Prva hrvatska nogometna liga (HNL) doživjela je pravu malu renesansu u posljednjih par godina. Medijski je sve bolje praćena, broj gledatelja na utakmicama raste, a sve to se pozitivno odražava i na finansije klubova. Zanimljivo je da se to događa unatoč tome što kvaliteta samog nogometa pada po brojnim objektivnim pokazateljima, a stadionska infrastruktura je uglavnom u raspadu.
Da se razumijemo, ne pričamo ovdje o nekim astronomskim brojkama, dapače, prosjek broja gledatelja na utakmicama HNL-a tek se bliži brojki od šest tisuća, ali to je dvostruko više od pretpandemijskih razina.
Po broju navijača daleko prednjači Hajduk koji na Poljudu okuplja u prosjeku 22 tisuće ljudi po utakmici, a polako se bude i fanovi Dinama kojeg na Maksimiru u prosjeku gleda skoro desetak tisuća navijača. Ta dva kluba generiraju i veću posjetu na drugim stadionima budući da veće grupe njihovih navijača putuju i na gostovanja.
Mediji, neizvjesnost i restrukturiranje
U čemu je tajna povećanog interesa gledatelja za domaće nogometne terene upitali smo Ivana Ivkovića, poznatog nogometnog komentatora i analitičara, koji dugo godina detaljno prati zbivanja vezana uz najvažniju sporednu stvar na svijetu.
On ističe tri glavna razloga rastuće popularnosti HNL-a. Primarno je to bolji medijski tretman lige u medijima, zatim neizvjesnija prvenstva u posljednjih par godina te demokratizacija upravljanja Dinamom zbog koje su se gledatelji vratili na stadion.
Zanimalo nas je u kojoj mjeri se ti pozitivni trendovi odražavaju na jačanje finansijske situacijske klubova, a Ivković nam objašnjava kako je njihovu novčanu stabilnost najviše popravio novi TV ugovor koji sad manje više svakom klubu daje skoro oko milijun eura godišnje.
Podsjećamo, riječ je o rekordnom ugovoru teškom skoro 60 milijuna eura koji su Hrvatski telekom (HT) i SuperSport potpisali su u lipnju 2025. kako bi im TV i marketinška prava za HNL vrijedila do završetka sezone 2030./31.
"Povećanje broja gledatelja uvijek se pozitivno odražava na klubove, ali ne toliko od samih ulaznica, već zato što je veća vidljivost primamljiva sponzorima. Sada imamo situaciju da manje više svaki klub u HNL-u, to jest njih sedam od 10 može nabaviti kakvog-takvog sponzora jer su vidljivi, ako ništa barem lokalno", elaborira Ivković.
Derutna infrastruktura
Kako smo već spomenuli, uzlet broja gledatelja događa se usprkos derutnoj nogometnoj infrastrukturi. Dinamov stadion je u najlošijem stanju, Poljud također vapi za obnovom, a ni u ostatku lige, uz iznimku Osijeka koji je nedavno dobio novi stadion, ne cvijeta cvijeće.
Primjerice, na Maksimiru je istočna tribina strukturno stradala u potresu i potpuno je neupotrebljiva, ali unatoč tome posjećenost utakmica raste. U aktualnoj sezoni je premašila deset tisuća gledatelja, a do kraja prvenstva bi mogla doseći 11 ili 12 tisuća, što bi praktički bio povratak na razine iz osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je zagrebački klub uživao veliku popularnost.
Ivković to objašnjava demokratiziranjem modela upravljanja Dinamom zbog kojeg su se navijači vratili na tribine nakon što su mnogi od njih bojkotirali klub zbog starog vodstva za kojim su se vukli mnogi repovi.
Dobra vijest je i da se krenulo u obnovu raspalog Maksimira, odnosno u tijeku je objava starog Zagrebovog stadiona u Kranjčevićevoj na kojem će Dinamo privremeno igrati svoje utakmice dok ne krene rušenje postojećeg i izgradnja novog stadiona u Maksimiru.
Ovdje valja podsjetiti kako je službeni sporazum o tome lani potpisan između Vlade, Grada Zagreba, Hrvatskog nogometnog saveza i Dinama, a ukupna vrijednost projekta se penje na 175 milijuna eura. Trebao bi biti dovršen krajem 2029. ili početkom 2030. godine, imat će kapacitet od 35.000 sjedećih mjesta i zadovoljavat će najviših standarda UEFA-e i FIFA-e.
Najavljuje se i prijeko potrebna obnova splitskog Poljuda, no toj je još u povojima, dok su Osječani već dobili novi stadion.
Pitamo Ivkovića u kojoj mjeri najavljena obnova infrastrukture može dati dodatan impuls domaćoj ligi i rastu broja navijača te vidi li se takav pomak kod Osijeka. On objašnjava kako je u početku bio primjetan rast broja gledatelja na osječkoj Opus Areni i da je posjećenost i dalje solidna (oko pet i pol tisuća gledatelja u prosjeku).
Smatra da je trend mogao biti i jači da klub zbog organizacijske zapuštenosti nije upao u duže razdoblje loših rezultata.
"Vjerujem da je stadion dao pozitivan impuls i generalno gledajući, vjerujem da će tako biti nešto slično s Dinamom, s time da uvijek treba naglasiti kako kvaliteta stadiona nije glavni pokretač povećanja posjećenosti", poručuje Ivković.
Depositphotos
Kvaliteta lige pada
U razgovoru s Ivkovićem o pozitivnim pomacima u ligi smo implicirali da kvaliteta domaćeg nogometa raste, ali on nas je demantirao.
"Mislim da liga definitivno nije kvalitetnija i mislim da svaki objektivni pokazatelj na to ukazuje – od generalnog broja reprezentativaca Hrvatske koji dolaze iz HNL-a i općenito broja reprezentativaca koji igraju u domaćoj ligi, do proizvodnje top talenata u klubovima, s tim da u Hajduku to još koliko-toliko ide. Vidimo i koliko se naši klubovi u Europi muče, dok smo prije petnaest godina imali Dinamo i Rijeku koji su znali pobjeđivati renomirane protivnike europske B katergorije, poput Feyenoorda. To je danas, rekao bih, potpuno nezamislivo", govori nam Ivković.
Dodaje kako, apsolutno gledajući, kvaliteta nogometa raste jer se povećala generalno u svijetu, ali relativno gledajući u odnosu na okolne lige, tj. na lige usporedive kvalitete, kvaliteta domaćeg nogometa je pala, što se vidi i po manjem koeficijentu.
Povratak letargije?
Budući da je Ivković kao jedan od glavnih razloga veće posjete utakmicama istaknuo neizvjesnost lige, zanimalo nas je može li se trend obrnuti ako se opet vratimo dominaciji Dinama u prvenstvu.
On odgovara da je to realan strah i da je moguće da se situacija promijeni, no poručuje kako je to u sferi debelih špekulacija.
"Strah je po meni definitivno realan i definitivno je trend moguće obrnuti, ali ne više u potpunosti. Dakle, sumnjam da ćemo se više vratiti na ono doba kada je posjećenost bila od dvije i pol do tri tisuće, ali može pasti s postojećih pet i pol do šest na četiri do pet", govori.
Depositphotos
Napominje kako HNL-u ide na ruku to što su se globalna nogometna scena promijenila. Više nema velikog rivalstva između Barcelone i Real Madrida kakvo je vladalo u vremenima Lionela Messija i Cristiana Ronalda, nema više uspona Manchester Citya u Premier ligi…
"Danas su u svjetskom i europskom nogometu više nema toliko velikih priča tako da treba vidjeti da li se može neka dovoljno velika priča pojaviti u nekoj skoroj budućnosti da malo zasjeni HNL", zaključuje Ivković.
Sve u svemu, čini se da se domaćoj ligi poklopilo puno toga – od globalnog zatišja, do finansijske stabilnosti i popularnosti koju donosi veća eksponiranost u medijima. Paralelno s rastom broja navijača raste i interes sponzora, a sve to zajedno stvara okvir u kojem hrvatski nogomet prosperira. Ostaje za nadati se da će se taj pozitivni trend nastaviti i ubuduće, i možda najvažnije, da će se preliti i u rast kvalitete same igre, jer kad maknemo sve ostale faktore, navijači na stadione dolaze prije svega gledati dobar nogomet.
.webp){kind=icon}
