Svjetsko gospodarstvo jedva da se kreće od jednog do drugog šoka s obzirom na dva brutalna rata, tvrdoglavu inflaciju i visoke troškove zaduživanja koji otežavaju oporavak nakon pandemije. Uskoro slijedi i novi izvor turbulencija u razdoblju "polikrize": krcat izborni kalendar 2024.
Počevši s Tajvanom u siječnju pa sve do predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom, sljedeće će se godine održati 40 nacionalnih izbora, a takav bi se raspored smatrao natrpanim čak i u mirnijim političkim vremenima. Prema izračunima koje je napravio Bloomberg Economics, glasači u zemljama koje predstavljaju 41 posto svjetskog stanovništva, odnosno 42 posto bruto domaćeg proizvoda, imat će priliku izabrati novo vodstvo sljedeće godine.
Uz dva rata koja bjesne, sve veće napetosti između SAD-a i Kine te političku polarizaciju koja se pogoršava prije kritičnih izbora, 2024. donosi velik potencijal za razdore. Voditelji financija i korporativni planeri, budite na oprezu: ovo neće biti godina za ostavljanje investicijskih planova na autopilotu.
Riječ je o "vrlo važnoj godini," tvrdi Amy Zegart, politologinja sa Sveučilišta Stanford koja je radila kao savjetnica američke vlade za nacionalnu sigurnost. "Što je više neizvjesnosti oko stvari kao što su pravila igre, kamatne stope, moguća kretanja tržišta, državne regulacije i politika, to je teže poslovati."
Uzevši u obzir navedene opasnosti, postaje jasnije zašto i osnivač poduzeća Elliott Investment Management Paul Singer, poznat po svojim dosljednim stajalištima o padu tržišta, kaže da su globalni uvjeti daleko opasniji od predviđanja tržišta. "Svijet sada potpuno ovisi o zdravom razumu lidera kako bi se spriječio armagedon," rekao je milijarder investitor na panelu konferencije održane 19. listopada. "Teško je ne izvući zaključak da ulagači nisu ni približno zabrinuti koliko bi trebali biti."
Jennifer Welch, glavna geoekonomska analitičarka časopisa Bloomberg Economics, kaže da se svijet suočava s godinom koja bi s geopolitičkog stajališta mogla postati najburnija u generaciji. Uz te napetosti, vlade i poduzeća globalno se natječu radi osiguravanja zaliha sirovina potrebnih za prijelaz na čišću energiju i zaštitu lokalnih industrija.
"Predstojeći izbori povećat će pritisak na vladajuće stranke da osiguraju geopolitičku premoć", tvrdi Welch. "Na primjer, dvije najveće stranke u SAD-u vjerojatno će smatrati da je oštar stav prema Kini dobar način za osiguravanje glasova. To, kao i mogućnost da se nakon izbora uvedu nove politike, rezultirat će razdobljem povećane neizvjesnosti za druge vlade i multinacionalna poduzeća."
Države u kojima se 2024. održavaju izbori različitih su veličina i imaju različite utjecaje: među njima su zemlje bogate resursima kao što su Indonezija i Venezuela, kao i Meksiko, koji je miljenica tržišta za vraćanje proizvodnje iz Azije u Sjevernu Ameriku, politički nestabilan Južni Sudan te vruće geopolitičke točke Tajvan i Pakistan. Tunis, koji je iznjedrio Arapsko proljeće 2011., mogao bi održati predsjedničke izbore oko listopada sljedeće godine. Osim toga, izbore čekaju i neki od tradicionalnih saveznika SAD-a u Europi, uključujući Austriju, Hrvatsku, Belgiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Razmotrite nekoliko mogućih ishoda: Predsjednički izbori u Tajvanu mogli bi odrediti ton američko-kineskih odnosa u nadolazećim godinama, a ako sadašnji potpredsjednik Lai Ching-te pobijedi kako se predviđa, tenzije će vjerojatno dodatno eskalirati.
Indonežani će svoje glasove dati u veljači, a zasad vodi Prabowo Subianto, bivši general-pukovnik iz Suhartove ere kojem je SAD jednom odbio izdati vizu zbog navodnih kršenja ljudskih prava. U lipnju je predložio mirovni plan za Ukrajinu prema kojem bi okupacijske ruske snage ostale na teritoriju Ukrajine.
Prvi put od kraja aparthejda početkom 1990-ih, vladajući Afrički nacionalni kongres u Južnoj Africi suočava se s mogućnošću gubitka ukupne većine, zbog čega bi mogao biti prisiljen upravljati zemljom u koaliciji s drugim strankama.
Iznenađujući poraz indijskog premijera Narendre Modija, koji je na dužnosti od 2014., mogao bi uplašiti ulagače u državi za koju SAD i njegovi saveznici računaju da će postati protuteža kineskoj gospodarskoj i vojnoj moći.
Prema nedavnim anketama koje provodi Bloomberg News, bivši američki predsjednik Donald Trump vodi u ključnim saveznim državama s promjenjivom biračkom podrškom, što dovodi do neizvjesnosti oko budućnosti američke politike prema Kini, Rusiji, NATO-u, trgovini i brojnim drugim pitanjima.
Na bilo kojim izborima puno toga ovisi o razlikama stranačkih platformi u pogledu osjetljivih pitanja kao što su nacionalna sigurnost, trgovina i imigracija. Opći konsenzus o ovim temama može umanjiti bilo koji politički rizik, kaže Sarah Bauerle Danzman, stručnjakinja za političku ekonomiju međunarodnih ulaganja i financija pri Sveučilištu u Indiani.
Osim rizika od promjena politika, ulagači bi trebali paziti na promjene u vodstvu koje rezultiraju novim tenzijama između zemalja ili ponovnim raspirivanjem postojećih animoziteta. "Svjedoci smo povećanja nasilja jer su prethodno zamrznuti sukobi ponovno aktivni", kaže Bauerle Danzman. "To su izvori najvećeg mogućeg političkog rizika."
Takvi prevrati već imaju utjecaja na korporativni svijet, a poduzeća osjećaju pritisak da se izjasne o ratu između Izraela i Hamasa i da se snalaze u tekućim tenzijama između SAD-a i Kine. Neki su ulagači oprezni kad je riječ o izvrsnom tajvanskom proizvođaču čipova, Taiwan Semiconductor Manufacturing, jer kineska vlada ne skriva svoje ambicije da jednog dana ponovno ujedini otok s kineskim kopnom.
Ne treba ni govoriti kako izbori mogu donijeti promjene u bilo kojem smjeru. Poljska je u listopadu glasala protiv populističke vlade koja se kontinuirano sukobljavala s Europskom unijom, što je dovelo do korekcije smjera u široj regiji. Preokret u Poljskoj dovodi u sumnju predviđanja da će krajnje desničarske stranke osigurati veliku većinu na izborima za Europski parlament u lipnju, što bi moglo ugroziti pomoć Ukrajini i uzrokovati daljnje nazadovanje u pogledu klimatskih ciljeva.
Ipak, postoji stvarni potencijal za promjenu, uz vjerojatnost da će neki vođe koji su ogorčeni na zapadnu hegemoniju ponovno pobijediti na izborima te učvrstiti svoje stavove. Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da se svijet "suočava s povijesnom prekretnicom".
Izbori u Rusiji zakazani su za ožujak, a iako se ne očekuje da će Putin imati ozbiljnu opoziciju, svijet će svejedno pratiti ima li znakova da biračko tijelo postaje nemirno zbog velikih žrtava u ratu s Ukrajinom. Također, ovogodišnja pobuna Wagnerovih plaćenika podsjetnik je da najopasniji suparnici autokrata često vrebaju u redovima onih koji se predstavljaju kao saveznici.
U Ujedinjenom Kraljevstvu sve ankete ukazuju na to da će oporbena Laburistička stranka koju vodi Keir Starmer pobijediti konzervativce Rishija Sunaka na izborima koji se očekuju sljedeće jeseni. Međutim, Starmer će morati osigurati dovoljno veliku većinu da se uhvati u koštac s duboko ukorijenjenim gospodarskim problemima Britanije.
Rezultati svih ovih izbora diktirat će trendove u trgovini, sigurnosti i financijskim tržištima u nadolazećim godinama.
"Izbori su važni na načine na koje prije nisu bili", kaže Christopher Smart, bivši viši dužnosnik za gospodarsku politiku u američkom Ministarstvu financija i Bijeloj kući, a sada partner u grupi Arbroath. Promjene vlasti ne moraju nužno izazvati trenutačne političke šokove, ali mogu odvesti zemlje u različitim smjerovima.
Anketa ulagača u imovinu vrijednu gotovo 10 bilijuna dolara (9,15 bilijuna eura) pokazala je da više od 90 posto njih vjeruje da prijetnje američkoj demokraciji rastu, a manje od 30 posto smatra da su kompanije spremne upravljati tim rizikom, prema istraživanju koje je proveo Američki centar za demokraciju u partnerstvu s institutom Brookings.
"Ovi izbori potencijalno mogu pogoršati neizvjesnost i povećati volatilnost koja utječe na svjetsko gospodarstvo", kaže Eswar Prasad, profesor na Sveučilištu Cornell i stručnjak za trgovinu. "To bi moglo dovesti do smanjenja privatnih ulaganja diljem svijeta", smatra Souhail Karam.
ZAKLJUČAK Financijski i izvršni direktori možda podcjenjuju politički rizik uzrokovan velikim brojem izbora koji će se održati 2024.