Američka industrija definitivno je imala boljih dana. Proizvodnja nikada nije dosegnula vrhunac zabilježen neposredno prije financijske krize 2008., a broj zaposlenih u tom sektoru danas je za milijun ljudi manji. Dvostruki udar pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu razotkrio je da američke tvornice nisu bile u stanju brzo povećati proizvodnju osnovnih dobara, bilo da je riječ o maskama ili streljivu. Legendarni proizvođači poput Boeinga, Intela i proizvođača automobila iz Detroita suočavaju se s konstantnim krizama, dok kineski "nacionalni prvaci" poput BYD-a, CATL-a i Huaweija bilježe stalan rast i uspjeh.
Bloomberg
Za Donalda Trumpa carine su lijek za sve i trebaju se uvesti na sve – prijatelje, neprijatelje pa i pingvine. No gotovo svi ekonomisti smatraju da su carine neučinkovit lijek koji bi mogao američke proizvođače gurnuti u još dublju krizu. Izgradnja zida oko najvećeg svjetskog gospodarstva nije pravi put. U nastavku donosimo skup politika bez carina koje nude sigurniji smjer za revitalizaciju američke proizvodnje.
Učiti iz kineske strategije
Trump već dugo tvrdi da je Kina preotela velik dio proizvodnih kapaciteta iskorištavanjem SAD-a. Ako su te taktike tako učinkovite, SAD bi ih trebao primijeniti protiv svoga najvažnijeg strateškog suparnika.
Kina nije postala "tvornica svijeta" uvođenjem carina. Još od 1990-ih, Peking je smanjivao prepreke za uvoz, dok je koristio razne industrijske politike za poticanje domaće proizvodnje. Neke od tih mjera izazvale su trajne prigovore trgovinskih partnera: umjetno održavanje niske vrijednosti juana, uvjetovanje prijenosa tehnologije za tržišni pristup te potiskivanje rasta plaća. Kineske vlasti također su koristile klasične alate industrijske politike – subvencije za istraživanje i razvoj, porezne olakšice i povoljne zajmove za sektore poput električnih vozila i poluvodiča.
Za industrijalizaciju, Kina je primijenila dvije osobito učinkovite mjere koje bi SAD trebao kopirati. Prvo, pozvala je strane investicije. Europski proizvođači automobila bili su među prvima koji su ušli, tijekom 1980-ih. Američke tvrtke slijedile su kroz 1990-e, a osobito nakon pristupanja Kine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2001. godine. Posljednjih godina, Apple i Tesla napravili su ogromna ulaganja u Shēnzhèn, Šangaj i druge gradove. Danas strane tvrtke proizvode gotovo trećinu kineskog izvoza.
Bloomberg
Za usporedbu, SAD je posvetio manje truda privlačenju stranih investicija, oslanjajući se na atribute poput svoje ogromne veličine tržišta, snažne vladavine prava i stabilne valute kao dovoljne poticaje. Multimilijunske tvornice čipova koje Taiwan Semiconductor i Samsung Electronics postavljaju na jugozapadu dobar su početak, ali SAD bi trebao pokazati dobrodošlicu i kineskim tehnološkim liderima. Umjesto toga, na različitim razinama, američka vlada uglavnom je ometala napore kineskih tvrtki da proizvode električna vozila ili njihove baterije u SAD-u. To je pogreška. Prije četiri desetljeća, američki proizvođači automobila imali su koristi od prijenosa znanja od japanskih konkurenata koji su gradili tvornice automobila u SAD-u. Isto bi se moglo ponoviti s kineskim tvrtkama.
Još jedna stvar koju bi SAD trebao kopirati od Kine njezina je mreža golemih industrijskih centara. Shēnzhèn je svjetski centar proizvodnje elektronike jer se tamo koncentrira ogromna količina znanja o procesima. To je predstavljeno velikom i fleksibilnom radnom snagom sposobnom za proizvodnju pametnih telefona, dronova, robota ili sljedećeg vrijednog proizvoda. Trend u SAD-u bio je suprotan, s nekadašnjim industrijskim centrima koji se raspršuju diljem zemlje. Detroit više ne zaslužuje biti nazvan Motown, a Silicijska dolina više ne proizvodi mnogo mikroprocesora.
Bloomberg
Američke tvrtke obično šire svoja ulaganja kako bi imale prisutnost u više kongresnih okruga. Cilj: proširiti svoj utjecaj u Washingtonu i igrati jednu lokaciju protiv druge u natjecanju za investicijske poticaje. Umjesto toga, političari i poduzetnici trebaju surađivati kako bi izgradili koncentrirane industrijske centre gdje znanje može cirkulirati među radnicima, poduzetnicima, investitorima i akademicima, kao što je to nekoć bilo u Detroitu i Silicijskoj dolini.
Stvaranje novih proizvodnih paradigmi
Ne samo da kineski proizvođači imaju pristup jeftinijoj radnoj snazi od svojih američkih kolega, već su i njihove tvornice više automatizirane. U 2023. godini Kina je instalirala 51 posto svih industrijskih robota u svijetu; SAD samo sedam posto.
Bloomberg
Kako bi bio konkurentan, SAD mora razviti nove proizvodne paradigme usporedive s onima koje su Amerikanci uveli tijekom ranijih industrijskih revolucija. Izumitelj Eli Whitney revolucionirao je proizvodnju mušketa početkom 19. stoljeća uvođenjem zamjenjivih dijelova; stoljeće kasnije, proizvođač automobila Henry Ford usavršio je pokretnu traku za montažu.
Kakve tehnološke promjene mogu američki proizvođači prihvatiti u 21. stoljeću? Očit cilj umjetna je inteligencija. Unatoč svim kineskim prednostima u primjeni robota, njezin napredak u AI-ju ostaje neujednačen, što američkim tvrtkama daje priliku da prevladaju industrijske slabosti. Kao što je prijelaz s parnog pogona na električnu energiju zahtijevao potpuno preuređenje tipične tvornice, učinkovita eksploatacija mogućnosti umjetne inteligencije u proizvodnji zahtijevat će nove vrste strojeva, senzorskih sustava i radnih tijekova.
Zamislite tvornicu automobila budućnosti. CNC strojevi ili podesivi sustavi za štancanje stvarat će velike, modularne dijelove. Jednostavni strojevi sastavljat će sjedala, osovine i vrata posebno dizajnirana tako da ih mogu lako manipulirati osnovni hvatači. AI će nadzirati svaki korak kako bi identificirao greške i razradio bolji proizvodni proces, prilagođavajući se u stvarnom vremenu.
Kako bi se takva transformacija potaknula, američki zakonodavci morat će se odreći ideje da će tvornice stvarati obilje poslova kao u prošlom stoljeću. Umjesto toga, prioritet bi trebao biti iskorištavanje znanstvenih i tehnoloških snaga zemlje.
Osim AI-ja, postoji nekoliko potencijalnih razvoja koji bi mogli označiti novo industrijsko buđenje. Proizvođači alatnih strojeva možda će moći proizvoditi pametne alate, čime bi proizvodnja postala sličnija programiranju. Američko vodstvo u komercijalnim svemirskim letovima moglo bi pružiti platformu za napredak u takozvanoj orbitalnoj proizvodnji – vrsti proizvodnje koja koristi uvjete svemira, poput mikrogravitacije, za proizvodnju jedinstvenih materijala i proizvoda. Još špekulativnije, nanotehnologija bi mogla omogućiti preciznu proizvodnju, s kontrolom na razini atoma.
Očuvanje američkih prednosti
SAD ima bolje šanse da osigura svoje mjesto kao proizvodna velesila ako ostane prosperitetna nacija s postojanim saveznicima i vjerodostojnom reputacijom za izvrsnost u znanosti i industriji.
Suradnja s prijateljskim zemljama trebala bi biti temelj američkog industrijskog preporoda. Prijeteći carinama cijelom svijetu odjednom, Trump je vlastite hirove učinio najjasnijom i najneposrednijom prijetnjom prosperitetu Europe, Japana, Južne Koreje i zemalja jugoistočne Azije, svih koje u određenoj mjeri dijele američku zabrinutost zbog kineskih trgovinskih praksi. Svaka zemlja koja pregovara s Trumpom zna da on brzo mijenja mišljenje. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, primjerice, prisilio je Meksiko i Kanadu da ponovno pregovaraju o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini. Sada prijeti da će se povući iz revidiranog sporazuma.
SAD i dalje može stajati rame uz rame sa saveznicima: oslanjajući se na Japan i Južnu Koreju za brodogradnju, crpeći rijetke metale iz Kanade i Australije, te iskorištavajući široku industrijsku ekspertizu Europe. Bidenova administracija kretala se u tom smjeru, svjesna da SAD ne može sam parirati kineskoj industrijskoj moći. No sada mnoge vlade gaje zamjerke prema Washingtonu i pitaju se može li se njihovo poljuljano povjerenje ponovno izgraditi.
Također je teško zamisliti kako će Trumpovi napadi na sveučilišta dovesti do velikog procvata američke znanosti. Istina, sveučilišta su opterećena rasipnošću i često su odvojena od stvarnih potreba. No neosporno je da pokreću znanost naprijed, budući da provode oko polovice svih temeljnih znanstvenih istraživanja u zemlji. Sveučilišna istraživanja dovela su do napretka u računalno potpomognutom dizajnu i 3D ispisu, dvjema od najvećih promjena proizvodnih paradigmi u posljednjim desetljećima. Hoće li sljedeće moguće otkriće propasti u sveučilišnom laboratoriju jer je ostalo bez državnih potpora?
Na kraju, kako bi SAD ponovno osvojio industrije u kojima je nekoć briljirao i otvorio nove, njegovi čelnici moraju podržati kombinaciju visoko i niskokvalificirane imigracije. Tajvanski inženjeri pomogli su obnoviti žalosno stanje američke industrije poluvodiča. Ako Trump učini SAD neprijateljskim mjestom, manje će talentiranih ljudi htjeti tamo inovirati. U prošlogodišnjoj anketi, samo četvrtina Amerikanaca odgovorila je pozitivno na izjavu: "Bilo bi mi bolje da radim u tvornici." Državi će trebati veća radna snaga kako bi osigurala dovoljan broj ljudi za često iscrpljujući i neugledan posao.
SAD mora biti najbolja verzija sebe kako bi uspio. I sada može ponuditi viziju koja je privlačnija od one koju nude Kina i Rusija. No što više Trump učini zemlju taocem svojih impulsa, bilo da se radi o trgovinskoj politici, imigraciji ili postupanju prema investitorima, to je vjerojatnije da Kina neće ostati izolirana od ostatka svijeta, već sam SAD.
.webp){kind=icon}
