ProCredit banka je u Sarajevu organizovala konferenciju o isplativosti ulaganja u zelenu energiju na kojoj su o svojim iskustvima govorili preduzetnici koji su se odlučili na investiranje u proizvodnju solarne energije. Oni ističu da su osnovni razlozi za ulaganje to što im donosi konkurentnost na tržištu te visoku isplativost i sigurnost.
Konferencija je bila odlična prilika da se preduzetnici upoznaju sa isplativosti ulaganja u solarnu energiju, o čemu najbolje govori i činjenica da preduzetnici koji već imaju solarne elektrane koje koriste za ličnu proizvodnju struje, shvataju da bi kvalitetna ideja bila proširiti kapacitete i u komercijalne svrhe.
"S obzirom na to da smo na panelu naučili dosta i o investiranju u solare u komercijalne svrhe velika je vjerovatnoća da ćemo investirati u neke kapacitete kako bi učestvovali i na otvorenom tržištu", rekao je to nakon konferencije Osman Tukić iz firme Terasit Insulation.
Hikmet Muratović iz HIFA Group koja je uvidjela potencijal otvorenog tržišta energijom u BiH ističe da je razgovor o solarnoj energiji prilika za preduzetnike da se upoznaju sa isplativosti ovog ulaganja: "Paneli su korisni prvenstveno za buduće potencijalne investitore gdje mogu da vide na koji način i koji su benefiti investiranje u obnovljive izvore energije prvenstveno jer svoju energiju sada mogu plasirati i na druga otvorena tržišta električne energije te da je isplativost u investiranje u solarne panele mnogo brža i mnogo brža je isplativost investicije".
Trenutni svjetski fokus u oblasti energije je na obnovljivim izvorima, što je na neki način i logično s obzirom na klimatske promjene, porast potreba za energijom i pojeftinjenje tehnologija koje se koriste u proizvodnji obnovljivih izvora energije, pogotovo sunčane. Trendove ulaganja u obnovljive izbore energije analizirala je Bloombergova analitičarka Jelena Zindović. Ona posebno ističe plan Evropske unije i svijeta da izvrši energetsku tranziciju te projekcije koje govore da se u narednim godinama očekuje 100% rast ulaganja u solarnu energiju. O isplativosti takvog ulaganja govorili su preduzetnici iz BiH koji su ušli na tržište solarne energije ističući pritom i da na taj način firme ostaju konkurentne na tržištu. Također, ProCredit banka je svojim primjerom pokazala da ovakva ulaganja imaju podršku te da je motiviranje potencijalnih investitora ispravan korak za budućnost.
Osman Tukić iz firme Terasit Insulation koja se bavi proizvodnjom toplinskih izolacija i proizvoda za industriju od EPS-a, a koja svoje proizvode izvozi na evropsko tržište, ispričao je svoje iskustvo sa ulaganjem u solarne elektrane. On je ove godine napravio solarnu elektranu iz koje crpi energiju za potrebe proizvodnje, a na to se odlučio naprije zbog potrebe kompanije da se standardizuje i optimizuje troškove.
"Kompanija gleda troškove ali i ono što mora uraditi standardizacijom. To su dva osnovna motiva koja nas vode u biznisu. Standardizacija je potrebna zato što moramo dokazati ekološki otisak, nama se u proizvodima gleda što veće učešće zelene energije i bolje kotiramo kod svojih klijenata. Osim toga, troškovi proizvodnje i sama cijena struje je nešto što nas opredjeljuje s obzirom na to da je kriza na tržištu", rekao je on.
promo
Pogledaj galeriju
promo
Pogledaj galeriju
promo
Pogledaj galeriju
promo
Pogledaj galeriju
promo
Pogledaj galeriju
promo
Pogledaj galeriju
Ističe da kako vrijeme prolazi i sama investicija u energetsku tranziciju se ispostavlja sve isplativijom te navodi kako očekuje da će ta isplativost rasti.
"Mi smo pokrenuli ovo od polovine godine, ali imamo projekcije tačne u jedan do dva posto koje kažu da možemo očekivati povrat kroz pet do sedam godina. Porastom cijene iz državnih kompanija prema nama skratiće se period otplate, a i ono bacanje energije koje mi imamo, taj višak kad se vrati u mrežu i komercijalizuje također će skratiti period. Poticaje smo imali preko banaka, EBRD je davao povrat čini mi se 15 posto finansijskih sredstava. Mi smo imali želju za brzom investicijom tako da smo se odlučili na komercijalni kredit, ali i on će vrlo brzo pokazati isplativost. Imat ćemo prizvodnju cijenu 11pf, a sad je iz mreže 22pf", kazao je.
Naglašava i da u Tuzlanskom kantonu, gdje ima instaliranu solarnu elektranu, nije imao problem sa zakonskim regulativama prilikom investiranja te da u narednoj godini očekuju dodatno poboljšanje postojećeg zakona. Naime, ukoliko bi se zakonom omogućilo proizvođačima solarne energije u lične svrhe da višak struje prodaju na otvorenom tržištu BiH, to bi investiciju učinilo još isplativijom.
"Kod procesa dobijanja dozvola mi na TK, konkretno Općina Gračanica, nismo imali nikakvih problema, to je tako jednostavno. Bile su zakonske stvari od urbanizma koje treba ispoštovati i to je uredu. Međutim mali je problem kod plasmana energije, čekamo da poslije nove godine bude uređena legislativa da mi koji privatno proizvodimo energiju također možemo prodati svoje viškove", zaključio je Tukić.
promo
"Na proizvodnju solarne energije u komercijalne svrhe me je najviše potaklo teško vrijeme danas, odlazak radne snage, ostao sam u situaciji da ne znam kako održati postojeći biznis i kako da idem naprijed. Ja sam 2019. u decembru pustio solarnu elektranu malog kapaciteta od 150kW. Ona je u poticaju na 12 godina i sada sam se odlučio da napravim jednu novu koja će biti veća i također u komercijalne svrhe. Svima bih to preporučio", rekao je.
Inače, BiH zbog sunčanih dana ima veliki potencijal u proizvodnji solarne energije, pogotovo u Hercegovini, što ističe i ovaj uspješni preduzetnik. Govoreći o legislativi, kaže da je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu bilo nefer pokušaja uvođenja "poreza na sunce" te da su umjesto toga dobili "porez na djelatnost", ali da bez obzira na to solarna energija ima veliku budućnost u BiH.
"Očuvanje prirode i smanjenje CO2 je budućnost, a velike potrebe za elekričnom energijom če biti, pogotovo iz obnovljivih izvora. Za solarne elektrane sam se odlučio jer mislim da je mnogo bolja regulativa nego za druge obnovljive izvore energije. Na hidropotencijal utiče i politika i lokalne zajednice i ekološka udruženja, ali solarna elektrana je nešto sasvim drugačije", kazao je.
Posebno ističe sigurnost koju pruža država ukoliko uložite u solarnu energiju.
"Moja prva solarna energija je dobila poticaj od države i operatera jer imam dosta veći potencijalni ugovor, na 12 godina. Cijena nije nešto najbolja kada pogledamo tržište, ali je sigurna i investicija se može vratiti. Imamo zagarantovan otkup", naveo je Vrce.
ProCredit banka je razvojno orjentisana komercijalna banka specijalizirana za pružanje finansijskih usluga malim i srednjim preduzećima i sa velikim iskustvom finansiranja projekata iz obnovljivih izvora energije. Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit banke procjenjuje na osnovu dosadašnjih iskustava klijenata da je sada dobro vrijeme za kompanije iz BiH da investiraju u proizvodnju energije iz solara jer im to donosi konkurentnost i profit.
"Naše iskustvo pokazuje da se radi o tehnologijama koje zaista imaju proizvodnju onako kako je projicirano. Kompanije su motivirane da investiraju iz dva razloga. Prvi je ušteda električne energije i zaštita kompanije od budućih poskupljenja, a drugi razlog je komercijalna investicija za proizvodnju gdje se radi o dugoročno isplativim projektima koji ostvaruju profit. Također imamo i globalni i evropski trend tranzicije proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva i postepeni prelazak na čistu energiju iz sunca. Iz tih razloga smo snažno opredjeljeni da pratimo ovu vrstu investicija", rekao je Salkanović.
ProCredit u ovoj oblasti gradi kapacitete duži niz godina i na raspolaganju je svojim klijentima i tehnički i finansijski.
promo
"Mi smo u solarnu elektrranu finansirali još 2014. godine. Pored finansijskog savjetovanja i pomoći investitorima imamo i tehnički segment, osoblje koje pomaže u evaluaciji projekta za naše klijente koji investiraju. Mi procjenjujemo da ulazimo u jedan pojačan investicijski ciklus i pripremamo se za to. Zajedno sa našim klijentima i partnerima procjenjuje projekte te očekujemo da ćemo imati puno posla", zaključio je.
TMD Group je također uložila u solarnu elektranu za svoje potrebe kao što je to uradio i Osman Tukić, a Rijad Hasić iz grupacije ističe kako je projekat na začetku, ali da očekuju isplativost.
"Ključni razlog za ulaganje u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora je vezan za činjenicu da ono omogućuje poboljšanje konkurentnosti ne samo na lokalnom nego i na inozemnom tržištu te s obzirom na to da će električna energija imati sve veći uticaj na poslovanje firmi. Zato smo projicirali da je električna energija za nas ključni resurs i cijenimo da ćemo nastaviti sa ovim projektima, a trebali bi i drugi koji nabavljaju veće količine električne energije da razmisle o tome", poručio je on.
Kaže da BiH ima "strašan potencijal u vjetrolektranama, solarnim elektranama i elektranama na biomasu", ali da je potrebna pomoć države da aktivira ovo tržište i privuče investitore.
"Rekao bih da je do sada izostala pomoć i razumijevanje države da pomaže razvoj solarne energije u BiH. Imamo loš rejting po svim osnovama u svijetu, ali hajde da pokušamo naći svijetle tačke u ekonomiji ove zemlje i implementirati to kao nešto što je dobro ne samo za domaće investitore nego da pozovemo i strane investitore da dođu i ulažu zajedno s nama jer ćemo tako dobiti i neka nova znanja, dobićemo nove povezanosti", ocijenio je on.
Jedan od važnih benefita ulaganja u obnovljive izvore energije koji Hasić ističe je zaštita životne sredine i poboljšanje života ljudi.
Ja sam neki dan letio u Tuzli, avion nije mogao da doleti i svi avioni u dolasku i odlasku su kasnili. Zašto? Tuzla ima termoelektranu koja pravi zagađenje. To je jedan konkretan primjer koji govori da bi nam prelazak na solarnu energiju pobošljao kvalitet života. Da ne pričamo o respiratornim oboljenjima koja su sigurno kod nas iznad svih prosjeka u Evropi, svaki dan čujemo da je Sarajevo najzagađeniji grad u svijetu. Kod nas i domaćinstva nažalost puno koriste ugalj. Osim toga, dugujemo i prirodi, trebamo ulagati u budućnost.
Svoje iskustvo sa trgovanjem solarnom energijom su iznijeli iz Hifa Oil koja se bavi kupovinom energije od proizvođača i prodajom iste na inostrano tržište.
"Hifa Oil kao naftna kompaija se već duži iz godina bavi trgovinom berzanskih proizvoda, električna energija je jedan od tih proizvoda i trenutno smo u BiH u fazi energetske tranzicije tako da je to bio jedan logičan potez. Hifa Oil je klasični trgovac EE, imamo slobodne ugovore sa proizvođačima električne energije i tu energiju izvozimo izvan granica BiH, najviše na mađarsko tržište obzirom na to da je ono najuređenije u regionu.", kazao je Hikmet Muratović iz Hifa Oil.
Poručuje da u BiH postoje pozitivni pomaci kada je riječ o aktueliziranju ovog tržišta, a kompanija u budućem periodu planira intenzivirati svoje poslove.
"Bh. tržište električnom energijom je od ove godine otvoreno, do sada nije bilo mogućnosti trgovine na distributivnoj mreži BiH. Mi smo jedan od prvih tržišnih učesnika u BiH i na ovaj način poslovanja vidimo kako da mi unutar svoje firme napravimo energetsku tranziciju i diverzifikaciju našeg poslovanja. Širenje portfelja naše balansne grupe odnosno sklapanja ugovora sa novim proizvođačima električne energije i izlazak na druga okolna tržišta je naš poslovni plan u budućem periodu", poručio je.
Bloombergova analitičarka Jelena Zindović je u svojoj analizi trendova u energiji istaknula da je Evropa iskoristila svoj hidropotencijal te da se između ostalog i zbog toga okreće ka iskoristivosti solarne i vjetro energije. Primijetila je intenzivan rast u ulaganje u solare posljednjih godina te da solarna energija čini 50 posto od svih ulaganja u obnovljive izvore u 2021. godini.
promo
U odnosu na 2018. su solarni kapaciteti porasli tri puta, a u odnosu na 2002. taj kapacitet je veći za 500 puta. Najveći razlog za to je, kako ističe, razvoj novih tehnologija i omogućavanje investitorima da jeftinije dođu do potrebne infrastrukture.
Poseban značaj je pridala planu Evropske unije koji predviđa da do 2030. godine finalna potrošnja energije iz obnovljivih izbora bude povećana na 40 posto što će dovesti do razvoja cijele te industrije u Evropi i svijetu. Pojaviće se potreva za angažovanjem značajnih materijalnih i ljudskih resursa, a nastavit će se i smanjenje cijena inputa odnosno troškova ulaganja, ocijenila je ona.
Sadržaj nastao u saradnji sa ProCredit Bank d.d. Sarajevo.
.webp){kind=icon}
