text size
Potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) je pozicija za koju se kandidiralo šest zemalja, čime su se države s periferije eurozone našle u utrci za jednu od ključnih gospodarskih funkcija u regiji.
Hrvatska, Estonija, Finska, Latvija, Litva i Portugal nominirali su kandidate za nasljednika Luisa de Guindosa, čiji mandat istječe u svibnju, izjavio je u petak Kyriakos Pierrakakis, predsjednik Euroskupine koju čine ministri financija eurozone.
Četvorica kandidata (Boris Vujčić iz Hrvatske, Madis Müller iz Estonije, Olli Rehn iz Finske i Martins Kazaks iz Latvije), aktualni su čelnici središnjih banaka. Portugal je istaknuo bivšeg ministra financija i guvernera središnje banke Maria Centena, dok je Litva nominirala Rimantasa Šadžiusa, također bivšeg ministra financija.
Ministri financija eurozone glasat će 19. siječnja kako bi odabrali jednog od kandidata. Njihov će izbor zatim biti saslušan u Europskom parlamentu, a konzultirat će se i Upravno vijeće ECB-a. Čelnici Europske unije imat će posljednju riječ o imenovanju.
"Nakon rasprave Euroskupine, vijeće će donijeti preporuku Europskom vijeću, koje odlučuje pojačanom kvalificiranom većinom država članica eurozone", rekao je Pierrakakis. "Takva većina zahtijeva podršku 72 posto država članica eurozone (tj. najmanje 16 od 21 zemlje eurozone), koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva eurozone."
Iako se vodeće pozicije u ECB-u formalno dodjeljuju na temelju individualne stručnosti, odluku u konačnici donose vlade, pri čemu nacionalni interesi i pregovaranje utječu na odluku. To postaje sve važnije jer će se niz ključnih pozicija u ECB-u popuniti u sljedeće dvije godine, uključujući i poziciju predsjednika.
Europski parlament ne može blokirati imenovanje, ali može usporiti proces i pokušati osramotiti čelnike ako ne predlože prikladne kandidate.
Imenovanje Yvesa Merscha iz Luksemburga bilo je odgođeno mjesecima 2012. godine zbog nedostatka ženskih kandidatkinja. U šesteročlanom tijelu i dalje su samo dvije žene, predsjednica Christine Lagarde i članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel, a mandati objema istječu do kraja 2027. godine.
S obzirom na to da su svi kandidati i ovaj put muškarci, Parlament će morati odlučiti hoće li tolerirati taj nedostatak rodne raznolikosti. Regionalna zastupljenost također bi mogla privući njihovu pozornost: Istočna Europa, koja sada čini trećinu članica eurozone, nikada nije imala mjesto u Izvršnom odboru, dok su Finska i Portugal već bili zastupljeni u vodstvu institucije. Ipak, neuspjeh u ujedinjenju oko jednog istočnoeuropskog kandidata mogao bi podijeliti podršku među zemljama koje donose odluku.
.webp){kind=icon}
