.webp){kind=icon}
Najava regulatora da bi mogli ograničiti ulaganja banaka u inostrane hartije od vrijednosti (HOV) jedna je od velikih dilema između oprezne regulacije finansijskih tržišta i tržišne ekonomije, odnosno slobodnog protoka novca i sredstava, rekao je u intervjuu za Bloomberg Adriju Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko Bank Banja Luka.
Kondić je govorio o uticaju monetarnih stezanja na banke u BiH, poslovnoj klimi, mjerama regulatora, digitalizaciji, liberalizaciji platnog prometa, poslovanju i planovima Addiko Banke.
Centralna banka BiH nema dijapazon monetarnih mjera koji ima ECB
Monetarno stezanje Evropske centralne banke (ECB) i američkih Federalnih rezervi (Fed) uticalo je na poslovanje bankarskog sektora. Da li se to i koliko odrazilo na poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini (BiH)?
Naravno da se monetarno stezanje, koje je preduzeo američki Fed, a naročito ECB, osjetilo i na finansijskom i bankarskom tržištu BiH. Međutim, ne u tolikoj mjeri koliko u zemljama Evropske unije, zbog dva razloga. Prvo, u BiH je currency board, odnosno valutni sistem po kojem posluje Centralna banka BiH, koja nema taj dijapazon monetarnih mjera i instrumenata koji ima ECB. Samim tim, Centralna banka nije ni mogla da koristi dovoljno monetarnih instrumenata kao ECB. Drugi razlog zbog kojeg se to nije toliko osjetilo je što banke u BiH posluju isključivo na domaćem tržištu, odnosno u BiH prikupljaju depozite i daju kredite. Iako imamo puno banaka koje su članice grupacija sa sjedištem u Evropskoj uniji, nismo u toj mjeri to osjetili jer se samofinansiramo.
Domaći regulatori su nastojali da donesu adekvatne mjere. Agencije za bankarstvo djelovale su sinhronizovano, donijele su usaglašene mjere za tržište BiH. Koliko su te mjere bile od koristi bankama, a koliko klijentima da ih zaštite od pretjeranog rasta kamatnih stopa?
Dobro je što su mjere oba regulatora bile sinhronizovane. Što se pomoći tiče, klijentima na koje su se odnosile, te mjere su definitivno pomogle da ih zaštite od rasta kamatnih stopa. S druge strane, koliko su pomogle bankama, više je na regulatoru da procjeni, nego na nama samim. Banke koje vode odgovornu politiku, a vjerujem da su takve sve banke u BiH, uvijek imaju dovoljan iznos rezervi za potencijalne kreditne gubitke i likvidnost da oprezno upravljaju svojim rizicima. Naravno, nije zgoreg da se u vremenu ekonomskih turbulencija regulator uključi i nekim dodatnim zahtjevima, a koje su banke ispoštovale.
Kako je Addiko Banka reagovala u tom momentu, da li ste kontaktirali s klijentima, nudili im fiksne kamatne stope da promijene ugovorni odnos i da li su klijenti pozitivno odgovorili?
U Addiko Banci u portfoliju stanovništva, u oko 90 odsto slučajeva, fiksne su kamatne stope. Krediti stanovništva, odnosno potrošački krediti su kod nas vezani isključivo fiksnim kamatnim stopama, tako da nismo imali tu vrstu izazova. Što se tiče pravnih lica, tu su kratkoročni krediti isključivo s fiksnim kamatnim stopama, dok kod dugoročnih kredita imamo klauzulu Euribora i tu smo pokazali koliko nam je dobar portfolio i zaista nismo imali klijenata koji su došli u finansijske probleme. S druge strane, mi smo kao odgovorna banka reagovali tamo gdje vidimo da je rata porasla previše i da bi mogla da ugrozi poslovanje klijenta i s tim klijentima smo dogovarali promjenu kamatne stope.
Srđan Kondić (Bloomberg Adria)
Domaća referentna kamatna stopa ima ograničenja
Najavljeno je da će biti uvedena domaća referentna kamatna stopa, ali i da će banke imati mogućnost da je primjenjuju ili ne. Kakav je Vaš stav povodom toga i da li bi to moglo da pozitivno utiče na poslovanje banaka?
Ova novina koju se regulatori predstavili je svakako dobra zato što omogućava bolje upravljanje kamatnim rizikom banaka. S druge strane, regulatoru pruža instrumente za dodatnu analizu i praćenje tržišta i definitivno je dobar potez. Ono što jeste ograničenje ovakvog modela je što banke ne mogu, kao što je slučaj s Euriborom, da po toj referentnoj kamatnoj stopi deponuju svoja sredstva kod Centralne banke i da dobiju tu referentnu kamatnu stopu, niti da pozajmljuju međusobno zato što nemamo razvijeno međubankarsko tržište novca. Tako da ta stopa ima određena ograničenja, ali je u svakom slučaju dobar alat za upravljanje kamatnim rizikom.
Jesu li vas konsultovali regulatori prilikom kreiranja metodologije za izračun stopa?
Agencije za bankarstvo uglavnom idu institucionalno s konsultacijama, odnosno putem Udruženja banaka BiH. Sve banke pojedinačno imaju svoje predstavnike u Udruženju i u komisijama Udruženja banaka, a koje rade konstantno, to nisu ad hoc tijela.
Aktivna i pasivna kamatna stopa nisu jednako elastične
Kamate na depozite nisu istovremeno i u istoj mjeri rasle kao kamate na kredite, šta je razlog tome, pogotovo ako kažete da se većina banaka finansira iz domaćih depozita? Vaša banka trenutno prednjači po visini kamata na štednju.
Aktivna i pasivna kamatna stopa, odnosno kamatna stopa na kredite i kamatna stopa na depozite nisu jednako elastične i nikada ne slijede jedna drugu sinhronizovano, ni kada rastu, ni kada padaju, pa tako ni u ovom slučaju. Što se tiče kamata na štednju koje nudi Addiko banka, drago mi je da ste prepoznali naše atraktivne kamate na štednju. Jednako su nam važni i klijenti koji imaju kredite i naše štediše, odnosno klijenti koji su nam povjerili svoju štednju na čuvanje i ti klijenti treba da dobiju fer iznos, pristojnu nadoknadu za svoju štednju. U tom smislu smo i korigovali kamatne stope jer smatramo da jedino uspostavljanjem fer i dugotrajnog odnosa s klijentima možemo imati dugoročan uspjeh.
Konkurencija tjera banke da budu brže i jeftinije za klijente
Najavljena je liberalizacija platnog prometa, što će dovesti do pada prihoda banaka od naknada. Kako će banke prevazići taj pad prihoda? Pored toga, najavljeno je izdavanje elektronskog novca, kako sav taj daljnji razvoj finansijskog tržišta može uticati na banke u BiH?
Liberalizacija platnog prometa odavno živi u zemljama Evropske unije. Zaživjela je u zemljama regiona, kao što je Srbija. U tim zemljama već godinama banke nisu osjetile poseban udar od liberalizacije platnog prometa iz više razloga. Prvi razlog je što banke pored usluga platnog prometa svojim klijentima nude i drugu široku lepezu proizvoda i usluga. A druga stvar je što banke imaju izgrađenu infrastrukturu i velike baze klijenata i izuzetno visoke sigurnosne standarde obavljanja platnog prometa, da mogu uvijek da budu brže, efikasnije i sigurnije u obavljanju tih usluga. Addiko je digitalna banka, tako da ne vidim da će nam to predstavljati neki poseban izazov. Dobro je da ima konkurencija, dobro je i za klijente i za nas što jača konkurencija. To nas sve tjera da budemo brži, bolji, efikasniji i jeftiniji za klijente. Ono što je veoma bitno je da te institucije, koje će nakon usvajanja zakonskih rješenja dobiti pravo da rade platni promet, budu na jednak način regulisane da bismo obezbijedili zaštitu od eventualnih zloupotreba.
Koliko upravo ta digitalna rješenja, koja i Addiko nudi, koriste klijenti? Koliko je finansijska pismenost ili nepismenost stanovništva ograničavajući faktor i može li se tu raditi na poboljšanju? Kakva su vaša iskustva s klijentima?
Definitivno finansijska pismenost utiče na prijemčivost i rasprostranjenost digitalnih kanala kod banaka. S druge strane, primjetan je trend sve većeg finansijskog opismenjavanja našeg stanovništva i ljudi te usluge koriste, kad ih jednom probaju. Problem je što ljudi obično zaziru od elektronskog bankarstva, od mobilnih aplikacija. Međutim, kada jednom probaju i uvjere se koliko je to jeftinije i jednostavnije, klijenti primjenjuju to. Iz udobnosti svoga doma, jeftinije nego što je to na šalteru banke, možete da obavite većinu transakcija i poslova za koje inače idete u banku. Kad jednom probaju, vrlo rijetko je da ne primjenjuju dalje, a s druge strane i mi se trudimo da te naše digitalne usluge prilagodimo potrebama klijenata, da budu i user friendly, jednostavne i lake za upotrebu.
Srđan Kondić (Addiko Bank)
Ograničavanje banaka da ulažu u inostranstvo nije problem, ako ne bude rigorozno
Koliko je domaće tržište kapitala privlačno bankama i koliko nudi priliku za ulaganja? Gdje banke najčešće ulažu?
Već je možda postala floskula da je tržište kapitala u BiH izuzetno plitko i da berze žive faktički od izdavanja državnih obveznica i trgovine njima. Banke realno ulažu najviše svoje aktive u kredite, što im je primarni posao, a onaj dio aktive koji ulažu na tržište kapitala, dominantno, bar banke u BiH, ulažu u domaće državne hartije od vrijednosti.
Ulažete li na strana tržišta u akcije stranih fondova i akcije stranih kompanija?
Svaka banka ima svoju politiku. Iz bilansa na nivou sektora i iz bilansa pojedinačnih banaka vidljivo je da ima ulaganja i u druga tržišta, odnosno u inostrane obveznice, ali ne u velikoj mjeri.
To vas pitam iz razloga što su regulatori najavili da bi mogli donijeti određena ograničenja o ulaganju banaka u inostranstvo. Šta očekujete po tom pitanju?
To je jedna od velikih dilema između oprezne regulacije finansijskih tržišta, gdje regulator naravno može da bude oprezan i da maksimalno zaštiti banke i domaće tržište, i s druge strane tržišne ekonomije, odnosno slobodnog protoka novca i sredstava. Svaka banka donosi za sebe investicionu politiku i gdje misli da je najprofitabilnije da ulaže. S druge strane, regulatori imaju obavezu da osiguraju sigurniji finansijski sistem. Ne vidim da će to stvoriti određene probleme ukoliko se ne bude išlo prerigorozno, ukoliko ta ograničenja ne budu drastično rigorozna itd.
To ima veze i s onim što smo pričali na početku, s ograničenjima monetarne politike BiH. Recimo, banke sada mogu, kad je Euribor porastao, na overnight, dakle na jednu noć oročenja u prvoklasnim inostranim bankama mogu na oročen novac da dobiju tri odsto ili čak višu kamatu. U Centralnoj banci dobijamo trenutno oko 0,25 odsto, višestruko manje prinose. Reakcija Centralne banke na to što su banke počele da sredstva iznad obavezne rezerve podižu i iznose u prvoklasne inostrane banke nije bila da poveća kamatnu stopu, nego je bila da ograniči banke.
Sada, po novom nacrtu odluke, isključivo ćemo moći sredstva da držimo na Centralnoj banci. Ograničili su nas da ne možemo to da držimo na prvoklasnim inostranim bankama i dolazite u situaciju da sada novac koji možemo da oročimo po tri odsto, mi držimo kod Centralne banke. Najavili su, doduše, povećanje kamatne stope, ali na 0,30 odsto. Držimo po toj kamati, a Centralna banka iste te pare po višestruko većim prinosima oroči u inostranim bankama. Istini za volju, moramo reći da je Centralna banka u vrijeme negativnih kamatnih stopa dio tereta preuzela na sebe tako da je prepolovila negativnu kamatnu stopu koju su plaćali.
Smatrate li da će ostati pri tom nacrtu ili da će se ipak postići neki malo drugačiji kompromis?
To je više pitanje za Centralnu banku, kao što je ovo pitanje ograničavanja ulaganja u HOV u inostranstvu pitanje za regulatora.
Izdavanje narodnih obveznica dobro za poboljšanje finansijske pismenosti
Kad smo kod HOV, Vlada Republike Srpske najavila je mogućnost izdavanja narodnih obveznica. Kako kažu, cilj je da stanovništvo, koje ima značajne depozite u bankama, kupi te obveznice kako bi se prikupila određena sredstva u budžet. Koliko to može uticati na smanjenje depozita, a posljedično i na banke?
Izdavanje ove vrste obveznica je dobra stvar, između ostalog, u finansijskom opismenjavanju stanovništva. I do sada su građani mogli da kupe obveznice Republike Srpske, kao što mogu i sada. Međutim, sada će to biti malo više aktuelizovano, medijski propraćeno, što mislim da je dobro za finansijsko opismenjavanje naših klijenata. S druge strane, ne vidim da će to nešto da ugrozi depozite u bankama, jer ta vrsta izdavanja narodnih obveznica je već viđena u zemljama regiona, u Hrvatskoj, Makedoniji i drugim. U Hrvatskoj je bila izuzetno uspješna, prikupljeno je oko 1,3 milijarde evra, ali građani su i dalje zadržali oko 38 milijardi evra u vidu depozita kod banaka. Dakle, negdje blago preko tri odsto depozita su uložili u državne obveznice, tako da ne očekujemo ni u Republici Srpskoj niti u BiH veći udar na depozite zbog ovoga.
Koje su Vaše poruke institucijama? Na kojim propisima je prioritetno da se radi kako bi se uopšte poboljšala poslovna klima, a samim tim i poslovanje ne samo bankarskog nego i drugog privatnog sektora?
Prvenstveno mislim da se treba malo više poraditi na propisima koji su vezani za digitalizaciju poslovanja. Svi pričamo o digitalizaciji godinama, da ne kažem decenijama. Ne možemo biti nepošteni pa da kažemo da neke od ključnih stvari nisu do sada urađene, međutim, puno je toga ostalo. Mi daleko kaskamo, ne za regulativom Evropske unije, nego i za zemljama okruženja. Danas u zemljama koje su nam prve komšije, poput Hrvatske i Srbije, možete da otvorite račun i podignete kredit iz udobnosti svog doma. Danas kod nas možete da obavljate platni promet. Postavlja se pitanje, ukoliko mogu da dam nalog za plaćanje, zašto ne bih mogao da podignem i kredit? Naravno, banke moraju sa svoje strane da obezbijede digitalna rješenja koja to omogućavaju i da obezbijede visok stepen informacione sigurnosti, odnosno zaštite podataka klijenata da ne bi došlo do eventualnih zloupotreba. Generalno ne samo u bankarstvu, nego i u privredi, u poreskom sistemu, gdje smo imali pozitivnih primjera, digitalizacija je nešto što bi dalo veliki iskorak u kompletnoj ekonomiji.
Elektronski potpis čekamo više od deset godina. To bi svakako doprinijelo i bržem kupovanju u bankama?
Definitivno, ima više od deset godina otkako je donesen prvi zakon o elektronskom potpisu, stala je daljnja implementacija. Mislim da je to jedan od prvih koraka ka suštinskoj digitalizaciji finansija.
Addiko Bank
Addiko Banka bilježi rast
Kako je inače Addiko Banka poslovala u prvom polugodištu ove godine, završen je obračunski period. Koliki su krediti, kolika je štednja, da li je prisutan trend manjeg kreditiranja privrede s obzirom na to da imamo i pad privredne aktivnosti?
Addiko Banka već posljednje tri godine bilježi rast svih pokazatelja u svom poslovanju, a tako je bilo i s prvim polugodištem tekuće godine. Nismo osjetili usporavanje kreditiranja ni na polju potrošačkih kredita, odnosno stanovništva, ali ni na polju privrede, s tim što smo mi banka koja je fokusirana na mala i srednja preduzeća.
Koji su izazovi s kojima se banka susreće? Problemi na tržištu, s radnicima, s digitalizacijom...?
Naši osnovni izazovi su izazovi naših klijenata, a oni se suočavaju sa stvarima koje su uzdrmale i evropsku ekonomiju, pa tako i ekonomiju BiH posljednjih nekoliko godina. Dakle, inflacija, radna snaga, rat u Ukrajini, prekinuti lanci snabdijevanja. Mi se trudimo da kao banka partner razumijemo izazove i potrebe naših klijenata i da im pomognemo da to prevaziđu. Tako da to posmatramo prvenstveno i kao svoj izazov.
Koji su planovi Vas kao predsjednika Uprave, ali ako možete govoriti i o planovima grupe, u daljnjem poslovanju?
Naš cilj je da zadržimo i učvrstimo svoju poziciju kao lidera u kreditiranju potrošača i malih i srednjih preduzeća. To planiramo da uradimo tako što ćemo, kao što smo i u godinama prije, konstantno da osluškujemo potrebe svojih klijenata i da prilagođavamo svoje usluge i svoje proizvode onome što klijentima treba. Mislimo da je to jedini dugoročno ispravan put da zadržimo poziciju i osnažimo poziciju koju sada imamo. Mi smo prošli kroz transformaciju poslovnog modela u specijalističku banku za potrošače i mala i srednja preduzeća i kako smo to završili, zaista bilježimo dobre rezultate.
