Zašto države i gospodarstva trguju jedno s drugim? Ključan odgovor na to pitanje komparativna je prednost (engl. comparative advantage), teorija koja je u temelju međunarodne trgovine i djelomično objašnjava zašto, primjerice, slovensko gospodarstvo tako dobro surađuje s njemačkom automobilskom industrijom.
Komparativna prednost označava sposobnost gospodarstva da proizvede neko dobro ili uslugu uz niže troškove od nekog drugog gospodarstva. Razmatranje komparativnih prednosti određenoj državi ili društvu omogućuje bolji odabir koja dobra ili usluge proizvesti.
Teoriju komparativnih prednosti postavio je britanski ekonomist David Ricardo u svojem djelu Načela političke ekonomije (On the Principles of Political Economy and Taxation) iz 1817. godine, a s njom je opovrgnuo teoriju apsolutne prednosti. Apsolutna prednost znači sposobnost gospodarstva ili aktera da stvori bolja dobra ili usluge, odnosno da ih stvori brže od drugih. Međutim, ponekad je za aktera koji može proizvesti bolji proizvod i dalje interesantno trgovati s nekim tko proizvodi isti proizvod lošije, zaključio je Ricardo.
Na primjeru Engleske i Portugala svog vremena, Ricardo je pokazao da je u najboljem interesu njegove domovine specijalizirati se za proizvodnju tekstila koji je zahvaljujući industrijalizaciji moguće jeftino proizvesti, dok je za portugalsko gospodarstvo s povoljnijom klimom najbolje proizvoditi vino. Obje su države imale interes trgovati jedna s drugom i uvoziti dobra koja bi sama proizvodila s većim troškovima.
Uzmimo za primjer mladog slovenskog košarkaškog talenta Luku Dončića. Želi brati jabuke u svojem domaćem voćnjaku, što bi mu s obzirom na sportske sposobnosti i visinu oduzelo manje vremena nego prosječnoj osobi, recimo osam sati. U istom vremenu može zaraditi tisuće dolara igranjem košarke. Njegov susjed može brati jabuke deset sati, a za isto vrijeme od svojeg posla može zaraditi 100 dolara. Unatoč tome što je susjed manje efikasan kao voćar, i Luki i susjedu je u interesu trgovati ako je cijena za branje veća od 100 dolara i manja od tisuća dolara koje bi Luka zaradio igrajući košarku.
Slovenski košarkaš Luka Dončić mogao bi lako brati jabuke, ali to mu se ne isplati | STA
Prednosti i mane komparativne prednosti
Uzimanje komparativne prednosti u obzir poduzeću ili državi donosi veću učinkovitost, povećava razinu profita i smanjuje potrebu za protekcionističkim mjerama. Teorija komparativne prednosti često se koristi za zagovaranje globalizacije jer potiče države na specijalizaciju i trgovinu s drugim državama. S jedne strane, mogu izvoziti dobra za koja su se specijalizirali, a s druge su strane prisiljeni uvoziti stvari za koje nisu specijalizirani.
Iako se usredotočenost na komparativne prednosti pokazala korisnom za gospodarski rast i povećanje produktivnosti država poput Kine ili Južne Koreje, kritičari upozoravaju da to načelo međunarodne trgovine može imati negativne posljedice za zemlje u razvoju.
Zemlje u razvoju često ulaze u međunarodnu trgovinu s komparativnom prednošću u obliku obilne i jeftine radne snage, ali specijalizacija za takvu radno intenzivnu ekonomiju može ih zarobljavati. Mogu se naći u situaciji u kojoj više ne mogu prijeći na kapitalno intenzivne industrije i djelovati uglavnom kao tvornice za poduzeća iz razvijenog svijeta. Ta poduzeća često iskorištavaju manje stroge radne zakone, prisilne radne prakse, pa čak i dječji rad u zemljama u razvoju.
Bloomberg
Slično tome, zemlja koja se specijalizira za poljoprivrednu proizvodnju, rudarstvo i iskorištavanje prirodnih resursa može se suočiti s iscrpljivanjem okoliša ili štetom domaćim kulturama. Zemlje u razvoju koje sudjeluju u takvoj vrsti međunarodne razmjene često mogu brzo završiti u relativno podređenom položaju umjesto u prednosti.
Zašto Slovenci proizvode ležajeve za njemačke automobiliste?
Najvažniji trgovinski partner Slovenije je Njemačka, a značajnim udjelom u toj razmjeni doprinose slovenska industrijska poduzeća koja izvoze sirovine za automobilsku industriju ili dijelove automobila, od ležajeva do svjetala.
Zašto Njemačka sama ne proizvodi sve dijelove? To je složen proizvodni proces s mnogo komponenti, pa je za Njemačku u interesu pronaći partnere koji se mogu specijalizirati za pojedine dijelove tog procesa. Slovenija ima dugu tradiciju industrijske proizvodnje koja se lako može usmjeriti prema proizvodima potrebnim njemačkim proizvođačima automobila. Štoviše, troškovi rada niži su u Sloveniji nego u Njemačkoj. Slovenija je također relativno blizu Njemačke, što joj daje prednost u odnosu na zemlje u kojima je rad možda jeftiniji, ali nemaju potrebnu industrijsku infrastrukturu te su udaljenije.
Bloomberg Mercury
Zašto onda Slovenija ne proizvodi automobile? Njemačka ima dugu povijest proizvodnje automobila i međunarodno etablirane marke u tom sektoru. Sektor automobila zbog kapitalne intenzivnosti ostao je ograničen na etablirane proizvođače sve do nedavnog razvoja električnih vozila. Stoga bi Slovenija teško uspostavila konkurentan proizvod.
Za Sloveniju je stoga interesantno specijalizirati se za proizvodnju dijelova za njemačku automobilsku industriju, s komparativnom prednošću uključujući relativno snažnu metalnu industriju i blizinu vodećih europskih proizvođača automobila. U Sloveniji su tvrtke poput Hella Saturnusa i Odela koji proizvode svjetla za automobile, LTH Castingsa u Škofjoj Loki koji proizvodi ležajeve te tvrtke poput Hidrija, Domela, Kolektora, Uniora i mnoge druge koje su dio Slovenskog automobilskog klastera.
.webp){kind=icon}
