Tokom kratkog perioda Zimskih olimpijskih igara, vodeći brendovi ubrzano nastoje da ubijede rekreativne skijaše kako im je, baš kao i njihovim idolima, potrebna najsavremenija oprema da bi uspjeli na stazama.
Na Igrama Milano–Kortina 2026, koje su ove sedmice počele u Italiji, grupa najvećih proizvođača opreme predstavljaće svoju najnoviju opremu pod izvjesnom sjenkom. Potencijalni šampioni, među kojima su Amerikanka Mikaela Shiffrin i Austrijanac Raphael Haaser, nosiće opremu nekih od brendova koji su u središtu antimonopolske istrage.
Regulatori Evropske unije u oktobru su pokrenuli nenajavljene racije, koje su obuhvatile najmanje tri giganta u ovom sektoru – Blizzard iz sastava Tecnica Group SpA, Fischer Sports GmbH i Atomic, u vlasništvu Amer Sports Oyj – u potrazi za dokazima da li su kompanije eventualno prekršile pravila o kartelima.
Već je ionako riječ o izazovnom periodu za industriju skijaške opreme, u kojem se etablirani proizvođači bore s rastućim troškovima i posljedicama klimatskih promjena, dok se novi akteri suočavaju s visokim preprekama za ulazak na tržište.
"Industrija skijaške opreme nije velika industrija i potencijalna šteta za potrošače je, u najboljem slučaju, ograničena", rekao je Christopher Finnerty, partner u advokatskoj kancelariji K&L Gates, specijalizovan za pravo konkurencije. "Opasnost za sve brendove leži u tome da li ta saradnja ostaje ispravna i adekvatno dokumentovana."
Nadzorna tijela Evropske unije ispituju da li je nezakonita koordinacija - konkretno nedozvoljene prakse fiksiranja cijena - omogućila skijaškim gigantima da naruše tržišnu konkurenciju, prema navodima osoba upoznatih sa slučajem, koje su govorile pod uslovom anonimnosti. Istražitelji trenutno analiziraju dokumente i podatke prikupljene tokom racija, tražeći eventualne dokaze da su tajni dogovori doveli do povećanja maloprodajnih cijena na tržištu EU, naveli su izvori.
Istraga je u ranoj fazi. Iako formalne optužbe još nisu iznesene, kompanije Atomic i Blizzard obećale su punu saradnju s nadležnim organima. Portparol kompanije Fischer nije odgovorio na upite za komentar, dok je Evropska komisija odbila da komentariše slučaj.
Iza brzine, vještine i post-adrenalinskog luksuza, skijaška industrija je već bila pod pritiskom. Povećani troškovi materijala, poput jezgara od bambusa i karbonskih vlakana, snažno pogađaju profitne marže proizvođača opreme. Prošle godine francuski brend Rossignol objavio je da zatvara svoju istorijsku fabriku u Sallanchesu, nakon višegodišnjih gubitaka.
"U ovoj industriji sam već trideset godina", rekao je Jason Levinthal, skijaški preduzetnik i osnivač kompanije J Skis. "To se može opisati kao niša unutar niše, ali potrošači je doživljavaju kao veliku i glamuroznu. Njima izgleda kao da se time bave svi."
Još jedna briga su kraće sezone uzrokovane promjenama klime, koje su uticale na posjećenost skijališta i prodaju opreme. Tako je 2023. godine Les Contamines, francusko skijalište s pogledom na čuveni Mont Blanc, bilo prinuđeno da otkaže trku Svjetskog kupa zbog nedostatka snijega. U Sjedinjenim Američkim Državama, skijališta u Kaliforniji, Juti i Koloradu suočila su se s istorijski niskim snježnim pokrivačem.
Za Igre Milano–Kortina proizvedeno je gotovo 1,6 miliona kubnih metara takozvanog tehničkog - vještačkog - snijega. Riječ je o skupoj, ali neophodnoj supstanci za gotovo sva skijaška takmičenja, koja doprinosi ukupnom rastu troškova za potrošače.
Tokom protekle decenije, cijena ski-pasa u Evropi porasla je za više od trećine, prema navodima medija. U Italiji je, prema izvještaju udruženja za zaštitu potrošača Asoutenti, za sezonu 2025/2026. skočila i do 40 odsto u poređenju s 2021. godinom.
Viškovi zaliha
Skijaškoj industriji nije pomogla ni pogrešna procjena postpandemijskog okruženja.
Zbog boravka kod kuće, potrošači su masovno kupovali opremu, jer je skijanje bilo jedna od rijetkih aktivnosti dozvoljenih nakon popuštanja mjera zatvaranja. Početni oporavak na mnogim skijalištima bio je toliko snažan da su proizvođači požurili da povećaju proizvodnju i napune skladišta kako bi odgovorili na potražnju. Taj trend, međutim, nije potrajao.
"Došlo je do ogromnog porasta učešća", rekla je Susan Sokolowski, vanredna profesorica na programu dizajna sportskih proizvoda na Univerzitetu Oregon. "Ali, naravno, ljudi su morali da se vrate na posao."
Kako bi se riješili viškova zaliha, proizvođači opreme počeli su nuditi velike popuste. To je djelimično bila i reakcija na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, a koje su se kretale od 20 do oko 50 odsto na uvezene proizvode poput skija, pancerica i kaciga iz glavnih proizvodnih centara u Kini i Evropi.
"Svi su prošle godine gubili novac jer je na tržištu bilo previše proizvoda. Brendovi su robu davali trgovcima ispod cijene", rekao je Levintal iz J Skisa. "Da sam prodavao samo čarape, bio bih mnogo bogatiji."
Istraga u toku
Istraga Evropske unije o mogućem antikonkurentskom ponašanju na tržištu skijaške opreme mogla bi potrajati godinama, ali ako se na kraju dokaže kršenje pravila, postoji mogućnost izricanja kazni i do 10 odsto ukupnog godišnjeg prihoda kompanija.
To bi mogao biti potencijalno bolan udarac za kompanije poput Tecnike, koja je u 2024. godini prijavila prodaju od 517 miliona evra (610 miliona dolara). Veća kompanija Amer Sports te je godine ostvarila oko 5,2 milijarde dolara prihoda i navela "rebalansiranje" prodaje skijaške opreme u Sjevernoj Americi, kao i oprezno ponašanje trgovaca u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi.
Istrage u ovoj industriji nisu bez presedana. Američka Savezna trgovinska komisija (FTC) je 2014. godine postigla nagodbu s kompanijama Marker Völkl i Tecnica zbog optužbi da su proizvođači pristali da ne konkurišu jedni drugima u angažovanju skijaša–promotera ili zaposlenih.
Čak i ako bi istraga Evropske unije rezultirala visokim novčanim kaznama i naredbom za obustavu određenih praksi, moglo bi proći izvjesno vrijeme prije nego što se isprave eventualne tržišne distorzije, smatra Marie Hindré, partnerica za antimonopolsko pravo u advokatskoj kancelariji ADVANT Altana.
"Obično je potrebno nekoliko godina da efekti prestanka kartelskih praksi postanu vidljivi na tržištu", rekla je ona. "Ishod istrage može biti objavljen prije nego što potrošači uopšte osjete očekivane promjene cijena."
.webp){kind=icon}
