Većina novih igrača na tržištu umjetne inteligencije tijekom sljedećih godina vjerojatno će ili propasti ili će ih kupiti veliki igrači. Kako troškovi poslovanja budu rasli, područjem umjetne inteligencije dominirat će Google i Microsoft, iako bi bilo najbolje da izbjegnemo takav ishod.
Cilj Sama Altmana da prikupi oko sedam bilijuna dolara za izradu čipova za umjetnu inteligenciju (UI) nadilazi njegove gotovo sulude ambicije. Prvo, infrastruktura potrebna za izgradnju umjetne inteligencije postala je izuzetno skupa. Drugo, većina te vrijednosti još uvijek – još uvijek! – pripada nekoliko velikih tehnoloških kompanija – a oligopol će samo postajati gori.
Uz svu konkurenciju koju je potaknulo lansiranje ChatGPT-ja krajem 2022. i nalet novih startupa koji su uskočili na razvikano tržište generativne umjetne inteligencije, većina tih novih igrača tijekom sljedećih godina vjerojatno će propasti ili biti pripojena postojećim igračima. Troškovi poslovanja su previsoki da bi preživjeli sami.
Uzmite naprimjer Sashu Haco, glavnu izvršnu direktoricu tvrtke Unitary, koja skenira videozapise na društvenim mrežama kako bi pronašla sadržaj koji krši pravila. Njenu bi tvrtku to trebalo koštati sto puta više od pretplate na OpenAI-jeve UI alate za skeniranje videa. Zato Unitary izrađuje vlastite modele, što je samo po sebi zahtjevno balansiranje. Njen startup treba iznajmljivati pristup tim rijetkim UI čipovima putem usluga u oblaku dobavljača kao što su Microsoft i Amazon. Cijena tih čipova udvostručila se od 2020. godine, kaže Haco, i teško ih je rezervirati. "Bilo je trenutaka kada nismo mogli dobiti pristup onome što nam je potrebno, pa smo morali platiti deset puta veću cijenu", rekla mi je.
Unitary to uspijeva, ali Haco priznaje da nijedan generativni startup umjetne inteligencije nije otkrio kako pokrenuti jeftino poslovanje u velikom opsegu, barem ne na isti način na koji to rade velike tehnološke kompanije. Još jedan osnivač tvrtke za umjetnu inteligenciju u San Franciscu kaže mi da neki od njegovih kolega koji moraju unajmljivati UI čipove i računalstvo u oblaku smatraju da je jedini način na koji mogu zaraditi "ako ljudi ne koriste proizvod".
"Najbolja analogija je električna energija", kaže Ronald Ashri, izvršni direktor startupa Dialogue.ai, koji stvara prilagođene chatbotove za regulirane industrije. "Uključeni ste u temeljni model i to je vaša električna energija, i stalno je trošite. Trošak potrošnje je najveći u rješenju koje isporučujemo klijentima."
Startupi umjetne inteligencije mogu izgraditi svoju tehnologiju na dva različita načina. Oni mogu razviti vlastitu verziju OpenAI-jeva GPT-4 ili Googleova Geminija, naprimjer, takozvanog temeljnog modela koji zahtijeva stotine milijuna dolara ulaganja. Ili mogu nadograđivati postojeći model, za što su potrebni samo deseci milijuna ulaganja, i što velika većina UI startupa danas radi.
U oba slučaja, glavni korisnici su divovi računalstva u oblaku Microsoft, Amazon i Googleov Alphabet te proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju Nvidia. "Svi ti startupi uzimaju novac od investitora rizičnog kapitala i daju ga tvrtkama u oblaku i Nvidiji", kaže Rodolfo Rosini, izvršni direktor tvrtke za proizvodnju čipova Vaire Computing. Zbog toga se prošle godine vrijednost dionica Nvidije više nego udvostručila, na blizu dva bilijuna dolara.
Većina novih startupa generativne umjetne inteligencije nema mnogo hard core znanstvenika za istraživanja umjetne inteligencije koji bi ih učinili privlačnim za kupnju talenata, budući da su ovisni o većim, nezavisnim modelima. Ti startupi često su popunjeni običnim softverskim inženjerima.
Osim toga, veliki tehnološki preuzimatelji poput Mete već ulažu velike napore u svoj interni razvoj umjetne inteligencije, kaže Nathan Benaich, osnivač londonske tvrtke za rizični kapital Air Street Capital, a mnoge od tih tvrtki su prošle godine znatno smanjile troškove.
Još veća zapreka je regulacija. Velike tehnološke tvrtke su nakon nedavnog vala strožih antimonopolskih mjera s pravom oprezne zbog antimonopolskog odbijanja bilo kakvih velikih poslova s umjetnom inteligencijom. Stoga se prebacuju na ulaganje. Investicije velikih tehnoloških kompanija u startupe umjetne inteligencije dosegnule su više od 24,6 milijardi dolara u 2023., što je ogroman porast u odnosu na 4,4 milijarde dolara u 2022. godini. Riječ je o rastu izazvanom izbjegavanjem regulatornih pregleda, smatra Brendan Burke, viši analitičar u istraživačkoj tvrtki Pitchbook, koji je također naveo te brojke.
Što se čini najvjerojatnijim: regulatorni pritisak spriječit će preuzimanje vodećih startupa umjetne inteligencije koji su procijenjeni na vrijednost veću od milijardu dolara, kao što su Perplexity, Cohere, Character.ai i Inflection. Umjesto toga će privući ulaganja – barem za sada.