD-u. Drugim riječima, OpenAI u svojem dokumentu s pravom upozorava na to da bi utrka u području umjetne inteligencije kojom bi dominirala Kina značila da bi se autokratski stav te zemlje o privatnosti podataka i masovnom nadzoru mogao proširiti na cijeli svijet.
Ako je stav Bijele kuće da će umjetna inteligencija biti okosnica našeg gospodarstva, trebala bi surađivati s Altmanom kako bi odgovorila na potrebe industrije, s obzirom na to da SAD ima najveću šansu dobiti najveći dio od više od četiri bilijuna dolara (3,83 bilijuna eura) poticaja za šire svjetsko gospodarstvo, kako procjenjuje McKinsey. U nedavnom eseju objavljenom na njegovoj osobnoj web-stranici njegovoj osobnoj web stranici, Altman je potvrdio da će sustavi poput onoga koji gradi njegova tvrtka prouzročiti velike poremećaje na tržištu rada, ali je dodao i da će potaknuti značajno otvaranje radnih mjesta. Napisao je da će se ti poremećaji isplatiti zbog primjene umjetne inteligencije u proširivanju pristupa obrazovanju, rješavanju problema povezanih sa zdravstvenom skrbi ili modeliranju djelotvornijih načina za borbu protiv klimatskih promjena.
Bidenova administracija ulaže milijarde dolara kako bi vratila proizvodnju poluvodiča u SAD, što bi trebalo biti dovoljan poticaj za ubrzanje razvoja umjetne inteligencije (UI) – posebno dok su američke tvrtke na vrhuncu tehnologije i vodeće na svjetskoj sceni. Vlada bi trebala slijediti instinkt Marka Zuckerberga: nedavno je rekao ulagačima da je rizik od zaostajanja veći od rizika prekomjernog ulaganja.
Ali ono što je Altman predstavio kao priliku na razini politike "New Deal" mora biti i dobar posao za Amerikance, osobito zato što sve brojniji skeptici sumnjaju da će generativna umjetna inteligencija, sa svojim zabludama i netočnostima te visokim troškovima, imati transformativni učinak o kojem govore Altman i ostali koji se zalažu za tu politiku.
Prethodna generacija izgradnje podatkovnih centara poharala je proračune državnih vlada, koje su učinile sve što je u njihovoj moći kako bi se prilagodile big tech tvrtkama, s nezadovoljavajućim rezultatima. Prema izvješću državnog revizora, Virginia, država s najviše podatkovnih centara u zemlji, samo je zbog poticaja povezanih s podatkovnim centrima 2023. izgubila 750 milijuna dolara (713 milijuna eura) prihoda od poreza. Prema podacima koje je prikupila neprofitna organizacija Good Jobs First, u Illinoisu su poticaji u iznosu od 468 milijuna dolara (445 milijuna eura) doveli do otvaranja samo 339 radnih mjesta, otprilike 1,4 milijuna dolara (1,33 milijuna eura) po radnom mjestu. Prema lokalnim izvješćima, u Nebraski se troškovi stvaranja dodatne električne energije za potporu novim objektima za Google i Meta Platforms prenose na stanovnike, s procijenjenim povećanjem stope od oko 2,5 posto do tri posto godišnje.
Takvim propalim poslovima, često dogovaranima u tajnosti, mora doći kraj. Tvrtkama ne treba pomoć, a ipak je jasno da će biti potrebne porezne olakšice, kreditna jamstva i druge vladine potpore kako bi se ubrzao napredak u izgradnji potrebne infrastrukture za očuvanje vodećeg položaja Amerike.
Možda onda postoji inventivniji način da lokalne zajednice ostvare koristi od procvata umjetne inteligencije koji se odvija u njihovu dvorištu. Chris Lehane, voditelj politike OpenAI-ja, sugerirao mi je da se u zamjenu za poticaje i regulatorno olakšanje "čini razumnim zahtijevati da 20 posto ili 25 posto izračunatog iznosa bude na raspolaganju sustavu javnog obrazovanja, javnim sveučilištima – za uspostavu središta umjetne inteligencije koje je povezano s industrijama koje već postoje u vašoj državi."
Drugim riječima, OpenAI otvoren je za ideju da bi se državama kroz umjetnu inteligenciju mogao vratiti novac. To je jedan od mogućih odgovora na pitanje na koji način javna tijela i mala poduzeća mogu iskoristiti ovu skupu tehnologiju za svoje potrebe. To je privlačan prijedlog. Hoće li to biti pošten dogovor, ovisi o tome koliko smo uvjereni da Altman i drugi mogu ispuniti svoja obećanja.
.webp){kind=icon}
