Ekonomski preokret juga Evrope nakon mračnih dana dužničke krize iz prošle decenije dobro je poznat. Ipak, privredni procvat Španije i dalje obara nove rekorde. Godišnji bruto domaći proizvod (BDP) nedavno je premašio južnokorejski, čime se zemlja pridružila grupi ekonomija vrijednih više od dva biliona dolara. Privredni rast nadmašuje zemlje G7, dok je stopa nezaposlenosti najniža od januara 2008. godine.
Da li bismo se zbog toga trebali zabrinuti? Na kraju krajeva, posljednji put kada su izgledi zemlje bili ovako svijetli, razlog je bio neodrživi balon na tržištu nekretnina koji je pukao s dramatičnim posljedicama.
Ovoga puta, međutim, slavlje djeluje znatno stabilnije. Ako Španija ove godine očekuje rast od 2,6 posto - na nivou prognoza za Južnu Koreju, čiji rast podstiče procvat vještačke inteligencije (AI) - to nije zato što jedan sektor "ključa". Najveći izvozni aduti Španije nisu tehnologija, već automobili i prehrambeni proizvodi.
Glavni pokretač rasta je povećanje broja stanovnika zahvaljujući imigraciji. Dok mnoge zemlje jačaju antiimigrantsku politiku, Španija ide u suprotnom smjeru, provodeći mjere poput masovne legalizacije kojom je više od milion ljudi bez reguliranog statusa dobilo dozvolu boravka. Prema podacima istraživača Williama Chisletta iz španskog instituta Real Instituto Elcano, broj stanovnika porastao je sa 36 miliona prije pola vijeka na gotovo 50 miliona danas, što predstavlja najveći procentualni rast među pet najvećih ekonomija Evropske unije (EU). To znači više radnika, veću potrošnju i veće poreske prihode.
Prema procjeni ekonomiste BBVA Rafaela Domenecha, oko 80 posto novootvorenih radnih mjesta od 2022. godine rezultat je zapošljavanja ljudi rođenih u inozemstvu.
Drugi veliki oslonac privrede je turizam koji čini gotovo 13 posto ekonomije. Ove godine oborio je rekorde jer su brojni putnici, iz sigurnosnih razloga, izbjegavali zaraćeni Bliski istok. Dobra atmosfera i dalje će privlačiti turiste na španske plaže, iako će duža čekanja na granicama EU i sve ekstremnije vrućine predstavljati izazove.
Najvažnije je što rast potražnje nije doveo do nekontroliranog rasta inflacije. Elektroenergetski sistem, koji se u velikoj mjeri oslanja na obnovljive izvore energije (OIE), ublažio je utjecaj energetske krize izazvane ratom između Irana i Izraela.
Sve su to pozitivne tendencije, posebno za eurozonu, kojoj očajnički nedostaje privredni rast dok francusko-njemački ekonomski motor posustaje. U Evropi je rijetkost čuti da se masovna imigracija opisuje kao prednost, ali upravo tako dio Španaca vidi veliki priliv stanovništva iz Latinske Amerike.
Prednosti Španije djeluju i manje spekulativno od, na primjer, uskih grla u proizvodnji AI čipova koja trenutno pokreću južnokorejsku ekonomiju i podižu vrijednost akcija tamošnjih proizvođača.
Snažan rast BDP-a omogućio je manjinskoj vladi premijera Pedra Sancheza da lakše odoli pritiscima američkog predsjednika Donalda Trumpa, iako to što Madrid za odbranu izdvaja manje od ciljeva NATO-a, uz otvoreniji stav prema kineskim investicijama, često izaziva nezadovoljstvo drugih evropskih prijestonica.
Međutim, postavlja se pitanje koliko je takav model održiv na duže.
Pritisak na resurse, prije svega na tržište stanovanja, već je vidljiv, što ukazuje na to da će intenzitet imigracije vjerovatno morati da se uspori. List "El Pais" opisuje Španiju kao zemlju od 50 miliona stanovnika s infrastrukturom projektovanom za 40 miliona. Javne investicije prošle godine bile su manje od tri posto BDP-a, što je ispod prosjeka Evropske unije, dok mnogi građani smatraju da danas žive lošije nego 2022. godine.
Bloomberg
Iako nije došlo do snažnog antiimigrantskog talasa poput onog koji je doveo do Brexita, stranka Vox osvojila je dodatna mjesta na regionalnim izborima i mogla bi doprinijeti povratku desnice na vlast. Istovremeno, pritisak da država više ulaže u rješavanje strukturnih problema raste baš u trenutku kada se privodi kraju period obilnih evropskih fondova za oporavak od pandemije. Španija je bila drugi najveći korisnik tih sredstava, a krajnji rok za podnošenje posljednjih zahtjeva za finansiranje ističe krajem ljeta 2026. godine.
Upravo tu Južna Koreja ima određenu prednost. Ta zemlja je uspjela povećati produktivnost, odnosno iz svakog radnog sata izvući više vrijednosti, a Španija će prije ili kasnije morati krenuti istim putem. Španski ministri tvrde da je posljednjih godina došlo do "duboke" transformacije ekonomije, uključujući razvoj tehnoloških startupa u Madridu koji privlače bogate investitore. Međutim, ekonomistica Bloomberg Economicsa Ana Andrade upozorava da su rezultati ukupne produktivnosti neujednačeni.
Kada se posmatra BDP po stanovniku, Španija je napredovala znatno skromnije nego kada se gleda ukupna veličina ekonomije. Dovoljno je da prestigne Japan, ali je i dalje znatno iza Južne Koreje. Produktivnost po radnom satu također zaostaje za Njemačkom, Holandijom i nordijskim zemljama.
Španija sada pokušava iskoristiti potencijal vještačke inteligencije. Vlada je izdvojila 130 miliona dolara za udio u proizvođaču čipova Openchip iz Barselone, koji pojedini nazivaju "katalonskom Nvidijom", a planira se i širenje kapaciteta data centara zahvaljujući relativno jeftinoj električnoj energiji.
Ipak, to samo po sebi neće promijeniti pravila igre. Da bi se zatvorio dugogodišnji jaz u veličini kompanija i inovacijama u odnosu na evropske konkurente, potrebni su mnogo brže usvajanje novih tehnologija u privredi i među potrošačima, kao i ulaganja u infrastrukturu koja će privući talentirane radnike. Dodatni problem predstavlja visoka cijena stanovanja, koja u Madridu i Kataloniji može progutati do 70 posto zarade.
Turizam bi mogao biti prvi sektor u kojem će se pokazati efekti veće produktivnosti, kroz preporuke zasnovane na vještačkoj inteligenciji, automatiziranu prijavu u hotele ili robote za čišćenje.
Španija je do sada pokazala da može ostvarivati snažan privredni rast i bez oslanjanja na nagli napredak vještačke inteligencije. Međutim, dugoročno gledano, upravo bi Južna Koreja mogla ponuditi model razvoja koji će Evropa željeti da slijedi.
Ova kolumna predstavlja lične stavove autora i ne odražava nužno mišljenje uredništva niti kompanije Bloomberg LP i njenih vlasnika.
.webp){kind=icon}
