Slovenija bi se zadužila i u "samuraj" obveznicama. Razlog? Raspodjela rizika. Ta je odluka mnogim ekonomistima podigla obrve, pa smo se upitali u kojim se valutama zadužuju države regije. Većina je duga u eurima i američkim dolarima, no naišli smo i na neke egzotične valute, iako u manjem broju slučajeva.
Državno zaduživanje već se neko vrijeme intenzivira, pa i države traže povoljnije izvore financiranja. Slovensku je javnost nedavno u traženju različitih izvora iznenadila izjava ministra financija Klemena Boštajnčiča o tome da Slovenija razmišlja o zaduživanju u Japanu. Ustanovili smo da je Slovenija jedina država Adria regije koja to razmatra. Hrvatsko Ministarstvo financija poručuje kako o tome zasad ne razmišlja, a iz srbijanskog ministarstva kažu da se ove godine uopće neće zaduživati u inozemnim valutama.
Radi se o izdavanju takozvanih "samuraj" obveznica – izraz koji se odnosi na dug nejapanskog izdavatelja denominiran u jenima. Naziv je u svijetu obveznica i za neupućene svakako egzotičan. Samuraji su osobito poznati kao ratnici uvježbani u borilačkim vještinama odani svojem kodeksu časti. Već sâm naziv samuraj privlači pozornost. Takve obveznice prema nekim izvorima imaju jedinstvene značajke, poput višeg prinosa i nižeg rizika u odnosu na tradicionalne obveznice. Neposredne veze između samuraja i obveznica osim toga nema.
Čitaj više
Mali ulagači čekaju u redu za kupnju državnih obveznica. Što se događa?
Unatoč tome što kamate u Europi rastu od sredine prošle godine, štediše u bankama to ne osjećaju.
02.04.2023
Samuraj obveznice očito se vraćaju na agende istočnoeuropskih država dok nastoje diversificirati svoje izvore financiranja u vremenu rastućih kamatnih stopa. Tako se i Poljska nakon desetljeća odsustva ove godine namjerava vratiti na japansko tržište, dok je Rumunjska otkrila prve planove za izdavanje samuraj obveznica.
"Glavni motiv za zaduživanje u Zemlji Izlazećeg Sunca obično je povoljnija cijena", navodi glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez. Stoga ga ne iznenađuje zanimanje država Srednje i Istočne Europe za samuraj obveznice. "Nestabilnost srednjoročnih inflacijskih očekivanja naznačuje da će kamatne stope još dugo biti visoke", poručuje Knez. Spomenimo još kako je slovenski ministar Boštjančič dodao da će se Slovenija kasnije zadužiti i u Kini.
Najzaduženija Hrvatska, a najmanje Bosna i Hercegovina
Dok je dug nekih članica Europske unije i eurozone (Grčke, Španjolske, Italije, Francuske itd.) viši od 100 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dug država Adria regije znatno je niži. U postotku BDP-a najzaduženija je Hrvatska, gdje je javni dug krajem 2022. godine iznosio 73,5 posto BDP-a. Slijedi Slovenija, gdje je ukupan dug bio 69,9 posto BDP-a.
Dug ostalih država bitno je niži u odnosu na razinu BDP-a. U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji bio je praktički jednak te iznosio malo više od 55 posto BDP-a. Najniži je dug u odnosu na BDP krajem 2022. godine ostvarila Bosna i Hercegovina, nešto više od 28 posto. Za usporedbu, prosječan je eurski javni dug krajem trećeg kvartala prošle godine iznosio gotovo 93 posto BDP-a.
"Uzevši u obzir visinu duga s dospijećem ove godine, potrebe za zaduživanjem država Adria regije bit će od četiri do 15 posto bruto domaćeg proizvoda", procijenili su krajem 2022. analitičari Bloomberg Adrije. Pritom dodaju kako će države Adria regije novac prvenstveno tražiti na globalnom tržištu, dok će ulagačima biti privlačnije obveznice s bržim dospijećem jer će time izbjeći dugoročne rizike u nesigurnim uvjetima.
"Države poput Slovenije i Hrvatske uspjele su javnofinancijske izdatke za kamate smanjiti na povijesno niske razine, malo iznad postotka BDP-a, prije svega zbog pada kamatnih stopa do kraja 2021. godine, a sad se taj trend obrće", pojašnjavaju analitičari.
Zamke "egzotičnog" zaduživanja
Pravu isplativost zaduživanja u jenima moguće je vidjeti tek nakon izračuna troškova osiguranja od valutnog rizika. "Tek kad su kamate dodane trošku osiguranja od valutnog rizika niže od kamatnog troška duga u eurima i pod pretpostavkom velikog interesa ulagača za izdanjem možemo govoriti o uspješnoj strategiji zaduživanja", naglašava Knez. Isto vrijedi za praktički sve inozemne valute.
Slovenija je ove, pa čak i u dijelu prošle godine, već zadovoljila sve potrebe za refinanciranjem duga i javnog deficita. "Mišljenja o dodatnom zaduživanju ukazuju na to da vlada namjerava pod što boljim uvjetima osigurati što više financijskih rezervi, pri čemu u narednim mjesecima očito očekuje daljnji rast pa dulje zadržavanje kamatnih stopa na visokoj razini", procjenjuju analitičari Bloomberg Adrije.
Vlada ili kompanija zadužuje se u inozemnoj valuti iz različitih razloga. Inozemni zajmodavci najčešće mogu ponuditi povoljnije uvjete, ali s time dolazi i određen rizik. Budući da je inozemni dug obično denominiran u valuti države izdavača, a ne u valuti zajmodavca, otplata takvog duga u slučaju gospodarskog slabljenja države-zajmoprimca može postati još teža.
Euro ispred dolara
Slovenija je članica eurozone i financira se gotovo isključivo u euru. Tek je 1,7 posto cjelokupnog duga denominirano u dolarima, i to u dvjema obveznicama koje dospijevaju ove, odnosno iduće godine.
Hrvatska, koja je početkom ove godine postala članica eurozone, ima znatno više duga denominiranog u dolarima – gotovo 17 posto, dok je preostali u eurima.
Srbi imaju znatno raspršenije izvore financiranja – više od polovice duga denominirano im je u eurima, manje od 15 posto u američkim dolarima, a četvrtina u srpskim dinarima. Više od četiri posto duga Srbija drži u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a druge valute pokrivaju znatno manje udjele. Među njima su švicarski franak, britanska funta, norveška kruna, pa i japanski jen te emiratski dirham.
U japanskom je jenu zadužena i Bosna i Hercegovina (BiH), iako je udio samuraj duga od 1,7 posto razmjerno malen.
Kao i u drugim državama Adria regije, najveći udio duga, od 66 posto, denominiran je u eurima, dok BiH više od petine duga drži kod MMF-a. U dolarima ima denominirano manje od pet posto duga, a na preostale valute otpada manje od jedan posto duga. Udio bosanskohercegovačkog duga u inozemnim valutama koje nisu euro opada, pa je od 44,4 posto 2017. godine do kraja 2022. godine došao na razinu od tek trećine ukupnog duga.
Dolarsko obvezničko tržište najlikvidnije
Iako bi, prema mišljenju analitičara, zaduživanje samuraj obveznicama moglo biti zanimljivo svim državama Adria regije, uzevši u obzir iskustva s međunarodnim zaduživanjem, nerealno bi bilo očekivati da bi se države poput Bosne i Hercegovine ili Sjeverne Makedonije mogle dodatno uspješno zadužiti u jenima. "Ne samo da se te države rjeđe zadužuju u inozemnim obveznicama, već se zadužuju i u manjim iznosima, što velike svjetske banke demotivira od ugovaranja takvih izdanja", kaže Knez.
Prema njemu, u svijetu postoji mnogo ulagatelja spremnih na upis obveznica država iz šire regije u valutama poput američkog dolara i eura, pa i jena. "Na svjetskom je tržištu godišnje izdano gotovo sedam puta više obveznica u eurima nego u jenima, dok je dolarsko tržište još likvidnije jer se godišnje izda deset puta više obveznica u dolarima nego u jenima", navodi analitičar. To pojednostavljeno znači da europske države prilikom zaduživanja u jenima ne raspolažu tolikim mogućnostima kao prilikom zaduživanja u eurima ili dolarima.
Preveo Daniel Pavlović.
.webp){kind=icon}
