Carinske ratove koji se trenutno vode između Amerike, Europe i Kine oko uvoza kineskih električnih automobila SAD, EU-a i Kine s posebnom pozornošću prati jedna tvrtka iz Svete Nedelje. Riječ je o Hahn Automationu, odnosno hrvatskom ogranku njemačke kompanije koja proizvodi specijalne strojeve za potrebe automatizacije procesa, a najviše rade s autoindustrijom.
Da pojednostavimo, kada se neki veliki proizvođač automobila poput Stellantisa ili Mercedesa odluči na razvoj novog proizvoda većinu proizvodnje outsourca velikim originalnim proizvođačima opreme (OEM) poput Boscha ili Continentala. Oni se onda obraćaju podizvođačima kao što je Hahn da im slože automatizirane proizvodne linije za sve dijelove koje ugovore, a potom te linije obično idu u zemlje gdje je radna snaga jeftinija i gdje kreće masovna proizvodnja.
Naše, a svjetsko
"Mi u Hrvatskoj smo otvorili firmu 2014. i radimo poluproizvode koje onda šaljemo na finiširanje u središnjicu, u Njemačku", objašnjava nam operativni direktor Petar Krznar. Primjerice, rade linije za proizvodnju displeja automobilskih infotainmenta, ali i neke old school stvari poput turbo punjača, kočnica i slično.
Kako se tržište sve više okreće elektrifikaciji automobila, tako i u Hahnu prate trendove pa sve više proizvode kućišta za baterije i linije za njihovo testiranje.
Hahn Automation svoje proizvode izvozi diljem svijeta, uz iznimku Afrike i Australije | Izvor: Bloomberg Adria
Iako većinom rade za automobilsku industriju, surađuju i s drugim branšama. "Dijelom od nekih 20 posto pokrivamo farmaceutsku industriju i tu su marže jako dobre, ali je jako teško osvojiti te kupce jer su dosta zatvoreni. Radili smo i za vojnu industriju, ali u automobilskoj smo nekako doma", ističe Krznar.
A upravo automobilsku industriju sve više muči neka vrsta krize identiteta. Prije nekoliko godina svi veliki proizvođači najavili su oštar zaokret prema elektrifikaciji, velikim dijelom potaknuti i političkim dekretima te grandioznim najavama kako će se u EU-u za praktički par godina prestati proizvoditi vozila s klasičnim motorima. Naravno, pomogli su i poticaji. Ali taj se grandiozni plan sve više razvodnjava jer su kupcima električni auti i dalje cjenovno nepristupačni i generalno neprivlačni zbog slabog razvoja infrastrukture.
Lutanje automobilske industrije
Zato je kompanijama koje posluju u branši teško donositi dugoročne planove. Industrija je dosta inertna zbog strogih propisa o sigurnosti pa investicije treba planirati na rok od par godina, a u tih par godina se svašta može promijeniti.
"Ti kao investitor, odnosno OEM, više ne znaš gdje će tržište ići za pet-šest godina. Hoće li ići u smjeru klinaca koji se više uopće neće voziti u autima ili ćemo se okrenuti jeftinim kineskim električnim autima pa onda nećemo uopće toliko ulagati u razvoj domaće autoindustrije, već u nešto drugo. Stoga je investitorima teško reći – evo vam toliko i toliko milijardi za razvoj nekog displeja. A ako je njihova vizija nejasna, to se direktno odražava i na nas", govori nam Krznar, dodajući kako u slučaju narudžbe linije za proizvodnju displeja njima treba oko godinu dana da je razviju.
A kad dovrše svoje proizvode, oni se izvoze diljem svijeta, uz izuzetak Afrike i Australije. "Najviše radimo za zapadnoeuropska tržišta i SAD, iako i Srbija posljednjih par godina strašno raste po pitanju autoindustrije, kao i, naravno, tržište Kine", priča Krznar.
Najveći problemi tvrtke su plitak bazen radne snage i nedostatak skladišnog prostora | Izvor: Bloomberg Adria
Srbija je dijelom popularna zbog jeftinije radne snage, a upravo to je razlog i što je Sveta Nedjelja dobila podružnicu Hahn Automationa. Krznar to bez krzmanja priznaje pa ističe kako smo vani pomalo nepravedno percipirani kao zemlja turizma, iako imamo jako kvalitetne industrijske radnike koji ništa ne zaostaju za onima u zapadnoj Europi. Oni sa zapošljavanjem nemaju problema, u pogonu su sve mlada domaća lica, a Krznar ističe da najradije uzimaju nove ljude preko usmene predaje jer tako najbolje mogu sačuvati kulturu tvrtke kojoj pridaju posebnu pažnju. Nastoje i na više pozicije u tvrtki povlačiti ljude iznutra, iako se ne libe dovesti ni kadrove izvana kako bi malo osvježili krvnu sliku.
Trenutno zapošljavaju preko 50 radnika s prosječnom plaćom od 1250 eura, a kad smo već počeli s brojkama, zavirimo detaljnije i u financijske pokazatelje.
Promjena poslovnog modela
Hahn Automation u Hrvatskoj je lani ostvario rast prihoda od preko 100 posto, na 3,4 milijuna eura ali su godinu završili s gubitkom od oko 120 tisuća eura.
Krznar nam je razložio što stoji iza takve bilance. "Prihodi su nam jako skočili jer smo promijenili model poslovanja. Do unatrag dvije godine nam je cijela nabava bila centralizirana u Njemačkoj i sav projektni materijal je u pravilo dolazio u Njemačku. Dakle, ako pričamo o liniji od 5 milijuna eura, otprilike 50 posto je trošak materijala. Sad taj materijal mi nabavljamo lokalno u Hrvatskoj i zato nam je trošak materijala koji fakturiramo prema kupcima rastao. Stoga smo odlučili implementirati naš ERP sistem, ići ukorak s digitalizacijom i investirati pola milijuna eura u automatizaciju skladišta. Zbog te investicije koja se lagano prelijeva kroz amortizaciju imamo velike troškove u prošloj i ovoj godini pa smo završili u minusu, ali očekujemo da ćemo se brzo vratiti u plus", objasnio nam je.
Na razini grupe je output bio na razini od oko 300 milijuna eura, a strateški cilj im je doseći pola milijarde eura u narednih par godina. Prognoze kažu da bi automobilsko tržište u cjelini trebalo rasti po stopi od četiri posto pa sličan skok planiraju i u Hahnu.
U 2014. godini, kada je otvorena podružnica u Hrvatskoj, većinski vlasnički udio u Hahn Automation grupi preuzeo je RSBG SE koji je u 2022. ostvari prihode od 1,5 milijardi eura, a iza njih pak stoji RAG Stiftung čija imovina se kreće oko deset milijardi eura.
U upravnom odboru RAG-a je prije par godina sjedio i sadašnji njemački kancelar Olaf Scholz, tada još kao ministar financija.
Uska grla
Krznara smo naposljetku pitali što ih najviše muči u svakodnevnom poslu, ako zanemarimo neizvjesnost globalnog automobilskog tržišta.
"Dva su glavna uska grla. Fizički prostor za širenje poslovanja u vidu novih većih skladišta te sve plići bazen radne snage u ovom kraju. Zato su mnoge firme već otišle istočnije, ali mi o tome ne razmišljamo", zaključuje Krznar.
.webp){kind=icon}
