text size
Catalina Costa pila je bademovo i zobeno mlijeko gotovo cijelo desetljeće prije nego što je prvi put detaljnije proučila njihove sastojke. Iako biljna mlijeka već dugo profitiraju od marketinškog fenomena percepcije potrošača kako je riječ o zdravom prehrambenom proizvodu, tridesetdvogodišnjakinja iz Chicaga neugodno se iznenadila kada je na deklaraciji uočila dug popis nepoznatih aditiva i manjak proteina.
Prvi put nakon mnogo godina iz trgovine je otišla bez alternativnog biljnog mlijeka – u košaricu je stavila obično kravlje mlijeko. “Nastojim jesti što manje prerađene hrane", objašnjava Catalina. "Na kraju sam se vratila kravljem mlijeku jer ono ima samo jedan jedini sastojak."
Catalina nije jedina. Prema podacima tvrtke za istraživanje tržišta Circana, maloprodaja biljnih alternativa već tri godine zaredom pada za više od pet posto godišnje. Bademovo je mlijeko među najteže pogođenima, a pad prodaje bilježi čak i zobeno mlijeko, koje je dugo dominiralo tržištem. S druge strane, prodaja običnog kravljeg mlijeka u SAD-u, čija tržišna vrijednost iznosi gotovo 18 milijardi dolara, i dalje raste. Slični se trendovi bilježe u Ujedinjenom Kraljevstvu te na ostalim europskim tržištima.
"Potrošači smanjuju konzumaciju biljnog mlijeka. Razočarani su cijenom, okusom i teškom probavljivošću, a udio proteina vrlo je nizak u usporedbi s kravljim mlijekom", objašnjava Melissa Altobelli, viša potpredsjednica tvrtke Circana. “Upravo zato kravlje mlijeko pobjeđuje."
.webp){kind=icon}
