Velika vojna parada u Kini - šta Xi i Putin poručuju Trumpu

U središtu trgovinskog rata između SAD-a i Kine je visoka tehnologija, putem koje SAD nastoji da ograniči ili preciznije rečeno kontroliše razvoj Kine. Uspješnost strategije SAD-a, koja se sprovodi kontrolom izvoza čipova proizvođača Nvidia i AMD, se u najboljem slučaju može okarakterisati kao upitna.

Razlog za to je, s jedne strane, ubrzan razvoj domaćih dobavljača čipova, koje Peking podstiče ogromnim investicijama, a s druge strane, činjenica da je Kina sumnjičava prema američkoj tehnologiji.

"Ograničenja pristupa naprednim čipovima i tehnologijama mogu da uspore razvoj nekih strateških sektora, kao što su superračunarstvo i vještačka inteligencija, ali ne mogu potpuno da zaustave domaći razvoj", izrazio je sumnju u vezi sa američkim pristupom Saša Šmigić, član uprave Generali Investments.

Međutim, SAD su u pogledu primjene te tehnologije, izrazile jednaku sumnjičavost kao i Kina. Vojna parada planirana za 3. septembar u Pekingu, povodom osamdesete godišnjice od poraza Japana pokazaće zašto je to tako. Na najvećoj vojnoj paradi u posljednjih šest godina, čije su pripreme posljednjih nedjelja paralisale život u prestonici, Narodna armija (PLA) pokazaće da li je sposobna da ispuni svoj najvažniji zadatak, pripajanje Tajvana. "Naoružanje i oprema, koji će biti izloženi su domaće proizvodnje i trenutno su u upotrebi, a nova oprema, koja će prvi put biti predstavljena javnosti, sačinjavaće važan dio", izjavio je prije nekoliko dana na konferenciji za novinare kineski visoki zvaničnik.

Upravo iz tog razloga su SAD prije nekoliko godina uvele izvozna ograničenja, budući da upotreba visoke tehnologije izaziva sumnje u vezi sa njenom dvojnom upotrebom, u civilne i vojne svrhe. "Kina već više od decenije razvija takozvanu vojno-civilnu fuziju, kojom se briše granica između civilnih i vojnih inovacija", objašnjava Rok Špruk, ekonomista i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Praznik prošlosti, najava budućnosti

Kineski predsjednik Xi Jinping je na 19. Narodnom kongresu održanom 2017. godine naložio vojnom rukovodstvu da modernizuje vojsku, sa naglaskom na uvođenju tehnologije vještačke inteligencije, kvantnog računarstva i mašinskog učenja do 2035. godine. Postizanje pariteta borbenog potencijala Narodnooslobodilačke armije Kine (PLA) sa američkom vojskom predviđena je za 2049. godinu, kada će Narodna Republika slaviti stogodišnjicu postojanja.

Primjera dvojne upotrebe, na osnovu koje je Kina do sada mogla da uvozi zapadnu računarsku tehnologiju, ima dovoljno. Kako navodi "Wall Street Journal", Kineska akademija za inženjerstvo i fiziku  koristila je američke čipove za algoritamske analize dinamike fluida, koje ima primjenu u modelovanju eksplozija nuklearnog oružja.

Ograničenja izvoza visoke tehnologije u vrijeme administracije Joea Bidena uvedena su upravo zbog zabrinutosti oko upotrebe američke visoke tehnologije za modernizaciju kineskog naoružanja. "Cilj mjere ograničenja izvoza je da se Kini spriječi razvoj domaćeg ekosistema za proizvodnju čipova, namijenjen za modernizaciju vojske", izjavila je tada za Reuters Bidenovea ministarka trgovine Gina Raimondo.

Ovogodišnja parada na Trgu nebeskog mira u Pekingu obilježiće prelomni trenutak u kineskoj istoriji, kada se predajom carskog Japana, čija invazija na Kinu je otpočela 1931. godine, završio Drugi svjetski rat. Ali će to ujedno biti i važan nagovještaj budućnosti. Xi je naložio rukovodstvu PLA da do 2027. godine bude spremna da izvrši jednu od najkompleksnijih operacija ratovanja, amfibijsku ofanzivu na tajvansko ostrvo.

U tu svrhu Xi je odmah po dolasku na čelo države i partije, značajno reformisao kadrove u redovima vojske. Kineski lider je od 2013. godine smijenio skoro petinu generala koje je prethodno lično imenovao, time nadmašivši čak i Mao Cedunga. Kada je Xi preuzeo rukovodstvo, upozorio je na to da je korupcija u vojsci egzistencijalna prijetnja komunističkoj partiji.

"Xi je hapšenjima brojnih visokih vojnih oficira i antikorupcijskom kampanjom razljutio svoje generale", objašnjava poznavalac Kine Zorana Baković i dodaje da mu oni to "nikada neće oprostiti".

Njegova reforma vojske, koja je fokus sa kopnene vojske pomjerila na mornaricu, vazduhoplovstvo i raketne snage, bila je usmjerena na strateški cilj pripreme za eventualnu invaziju Tajvana, i dala prioritet razvoju tehnološki naprednijih oružanih sistema, kaže poznavalac i bivši dopisnik lista Delo iz Pekinga Zorana Baković. U Xijevom drugom mandatu u periodu od 2017. do 2022. godine posebno je ojačala uloga raketnih snaga, koje upravljaju kineskim nuklearnim arsenalom, a koje se ubrajaju u značajne korisnike visoke tehnologije, poput čipova.

"Pod neposrednom kontrolom države i partije, Kina istovremeno razvija vještačku inteligenciju, hipersoničnu tehnologiju, kvantno računarstvo i satelitsku infrastrukturu za vojnu i civilnu upotrebu", povezanost civilnog tehnološkog napretka sa razvojem oružja PLA opisuje Špruk. To je razumljivo, dodaje Baković, jer je PLA po Ustavu oružano krilo partije. Očekuje se da će Kina na paradi pokazati nove hipersonične i supersonične protivbrodske rakete YJ, koje su dizajnirane za napade na nosače aviona, a pomoću kojih bi SAD, u slučaju invazije na Tajvan, priskočile u pomoć napadnutoj zemlji. Složene manevre izbjegavanja i autonomno upravljanje pri visokim brzinama omogućavaju im napredni upravljačkih sistemi sa naprednim čipovima, podržani tehnologijom vještačke inteligencije.

"Xi je hapšenjima brojnih visokih vojnih oficira i antikorupcijskom kampanjom razljutio svoje generale", objašnjava poznavalac i dodaje da mu oni to "nikada neće oprostiti". Među najistaknutijim bilo je ovogodišnje smjenjivanje He Weidonga, vođe raketnih snaga, koga je Xi prije nekoliko godina unaprijedio u generala i imenovao za potpredsjednika Centralne vojne komisije, najvišeg organa odlučivanja PLA.

"Kao i svi vojnici i mlađi Xijevi generali bi željeli da se okušaju u borbi, jer od 1979. godine nije bilo ozbiljnog ratnog sukoba, a i tada je on bio kratak i neuspješan", stanje u redovima kineske vojske uoči parade objašnjava poznavalac, pri čemu aludira na konflikt između Kine i Vijetnama, koji je trajao nepunih mjesec dana, a koji je uslijedio nakon napada Vijetnama na susjednu Kambodžu.

 

'Tehnološke platforme'

Kineske investicije u odbranu su u posljednje tri godine rasle po stopi od sedam odsto godišnje, što značajno premašuje stopu ekonomskog rasta od 5 odsto. Orijentisanost ka modernizaciji vojske, koja bi uskoro trebalo da bude spremna za invaziju, prema procjenama analitičara, baca sjenku sumnje na njen ekonomski rast. "Rastuća geopolitička neizvijesnost po pitanju Tajvana i trka u vojnom naoružavanju sa SAD bi na dugoročnom planu mogla da ugrozi ekonomski rast Kine", upozorava Jure Štimac, menadžer imovine u NLB Skladi.

Od kada je Xi pre više od decenije imenovan za predsjednika (2013), odbrambeni budžet je do sada porastao na 245,65 milijardi dolara, pokazuju zvanični podaci. Država raspolaže drugim najvećim odbrambenim budžetom na svijetu, a ispred nje su samo SAD. "Kineski proizvođači oružja istovremeno su i tehnološke platforme, instrumenti spoljne politike i faktor domaće stabilnosti", strukturu i 'dvojnu funkciju' tamošnje odbrambene industrije objašnjava Rok Spruk.

Indeks korpe kineskih odbrambenih društava banke Goldman Sachs je od januara ojačao za 44 odsto, međutim, analitičari upozoravaju da, nivo budućeg P/E od 44,3 pokazuje značajnu precijenjenost tog segmenta. Kao poređenje: budući P/E za referentni indeks CSI 300 iznosi 14,3.

Kina već više od četiri decenije nije ratovala, ali njeno oružje se koristi u sukobima širom svijeta. Država je, sa približno šest odsto globalnog tržišnog udjela, četvrti najveći izvoznik oružja. Dominantan dio izvoza čine azijska tržišta. Kineske kompanije plasiraju 77 odsto izvoza u regionu, dok je u Afriku usmjereno 14 odsto. U posljednjih pet godina one su izvozile oružje u 44 različite zemlje, pokazuju podaci instituta SIPRI. Posebno se ističe Pakistan, ključni regionalni saveznik Kine, kome se usmjerava skoro dvije trećine njenog cjelokupnog odbrambenog izvoza.

Kratak oružani sukob između Indije i Pakistana u maju ove godine pokazao je da Pakistan predstavlja testni poligon za kinesku vojnu tehnologiju.  Kineski lovci J-10C i rakete PL-15 su se u opsežnim vazdušnim borbama pokazali kao superiorni u odnosu na moderne francuske lovce rafale, koje proizvodi koncern Dassault. Obaranje ovog dragulja francuske aeronautičke industrije, koji koriste i oružane snage Hrvatske i Srbije, iznenadilo je Indijce i zapanjilo poznavaoce.

 

 

Tu nije riječ samo o testiranju, nego i o demonstraciji efikasnosti nove kineske vojne opreme. Akcije najvećeg kineskog oružarskog društva Avic, koje preko svoje ćerke firme Avic Chengdu Aircraft proizvodi lovce J-10C, su samo dan nakon okončanja rata ojačale za preko 16 odsto, dok su u posljednjih pola godine ojačale za više od 58 odsto. Akcija konglomerata specijalizovanog za proizvodnju vojnih brodova China State Shipbuilding Corporation je u posljednjih pola godine poskupjela za više od 17 odsto.

"Akcije kineskih oružarskih kopmanija su dio takozvanog 'strateškog kapitalizma'", objašnjava Špruk, "gdje ratni rizik ili konflikt, kako se pokazalo u slučaju posredne uloge u konfliktu Indija-Pakistan, podstiče finansijska očekivanja."

Ona su u posljednjih godinu dana izuzetno velika. Indeks korpe kineskih odbrambenih društava banke Goldman Sachs je od januara ojačao za 44 odsto, međutim, analitičari upozoravaju da, nivo budućeg P/E od 44,3 pokazuje značajnu precijenjenost tog segmenta. Kao poređenje: budući P/E za referentni indeks CSI 300 iznosi 14,3, prema podacima Bloombergovog terminala.

 

 

Parada dolazi u pravom trenutku za kinesku odbrambenu industriju, kada će velikani, kao što su Shenyang Aircraft, Avic Chengdu Aircraft i AECC Aviation Power, izvijestiti o poslovanju u posljednjih pola godine. Nekoliko manjih društava je to već uradilo, a među njima je i Aerospace CH UAV, koji je prošle nedjelje objavio gubitak zabilježen u prvoj polovini godine u vrijednosti od približno 68.000 dolara, što je u oštroj suprotnosti sa 9,3 miliona dolara dobiti u istom periodu lani. Kompanije North Industries Group Red Arrow je, takođe, izvijestila o gubitku u vrijednosti 5,7 miliona dolara, u poređenju sa prošlogodišnjim dobitkom od 6,2 miliona dolara.

Avic Shenyang, proizvođač nevidljivih stelt lovaca J-35, očekuje da će se dobit u prvoj polovini godine smanjiti za čak 30 odsto zbog "složenog i zahtijevnog" međunarodnog okruženja. AECC Aviation, proizvođač avionskih motora, prema navodima Bloomberga najavljuje pad dobiti za 87 odsto, što je posljedica "pritisaka na novčani tok uzrokovan kašnjenjem plaćanja od strane klijenata".

 

Hlađenje tržišta je loš prediktor kako za investitore tako i za politiku, koja će na paradi visokim gostima i saveznicima, među kojima su ruski predsjednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi, pokušati da demonstrira koliko uspješne su bile Xijeva reforma i modernizacija vojske, te koliko neefikasna je američka strategija usporavanja tehnološkog napretka azijskog diva.

"Kina je sistemski militarizovana industrijska sila sa globalnim ambicijama", rezimira ekonomista Špruk.