Nekoliko dana nakon početka drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa, Njemicu koja je ušla u Ameriku iz Meksika američka imigracijska i carinska služba zadržala je više od mjesec dana. Nekoliko tjedana poslije kanadska glumica zadržana je 12 dana u pritvorskim centrima na južnoj granici nakon birokratskih zapleta oko radne vize. Francuski znanstvenik putovao je na konferenciju iz astronomije kad je na jedan dan zadržan u zračnoj luci u Houstonu i naređeno mu je da se vrati doma.
Sukobi na američkoj granici, a posebno nesuglasice oko papirologije, sami po sebi nisu čudni, kažu inozemni diplomati. No strogoća i trajanje pritvora u kratkom razdoblju otkad se Trump vratio u Bijelu kuću postali su bizarni, dodaju. A takvi su i novinski natpisi, koje nova administracija ili ne doživljava ili ih ne može kontrolirati. "Agencije za graničnu stražu slijede nove naredbe, pa su malo strože", kaže jedan europski konzularni službenik koji je htio ostati anoniman. "No zaista se čini kao da američka vlada želi poslati upozorenje."
Upozorenje za što? Carinska i granična zaštita SAD-a kaže da se zbog smanjenja nezakonitih prelaska granice smanjilo opterećenje službenika za provedbu zakona, zbog čega malo više "provjeravaju" na granici. "Osobe koje zakonito ulaze u zemlju ne trebaju se bojati tih mjera", kaže Hitlon Beckham, pomoćnica povjerenika za javne poslove. "Međutim, osobe koje namjeravaju ući u SAD radi prijevare ili zlih namjera, nemojte ni pokušavati. "Pojačani nadzor znači da se svakodnevni turisti, sudionici konferencija i ljudi na poslovnim putovanjima – uključujući i one koji dolaze iz tradicionalnih američkih saveznika – nalaze na meti. Budući da se u medijima izvještava o neprijateljskom ponašanju na granici, rani znakovi upućuju na to da će doći do pada broja međunarodnih posjetitelja SAD-a.
Bloomberg Businessweek - Međunarodni dolasci u SAD
Izvor: Administracija za međunarodnu trgovinu, SAD
Napomena: Posjetitelji iz Kanade uključuju posjetitelje koji dolaze zrakoplovom i kopnom te koji ostvaruju noćenje. Ukupan broj posjetitelja iz Meksika uključuje samo posjetitelje koji dolaze zrakoplovom.
Prema podacima platforme OAG Aviation Worldwide, u Kanadi su se rezervacije letova u SAD tijekom rujna smanjile za zapanjujućih 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj pad može biti rezultat i bojkota američkih proizvoda u Kanadi uslijed Trumpovih prijetnji carinama i rastuće zabrinutosti zbog njegovih izjava da bi Kanada trebala postati 51. savezna država SAD-a. Sébastien Bazin, glavni izvršni direktor francuske hotelske grupacije Accor SA, u kojoj su deseci hotelskih brendova uključuju Fairmont i Sofitel, izjavio je za Bloomberg Television da su rezervacije iz Europe u SAD ovog ljeta 25 posto manje, dodajući da je jedan od razloga "skandal" oko zadržavanja na granici.
Adam Sacks, predsjednik tvrtke Tourism Economics, očekivao je da će se situacija s međunarodnim dolascima vratiti u normalu nakon dugotrajnog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Sada dodaje da se putovanja neće normalizirati do 2029., čime se ugrožavaju Svjetsko nogometno prvenstvo 2026., čiji su domaćini SAD, Meksiko i Kanada, te Olimpijske igre u Los Angelesu 2028. "To će doslovno značiti da će potpun oporavak od razdoblja prije pandemije trajati čitavo desetljeće. Zadržavanja na granici, u kombinaciji s Trumpovim trgovinskim ratovima i bliskijim odnosom s Rusijom, mogu Europljane i Kanađane potaknuti da biraju neke druge destinacije. "Sve se to međusobno nadopunjuje, zbog čega je SAD svojevrsni globalni izopćenik kada je u pitanju turizam", kaže Sacks.
Predviđa manje dramatičan pad za cijelu 2025. – smanjenje od 20 posto u Kanadi i 9,4 posto ukupno u usporedbi s 2024. godinom. Dodaje da bi čak i te promjene prouzročile gubitak od devet milijardi dolara (7,93 milijardi eura) potrošnje.
"Ironično je i to što su carine namijenjene korekciji trgovinskog deficita u SAD-u, no neposredni učinci u pogledu putovanja škode američkoj trgovinskoj bilanci", dodaje. Prema podacima Zavoda za ekonomske analize posjetitelji su 2019. u SAD-u potrošili 20 milijardi dolara (17,6 milijardi eura) više nego što su Amerikanci potrošili u inozemstvu. "To se dakle u trgovinskim podacima zapravo prikazuje kao pozitivan doprinos trgovinskoj bilanci."
Iako se Brexit ne može izravno usporediti s Trumpovom taktikom, njegovi dugotrajni učinci na putovanja mogu dati naslutiti dugoročni utjecaj na SAD. Kad je 2020. Velika Britanija izašla iz Europske unije, zatvorivši svoja vrata putovanjima bez putovnice za ostale Europljane, to je znatno pogodilo turizam i poslovna putovanja. Pandemija je dodatno srušila te brojke, a prema nekim analizama, situacija se još uvijek nije normalizirala. Britanska turistička zajednica VisitBritain predviđa da će posjetitelji Ujedinjenog Kraljevstva u 2025. potrošiti 93 posto u odnosu na razinu iz 2019. Podaci su prilagođeni kako bi se u obzir uzela inflacija. U SAD-u vlada tvrdi da je sektor putovanja i turizma 2022. pridonio gospodarstvu SAD-a s 2,3 bilijuna dolara (2,03 bilijuna eura), čime se podržava oko 9,5 milijuna radnih mjesta.
"Međunarodni posjetitelji ključni su za gospodarstvo SAD-a", kaže lobistička skupina US Travel Association.
Putnici koji će najvjerojatnije biti zaustavljeni na granici, kaže imigracijski odvjetnik Jacob Sapochnick s uredom u San Diegu, oni su koji – opravdano ili ne – već imaju napomenu u sustavu CBP-a, koju je obično unio agent tijekom prethodnog posjeta. "No postoji trenutak u ispitivanju kada ono postaje mračno", kaže. "Prije je ljudima samo zabranjen ulazak u zemlju i poslani su natrag. Sada agenti kažu da ako vam nije moguć ulazak, bit ćete deportirani. No ne izgovaraju to riječima. Ni ne snađete se, a pritvore vas ili deportiraju", nastavlja.
Bloomberg Businessweek - Koliko troše međunarodni posjetitelji
Izvor: Administracija za međunarodnu trgovinu, SAD
Napomena: Potrošnja prikazana za Kanadu i Meksiko uključuje samo podatke o posjetiteljima koji dolaze zrakoplovom.
Na primjer, mediji su naveliko izvještavali o slučaju Jessice Brösche, umjetnice za tetovaže iz Berlina koja je tjednima bila pritvorena dok je u siječnju putovala na izložbu tetovaža zbog navodnih optužbi da je radila neprijavljeno tijekom prethodnog posjeta SAD-u. Tricia McLaughlin, glasnogovornica Ministarstva domovinske sigurnosti, na platformi X objavila je da je francuski znanstvenik, čije ime nije objavljeno, na svojem telefonu imao osjetljive podatke iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos, što je predstavljalo kršenje ugovora o povjerljivosti podataka.
Jasmine Mooney, kanadska glumica koja je zadržana na graničnom prijelazu Otay Mesa u Kaliforniji, iz prve je ruke svjedočila kako niz birokratskih zbrka može prerasti u nešto mnogo veće. Mooney je u ožujku 2024. podnijela zahtjev za radnu vizu kako bi bila angažirana kao ambasadorica jednog američkog proizvođača pića. Njezina je prijava osporena jer je u nekim njezinim dokumentima nedostajao memorandum tvrtke. Korigirala je problem, no u studenom je drugi agent iznio nove prigovore. "Nisam ni znala da čim dođe do jedne poteškoće, to ostaje u vašem dosjeu, a ta se poteškoća doslovno povećavala kao gruda snijega."
U ožujku 2025., po savjetu svojeg odvjetnika, Mooney je ponovno podnijela zahtjev u Otay Mesi, a taj put agent joj je rekao da više ne ispunjava uvjete za radnu vizu. Kad je potištena sjela i pokušala rezervirati let za povratak u Vancouver, kaže da su je odveli u sobu, pretresli, stavili joj lisice, oduzeli joj stvari, uskratili pravo na telefonski poziv i odveli u hladnu ćeliju s fluorescentnim svjetlima. "Osjećala sam se kao da sam oteta", dodaje Mooney (35). "Obratili su mi se mnogi odvjetnici i rekli mi da nikad prije nisu vidjeli ovo što se sada događa na granicama."
Kaže da je tri dana poslije poslana u "pravi zatvor", pritvorni centar Otay Mesa, smješten blizu istoimenog graničnog prijelaza i naposljetku je prevezena u ICE-ov imigracijski pritvor u Arizoni. Iza rešetaka je provela gotovo dva tjedna, a u međuvremenu je izrazila skeptičnost prema privatnim tvrtkama koje upravljaju tim centrima za ICE i CBP. Ističe da GEO Group i CoreCivic primaju savezna financijska sredstva na temelju procijenjenog broja pritvorenika dnevno, zbog čega im ne nedostaje motivacije da ljude zadržavaju u pritvoru.
Obje su tvrtke odbacile te tvrdnje i govore da vladini službenici odlučuju o tome kada i gdje će se ljude zadržati na granici, a ne privatni ugovaratelji. "CoreCivic ne provodi imigracijske zakone, ne uhićuje nikoga tko bi mogao kršiti imigracijske zakone niti ima ikakvo pravo glasa u deportaciji, puštanju ili transferu pojedinca između ustanova", kaže Ryan Gustin, glasnogovornik CoreCivica, koji vodi Pritvorski centar Otay Mesa. Christopher Ferreira, glasnogovornik za GEO, iznio je sličan komentar: "Takve odluke donosi isključivo savezna vlada".
Bez obzira na to, obje tvrtke pozitivno su govorile o Trumpovim novim graničnim propisima. Na primjer, izvršni direktori GEO-a u optimističnom su telefonskom razgovoru o zaradi u veljači investitorima priopćili da očekuju "neviđenu razinu operativne aktivnosti".
Pitanje koje ostaje jest hoće li stroža provedba zakona zbog relativno malih kaznenih djela na granicama donijeti ikakve koristi za Ameriku. Sapochnick, odvjetnik iz San Diega, smatra da bi prednost mogao imati jedino predsjednik Trump.
"Samo jedna osoba ima prednost", kaže. "Tu je zapravo riječ o slanju poruke. Trump može reći: ‘Rekao sam vam što ću napraviti, a sada to i radim.’ Shvatite me ozbiljno."
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...