Politika

HRVATSKA i superizbori  

U superizbornoj 2024. godini Hrvate očekuju parlamentarni i predsjednički izbori, a birat će i nove zastupnike u Europskom parlamentu. 

Daleko najvažniji su parlamentarni izbori na kojima će građani odlučiti tko će voditi državu sljedeće četiri godine. Analitičari trenutačno predviđaju glatku pobjedu vladajućeg HDZ-a s premijerom Andrejom Plenkovićem na čelu, kojemu bi to bio treći mandat zaredom. Takav rezultat značio bi kontinuitet ekonomske politike koja se provodi godinama, što investitori uvijek rado vide, ali nosi i rizik dodatnog okoštavanja sistemske korupcije. 

Najveći gospodarski izazovi s kojima će se nova vlada suočiti bit će inflacija, u kojoj je Hrvatska u samom vrhu – manjak radne snage koji se trenutačno rješava neograničenim uvozom radnika, a morat će se pozabaviti i problemom regulacije rada nedjeljom koja guši male i srednje poduzetnike. 

I na predsjedničkim izborima ne bi trebalo biti iznenađenja jer većina analitičara očekuje uvjerljivu pobjedu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića koji će zbog ograničenih ovlasti ostati samo verbalna opozicija Plenkoviću i HDZ-u. 

Tradicionalno, najmanje će hrvatskim građanima biti zanimljivi izbori za Europski parlament na kojima će birati 12 novih zastupnika.

SRBIJA: Treći izbori u četiri godine nisu dobri za gospodarstvo 

Građani Srbije su krajem 2023. treći put u četiri godine izašli na izbore. Nakon redovnih izbora 2020. uslijedila su dva skraćena izborna ciklusa jer su izvanredni izbori održani 2022. i 2023. godine. Iako realno bez neizvjesnosti u konačnim rezultatima, vladajući blok dvije je godine zaredom stavio na kušnju volju građana. Najprije u proljeće 2022. godine, kada su izbori potvrdili dominaciju Srpske napredne stranke, a na formiranje vlade kontinuiteta čekalo se još punih šest mjeseci. Ta je vlada efektivno radila samo godinu dana jer su novi izbori održani kao izvanredni 17. prosinca 2023.  

S obzirom na to da je vladajuća većina ponovno dobila natpolovičnu potporu birača, opravdano je postaviti pitanje čeka li nas sličan scenarij – pa ćemo novi mandat čekati do sredine 2024. – i može li to ostaviti posljedice na gospodarstvo. 

Vijeće stranih ulagača, udruženje koje okuplja 122 tvrtke koje su u Srbiju uložile 44 milijarde eura i zapošljavaju više od 120.000 radnika, poručilo je da očekuju da će nova vlada biti brzo sastavljena i trajati najmanje četiri godine. Prečesti izbori, treći u tri godine, usporili su reformske kapacitete i jasno je vidljivo gubljenje tempa u donošenju zakona potrebnih za usklađivanje srbijanskog gospodarstva, upozoravaju i poručuju kako su određene preporuke već godinama na stolu.  

U Makedoniji će se 8. svibnja održati 11. parlamentarni izbori. To je prvi put od 2006. da se izbori za zastupnike održavaju u redovnom roku. U prethodna četiri ciklusa u zemlji su održani prijevremeni izbori. Istog dana bit će održan i drugi krug predsjedničkih izbora, nakon što se prvi održi 24. travnja. 

Uoči pripreme izbornih programa, gospodarstvenici traže da ih se čuje, da se uključe u stvaranje boljih uvjeta kako bi mogli riješiti osnovne probleme koji traju već tri desetljeća, a traže i predvidivu poreznu politiku, a ne donošenje zakona koji brzo stupaju na snagu, kao što je to bio slučaj sa solidarnim porezom. 

Među najvažnijim izazovima za sljedeću vladu svakako je borba protiv korupcije koja je duboko ukorijenjena u makedonsko društvo. 

SLOVENIJA: Politički uspjeh – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 

Slovenija je 1. siječnja 2024. drugi put u svojoj povijesti postala nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Mandat u tom tijelu koje odlučuje o pitanjima međunarodnog mira i sigurnosti bit će dvije godine, do 31. prosinca 2025. Za Sloveniju su glasovale 153 države članice ove organizacije. 

Slovenska vlada početkom godine bila je zaokupljena prosvjedima radi povećanja plaća u javnom sektoru, pritužbama gospodarstvenika zbog povećanja poreznih obveza, kadrovskim promjenama u ministarstvima i poteškoćama u koordinaciji najavljenih reformi. Posljednje ankete pokazuju da pada potpora javnosti vladi Roberta Goloba. 

BiH: Bez dovoljnog napretka 

Lokalni izbori prvog vikenda u listopadu trebali bi obilježiti ovogodišnji politički život u Bosni i Hercegovini (BiH). Maksimalno fragmentirana politička scena, podijeljena po različitim osnovama, doživjet će novo ispitivanje vlastite snage i posljedično novu podjelu moći na temeljnoj razini. 

Na ekonomskom planu, BiH se suočava s izazovima koji se odnose na tržište rada, poslovno okruženje i provedbu ekonomskih reformi. Neusklađenost sa zahtjevima unutarnjeg tržišta EU-a ozbiljan je problem. 

Europska komisija je krajem 2023. godine ocijenila da Bosna i Hercegovina nije dovoljno napredovala na putu ka članstvu u EU. Usvojeno je nekoliko europskih zakona iz 14. prioriteta Europske komisije, ali partneri iz Bruxellesa traže od BiH da ispuni i preostale uvjete. 

Godinu iza nas obilježila su i brojna uhićenja. Uhićeni su visoki dužnosnici poput bivšeg gradonačelnika Sarajeva, veleposlanika BiH u Kataru Abdulaha Skake, bivšeg načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića, bivšeg načelnika općine Ilidža Senaida Memića, kao i predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg ravnatelja Obavještajno-sigurnosnih agencija BiH Osmana Mehmedagića, a pritvorena je odvjetnica Vasvija Vidović.