text size
Gledajući i slušajući savjete sveprisutnih financijskih gurua po društvenim mrežama, koji svoje (ne)znanje nastoje unovčiti, zainteresiralo nas je može li ih umjetna inteligencija (AI) nadmašiti.
Pitali smo dva popularna AI modela i ljuta suparnika – ChatGPT i DeepSeek – u što uložiti 10 tisuća eura na rok od pet i 15 godina, a onda smo naše analitičare zamolili da ocijene njihove savjete.
Prvo smo se obratili ChatGPT-u pitanjem u što investirati 10 tisuća eura na kraći rok od pet godina, a on nam je diplomatski odgovorio da to ovisi o našoj toleranciji na rizik, ciljevima i tržišnim uvjetima, pa ponudio nekoliko opcija. U nastavku ih prenosimo:
Na kraju ove detaljne razrade preporučio je diverzifikaciju portfelja, pa i tu dao konkretan primjer uz objašnjenje:
Petogodišnji portfelj Chat GPT-a:
40 posto u globalne ETF-ove (S&P 500, MSCI World) – dugoročni rast.
20 posto u zlato i plemenite metale – zaštita od inflacije.
10 posto u kriptovalute – visoki potencijal rasta.
10 posto u alternative (REIT-ovi, startupi) – diverzifikacija.
Nakon svega je rezimirao da su za najveći potencijalni povrat najbolje dionice, ETF-ovi i kriptovalute, dok za sigurniju opciju nudi obveznice i plemenite metale. Na kraju preporučuje kombinaciju tih strategija kao dobar balans između rasta i sigurnosti.
Razrada ulaganja na 15 godina
Dugoročniji investicijski plan, smatra ChatGPT, omogućava preuzimanje nešto većeg rizika u startu, uz kasnije prilagodbe prema sigurnijim opcijama, a naglasak stavlja na rast imovine i zaštitu od inflacije.
Zanimljivo je i da ChatGPT savjetuje kako prilagoditi portfelj kroz godine. Za prvih deset godina preporučuje fokusiranje na rizičnije opcije, poput dionica, ETF-ova, kripta i startupa, a za posljednjih pet godina postupno prebacivanje u sigurnije investicije (obveznice, REIT-ovi, zlato).
Petnaestogodišnji portfelj Chat GPT-a:
50 posto u globalne ETF-ove – očekivani godišnji prinos od osam do deset posto.
20 posto u pojedinačne dionice – prinos od 10 do 15 posto.
10 posto u obveznice – prinos od tri do šest posto.
Pet posto u zlato i plemenite metale – prinos od tri do sedam posto.
Pet posto u nekretnine (REIT-ovi) – prinos od šest do deset posto.
Pet posto u kriptovalute – prinos od 15 do 30 posto.
Pet posto u startupe/private equity – prinos od 10 do 30 posto.
Ključ ulagačke strategije, prema AI modelu OpenAI-ja, redovito je ulaganje (DCA – Dollar Cost Averaging) i reinvestiranje dobiti.
Kako "razmišlja" kineski AI?
DeepSeek je također dosta detaljno razradio strategiju investiranja na kraći i duži period.
Upozorava kako je razdoblje od pet godina relativno kratko iz ulagačke perspektive, pa preporučuje pažljivo planiranje i odmah na početku nudi klasiku: dionice i obveznice.
Naglašava kako ulaganje u dionice pojedinačnih kompanija ili u indeksne fondove (npr. S&P 500, MSCI World) može donijeti visoke povrate, ali je povezano s volatilnošću tržišta.
Što se obveznica tiče, rizik je umjereniji, ističe kineski AI, ali su i povrati niži. Najveća opasnost prijeti od inflacije i promjene kamatnih stopa.
Evo što još preporučuje kao isplative opcije:
Na kraju "petoljetke" preporučuje diverzifikaciju portfelja i konzultacije s financijskim savjetnikom, pa donosi i konkretan primjer raspodjele ulaganja.
Petogodišnji portfelj DeepSeeka:
50 posto u dionice/ETF-ove – visok potencijalni povrat, ali s rizikom.
30 posto u obveznice – stabilnost i niži rizik.
10 posto u nekretnine/REIT-ove – diverzifikacija i prihodi od najma.
10 posto u zlato i druge plemenite metale – zaštita od inflacije.
Što DeepSeek preporučuje na duže staze?
Kao i ChatGPT, kineski hit AI model također do u detalje objašnjava prednosti dužeg roka ulaganja i detaljno raščlanjuje sve pogodnosti. Naglašava kako su temeljne prednosti snažniji učinak složenih kamata i mogućnosti da se prebrodi kratkoročna volatilnost tržišta, pa daje sljedeće opcije na razmatranje:
DeepSeek zaključno donosi i nekoliko važnih napomena. Još jednom naglašava važnost složenih kamata i izračunava da bi, zahvaljujući njima, uz godišnji povrat od osam posto, početni ulog od 10 tisuća eura mogao narasti na 31,7 tisuća eura za 15 godina.
Predlaže balansiranje rizika kroz mijenjanje udjela dionica i obveznica te generalno preporučuje povremenu prilagodbu portfelja stanju na tržištu. Također upozorava da uzmete u obzir poreze i troškove upravljanja pri odlučivanju o investiciji.
Petnaestogodišnji portfelj DeepSeeka:
60 posto u dionice/ETF-ove – visok potencijalni povrat.
20 posto u obveznice – stabilnost i niži rizik.
10 posto u nekretnine/REIT-ove – diverzifikacija i prihodi od najma.
10 posto u zlato i druge plemenite metale – zaštita od inflacije.
Komentar analitičara
I jedan i drugi model na kraju svojih prognoza ističu svojevrsne disclaimere i poručuju da ulaganja uvijek nose određeni rizik i kako se prije ulaganja ipak treba konzultirati sa stručnjacima.
Mi smo se zato konzultirali s našim analitičarem za makroekonomiju i tržišta kapitala Mihaelom Blažekovićem i upitali ga da nam prokomentira kvalitetu ponuđenih investicijskih paketa AI modela.
On ističe kako ChatGPT i DeepSeek daju širok krug diverzifikacije, što je jako teško pratiti manjim investitorima, pogotovo po pitanju ulaganja u startupe i private equity. Primjećuje da je ChatGPT konkretniji u prijedlozima dionica i ETF-ova, a kao posebnu zanimljivost kod obaju modela, naročito za naše tržište koje voli izravno ulagati u nekretnine, apostrofira prijedloge indirektne kupnje nekretnina putem REIT-ova (fondova koji su vlasnik ili češće upravitelj nekretnina).
Bloomberg Adrijin analitičar za makroekonomiju i tržišta kapitala Mihael Blažeković | BBA
"Što se tiče ChatGPT-a koji predlaže diverzifikaciju putem STOXX50, bolja opcija bila bi još širi indeks, a to je STOXX600, koji obuhvaća puno širi broj europskih kompanija. Također, kod kriptovaluta navodi REIT-ove i crowdfunding, što prema karakteristikama definitivno ne pripada kriptoimovini. Zanimljivo da kao prijedlog za ulaganje navodi obveznice Koykana – koje nude zanimljiv prinos od osam posto, no radi se o neburzovnoj kompaniji i riskantnijem obliku obveznice – tzv. HY obveznice", pojašnjava Blažeković i dodaje kako su AI modeli u potpunosti zanemarili ulaganja u agrosirovine poput šećera, kakaovca, kave i/ili stoke, koje će biti sve privlačnije s obzirom na klimatske promjene, ograničenost plodnog tla i rast svjetskog stanovništva.
"Značaj agrosirovina dobro se vidi posljednjih nekoliko godina na primjeru kave koja je postala druga najtrgovanija roba na svijetu nakon nafte", zaključuje.
.webp){kind=icon}
