S početkom zaoštravanja monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) izašla je iz zone negativnih naknada koje je obračunavala i naplaćivala bankama za držanje sredstava na računima rezervi. Otpočelo je postepeno podizanje naknada i realno je očekivati da se to nastavi, potvrđeno je za Bloomberg Adriju.
Naime, Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da bi Centralna banka BiH odmah trebala smanjiti razliku u odnosu na kamatne stope u eurozoni tako što će dodatno povećati stope naknade na rezerve banaka.
Iz Centralne banke BiH za Bloomberg Adriju kažu da je daljnje povećanje naknada realno očekivati, a dinamika i visina zavisiće od rezultata analiza koje se provode na osnovu određenih determinanti.
"CBBiH se pri kalibriranju naknada na sredstva na računima rezervi banaka u prvom redu rukovodi svojim temeljnim ciljem, vođenjem monetarne politike u režimu valutnog odbora. Odabrani model monetarne politike ne podrazumijeva održavanje stabilnosti cijena nego stabilnosti valute, čime svaka priča o ciljanju kamatnih stopa CBBiH postaje izlišna", ističu u CBBiH.
Kamatna stopa se, dodaju, ni u kom slučaju ne bi trebala poistovjetiti s naknadom, koja Centralnoj banci i komercijalnim bankama predstavlja nekamatni prihod ili trošak.
"U skladu sa svojim osnovnim ciljem, te potom i s ciljem očuvanja sveukupne ekonomske i finansijske stabilnosti, CBBiH formira visinu naknada na račune rezervi banaka. Pri tome se rukovodi kretanjima na finansijskim tržištima eurozone koja su pod uticajem monetarne politike koju provodi ECB, ključnim kretanjima u domaćem bankarskom sektoru čije su determinante faza finansijskog ciklusa, struktura i troškovi izvora finansiranja banaka, visina kamatnih stopa na kredite i depozite, ali i trenutni regulatorni propisi i ograničenja", naglašavaju u CBBiH.
Konvertibilne marke (CBBiH)
Dosadašnje analize su pokazale da politika naknada CBBiH nema ili ima prilično limitiran uticaj na formiranje kamatnih stopa na kredite banaka, kao i na ukupno poslovanje banaka.
Prema tome, zaključuju u CBBiH, kretanje kamatnih stopa na kredite zavisiće od drugih faktora kao što su cijene i stabilnost izvora finansiranja, ponuda i potražnja za kreditima, sklonost banaka ka preuzimanju rizika, te mogućnosti održavanja stabilnih prihoda iz drugih izvora.
Podsjećamo, pored zahtjeva MMF-a da se u BiH povećaju stope naknade na rezerve banaka, oni sugerišu i da Agencije za bankarstvo ukinu mjere kojima se remete kamatne stope i osiguraju da klasifikacija aktive banaka i rezervisanja za kreditne gubitke tačno odražavaju kreditni rizik i gubitke.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBiH) Jasmin Mahmuzić za Bloomberg Adriju je kazao da u toj agenciji smatraju da i dalje nema razloga za dizanje kamatnih stopa.
Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske (ABRS), povodom stava MMF-a da bi regulatori trebalo da ukinu mjere koje su donijeli, kažu da je to "isključivo mišljenje MMF-a".
Više: Očekivanja regulatora i banaka u vezi s daljnjim rastom kamata u BiH
S druge strane, u bankama predviđaju da će u drugoj polovini ove godine početi rasti pasivne kamatne stope, a onda će se to reflektovati na dodatni rast kamatnih stopa na kredite.
Regulatori i bankari raspravljaće o izmjenama regulatornog okvira, problemima u implementaciji, inflaciji i kretanju kamata, povlačenju depozita u uslovima male pasivne kamatne stope i drugim pitanjima na III DDays konferenciji koja se 30. maja 2023. godine održava u Banjaluci.
---ispravka izvršena u naslovu
.webp){kind=icon}
