Kompanije

Hrvatski pioniri strojnog prevođenja dokazuju da je suživot s UI-jem moguć

Autor: Nikolina Oršulić

30. jul 2023, 12:05

Prevoditeljska tvrtka Ciklopea već 20 godina u svom radu koristi tehnologiju

Iako se umjetna inteligencija razvija vrlo brzo, nema bojazni da bi mogla istisnuti prevoditelje

Proizvodi se sve više sadržaja, tehnologija pomaže u prevođenju, ali potreban je validator prijevoda

Hrvatski pioniri strojnog prevođenja dokazuju da je suživot s UI-jem moguć

Ciklopea

Nikolina Oršulić

Informacije su dostupnije nego ikada prije, a sve kvalitetnijim automatiziranim prijevodima jezične barijere sve su pliće. Google Translate dobio je opasnu konkurenciju u ChatGPT-ju. Jesu li je dobile i prevoditeljske tvrtke? Iz zagrebačke tvrtke Ciklopea koja se prijevodima bavi već 20 godina dolazi samouvjereno "ne" kao odgovor. Za prevoditelje ima više posla nego ikada, uvjereni su, a ljudi i tehnologija taj posao već odrađuju zajedno.

Tvrtka za prevođenje koju su osnovali Sandra Boljkovac Stojak i Mladen Stojak "u pogonu" je već 20 godina, a više od desetljeća za njih radi i tihi partner – tehnologija. Računalno potpomognuti prijevodi i umjetna inteligencija alati su koje poznaju u dušu i nemaju straha kako će ih s vremenom istisnuti iz biznisa. Ciklopea je od prvog dana bila tehnološki napredna, za Bloomberg Adriju ispričala je Boljkovac Stojak.

"Prije 20 godina, kad sam imenovana za stalnog sudskog tumača za njemački i talijanski, bila sam pripadnica novije garde prevoditelja koja je za rad koristila računala. Starija garda radila je na pisaćoj mašini i dostavljali su prijevode poštom, nisu koristili e-poštu. Prije samo 20 godina je to bilo tako, znanje je bilo utkano u šačici ljudi i u rječnicima. Nije bilo tako lako dostupno kao danas i lakše se naplaćivalo. Onaj koji je znao brzo i kvalitetno prevesti bio je dobro i plaćen", prisjeća se osnivačica i izvršna direktorica tvrtke koja se zato i upustila u poduzetništvo. Dodaje kako je i internetska stranica koju su tada izradili za oglašavanje tvrtke bila rijetkost.

Od tog se vremena štošta na prevoditeljskom tržištu, a i šire, promijenilo. Međutim, želja da budu ukorak s vremenom i da inoviraju posao korištenjem najsuvremenijih tehnologija ostala je ista. "Od prvog dana posvećeni smo inovaciji, to je inkrementalno, inovacija je utkana u kulturu tvrtke", kaže direktor za strategiju Mladen Stojak koji je diplomirao na zagrebačkom FER-u te završio magisterij iz ekonomije.

Nekoć su se prevoditelji bavili puno jednostavnijim zadacima kao što je prevođenje SMS poruka jer besplatni programi kao što je Google Translate nisu postojali. Sada na tržištu vlada potražnja za visokotehnološkim prevođenjem i uređivanjem tekstova (engl. post-editing), a Ciklopea na taj zahtjev spremno odgovara.

Tvrtka je sredinom 2000-ih uložila u Trados server te počela koristiti tehnologiju računalno potpomognutog prevođenja (engl. Computer-aided translation – CAT) koja im je omogućila brže prevođenje i skaliranje poslovanja. Danas imaju četiri servera za CAT prevođenje, a stvorili su i zavidne baze podataka, dvojezične korpuse s raznim jezičnim parovima u raznim područjima djelatnosti. Umjetna inteligencija treba takve kvalitetne baze kako bi mogla obavljati dobar posao, a oni su je godinama "zdravo hranili".

Stojak navodi kako je tehnologija za prevođenje s godinama jako napredovala prešavši put od statističkih do neuralnih algoritama. To se uostalom i vidi usporedi li se prve verzije Google Translatea koje su često nudile neshvatljive prijevode do ovih današnjih koje nude puno sofisticiranije prijevode. Sada je u igru ušao i ChatGPT koji je u kratkom vremenu postao iznimno popularan i vrlo lijepo prihvaćen.

Iako su u Ciklopei prije desetak godina preuzeli otvoreni kod za statističko strojno prevođenje Moses koji je razvila Europska unija i uveli ga u svoju svakodnevicu, zaključili su kako njihova misija nije razvijati takva rješenja, već ih pažljivo odabirati. "Nismo tehnološka kompanija, mi smo integrator, pružatelj rješenja. Razmišljamo eklektično i biramo tehnologije kako bismo slagali produkcijske procese koji će biti najbolji za klijenta", rekao je strateški direktor otkrivši kako u svom timu imaju i nekoliko IT-jevaca.

Da su raspoloživi online prijevodi sve bolji, slažu se i naši sugovornici. Međutim, kako kažu, profesionalni prevoditelji i dalje bolje prevode. "ChatGPT nas neće zamijeniti. Ta tehnologija nije dizajnirana za ovu vrstu posla. Super izgleda, ali specijalizirani enginei strojnog prevođenja i umjetne inteligencije i dalje su bolji i brži", navodi Stojak.

"Također, nakon prijevoda ChatGPT-ja očekuje se ljudska validacija onoga što je napravio", nadovezuje se Boljkovac Stojak. "Nemamo strah da će nam tehnologija oduzeti posao jer već dugo surađujemo s njom. Budućnost je u suradnji robota i čovjeka", dodaje.

Prema nekim procjenama, na svijetu je oko 200 tisuća profesionalnih prevoditelja, a svakim danom stvara se sve više sadržaja. Oni ni uz pomoć svih raspoloživih tehnologija ne bi mogli prevesti sav sadržaj, tvrdi Stojak. No, dodaje, tehnologija je ubrzala prevođenje i u zadnjih deset godina značajno su se promijenili normativi. Nekad je prevoditelj imao normu od 2,5 tisuća riječi dnevno, a danas se ona kreće između osam i deset tisuća riječi. Također, stavljanjem riječi u fokus umjesto kartice teksta povećala se transparentnost naplate prijevoda.

Internacionalizacija i lokalizacija

Ciklopea od 2010. godine posluje globalno, više od 90 posto prihoda ostvaruje u Europskoj uniji, najviše u Njemačkoj i zemljama Beneluxa, a rade i za SAD i Aziju. Pružaju usluge pismenog te usmenog prijevoda, i to isključivo u business-to-business aranžmanu, drugim riječima, ne rade prijevode za fizičke osobe. Tijekom godina specijalizirali su se za prevođenje pravnih dokumenata za Europsku uniju, ali i za prijevode u području medicine, farmacije, tehnologije, industrijske proizvodnje i korporativnih te marketinških materijala.

Boljkovac Stojak tumači kako se bave lokalizacijom sadržaja, što ne podrazumijeva samo prijevod, već i prilagodbu leksika kako bi se postigao najveći učinak, ali i kako bi bio usklađen s područjem prijevoda, jer, kako kaže, nije isto radi li se o turizmu ili automobilskoj industriji. Također, tekst mora biti savršeno pravno i logički prilagođen. Napominje kako lokalizacijom smatraju prijevode sa stranog jezika, najčešće engleskog i njemačkog, na jezike Srednje i Jugoistočne Europe. S druge strane, ako hrvatskim klijentima prevode za strana tržišta, to se tada tretira kao izvozni proizvod.

"Ciklopea je 2005. godine prepoznata po kvaliteti za segment pravnog prevođenja, pratili smo ministarstva u procesu integracije u Europsku uniju i različite pravne problematike. Ulazak Hrvatske u EU važan je moment za razvoj tvrtke. Naši prevoditelji stekli su znanja, danas prevodimo za Europsku komisiju", kaže direktorica.

Njihovo je poslovanje usko povezano uz poslovanje tvrtki s kojima surađuju, tako da im je prošla godina bila izazovna s obzirom na situaciju na globalnom tržištu koja je nastala uslijed rata u Ukrajini. Lani su uprihodili 2,33 milijuna eura, što je bio blagi rast u odnosu na 2021. godinu, kada su im prihodi iznosili 2,2 milijuna eura. Međutim, EBITDA im je pala sa 173 tisuće eura koliko je iznosila 2021. godine na 126 tisuća eura. Sada se sve oporavilo.

"Do kraja godine očekujemo zdrav organski rast", kaže strateški direktor napominjući kako se u branši odvija intenzivna konsolidacija. Oni također razmišljaju o akviziciji. Dosad nisu imali to iskustvo, ali revno analiziraju tržište.

Kompanija za tržišno istraživanje CSA, pak, analizira njih i već ih šest godina uvrštava među 20 najvećih tvrtki u industriji pisanog i usmenog prevođenja te lokalizacije u Južnoj Europi. Ove su se godine pozicionirali na 18. mjestu.

Tvrtka redovito sudjeluje i u projektima Europske unije za koje su dosad primili oko 230 tisuća eura. Radili su na projektu NEC kojem je cilj bio optimizirati i iskoristiti nacionalne dvojezične resurse javne uprave kao otvorene podatke i podatke za učenje umjetne inteligencije. Na projektu Principle MT, Ciklopea je surađivala s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu koji je bio jedan od pet partnera u konzorciju, a radilo se na prikupljanju i obradi kvalitetnih jezičnih resursa za nedovoljno razvijene europske jezike, od kojih je jedan hrvatski.

Kako jedan europski projekt završe, tako im dođe novi, kažu. Sada kreću u projekt u kojem će pomagati oko validacije prikupljenih korpusa umjetne inteligencije za jezike koji su nedovoljno razvijeni, a to su, kako doznajemo, hrvatski, islandski, bosanski, makedonski, srpski, slovenski, albanski, bugarski, malteški i turski. "Validatori su uvijek ljudi", odgovara Stojak.

Napominje pritom kako umjetna inteligencija podiže produktivnost, ali kako je ona dobra samo uz uvjet da postoji i prirodna inteligencija koja je kontrolira. Ako nema tog preduvjeta, umjetna inteligencija, kaže, može biti jako opasna. Sitne greške mogu biti smiješne, no one malo veće mogu naštetiti imidžu tvrtke ili institucije ili dovesti do većih problema, ako se primjerice greške potkradu u farmaceutici ili medicini.

Opstanak jezika

Međutim, naglašava nešto o čemu se baš i ne vode javne polemike. "Nije pitanje hoćemo li mi ostati bez posla. Mi ćemo imati posla još više, ovo je potentna branša, pitanje je kako će jezik preživjeti u digitalnom dobu."

Za hrvatski, irski, islandski i norveški ne postoje dovoljno veliki dvojezični setovi podataka, stoga se i stvaraju središnje baze podataka koje su dostupne preko platformi Europske unije. Takve baze dostupne su javnoj upravi koja se ne mora izlagati riziku i dokumente koji su povjerljivi unositi u Google Translate. "To je samo naizgled besplatno jer zauzvrat za prijevod uzima podatke i to sve završava u Googleu", ističe Stojak.

Direktorica tvrtke dodaje kako surađuju i sa sveučilištima koja prate koji su trendovi u industriji, konzultiraju se s njima što da uče studente i što se traži na tržištu. Obrazovanje nikada ne završava, pogotovo kada se uzme u obzir kako je intelektualni kapital najveći adut tvrtke. "Mi zahtijevamo od kadrova da se educiraju, da rastu, da prate trendove, želimo izvrsnost", kaže Boljkovac Stojak koja bi voljela da se više otvori europsko i svjetsko tržište rada te da u Hrvatsku i u njihovu tvrtku snažnije počnu dolaziti strani visokoobrazovani kadrovi.

"U idućih deset godina nastavit ćemo implementirati nove tehnologije. Nije važno što smo u Hrvatskoj ako možemo pružiti isto kao i neka tvrtka sličnog profila u svijetu. Tako možemo svoje usluge nuditi diljem svijeta. Tržište nam je puno veće nego što je bilo prije 20 godina. Razvijat ćemo se i dalje. Imamo ekspertizu 20-godišnjaka, a daleko smo još od 40-godišnjaka", zaključila je.