Visoki evropski zvaničnici vode razgovore s administracijom Donalda Trumpa kako bi finalizovali sporazum o 30-dnevnom prekidu vatre u Ukrajini. "Ukoliko predsjednik Vladimir Putin ne popusti, sporazum predviđa uvođenje uvođenje novih sankcija Rusiji, rekli su izvori, upućeni u razgovore.
Planovi još uvijek nisu konačni, a naredni koraci i dalje zavise od Sjedinjenih Američkih Država, koje su zatražile bezuslovni jednomjesečni prekid vatre i odgovornost i Rusije i Ukrajine u poštovanju direktnih pregovora.
"Ako prekid vatre ne bude poštovan, SAD i njihovi partneri uvešće dodatne sankcije", poručio je američki predsjednik Donald Trump, ranije ove nedjelje, na mreži Truth Social.
Lideri Francuske, Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva okupili su se u subotu, u Kijevu u znak podrške Ukrajini i Trumpovoj inicijativi o prekidu vatre.
"Dok god Rusija ne pristane na trajan prekid vatre, nastavićemo da pojačavamo pritisak na rusku ratnu mašineriju", navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju u petak. "Zajedno sa SAD, pozivamo Rusiju da prihvati pun i bezuslovan 30-dnevni prekid vatre kako bi se otvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru."
Andriy Yermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, objavio je na društvenim mrežama da "Sjedinjene Američke Države i naši drugi strateški partneri poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i nordijskih zemalja podržavaju 30-dnevni prekid vatre" i da se trenutno vodi razgovor o tome kada bi trebalo uvesti "vrlo oštre sankcije" ukoliko Rusija odbije prekid vatre.
U međuvremenu, Karoline Leavitt,portparolka Bijele kuće, izjavila je u petak na brifingu da Evropa "podržava" prijedlog predsjednika Trumpa.
Kasnije tog dana, u Ovalnoj sobi, na pitanje novinara da li ima poruku za Putina, Trump je rekao: "Imam poruku za obje strane. Okončajte ovaj rat." Diplomatski napori da se okonča najduži i najkrvaviji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata intenzivirani su nakon više sastanaka između evropskih, američkih i ukrajinskih predstavnika, uključujući susrete u Londonu i Parizu.
Lideri su ove nedjelje održali još jednu seriju telefonskih razgovora, a Zelenski se sreo sa Trumpom 26. aprila u Vatikanu, kada su se svjetski lideri okupili na sahrani pape Franje.
Evropska unija se takođe pridružila pozivima na "pun, bezuslovan prekid vatre u trajanju od najmanje 30 dana", navodi se u saopštenju koje je tokom noći objavila šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, u ime celog bloka. "Kao i ranije, sada je na Rusiji da pokaže spremnost za postizanje mira", navodi se u saopštenju.
Evropski i američki zvaničnici nezvanično navode da se stavovi unutar Bijele kuće po pitanju sukoba zaoštravaju i da se Putin sada smatra preprekom za mirovne napore. "Ono što mogu da kažem jeste da Rusi trenutno postavljaju određene zahtjeve i traže određene ustupke kako bi okončali sukob. Smatramo da traže previše", izjavio je ove nedjelje JD Vance potpredsjednik SAD..
U petak je predsjednik Zelenski izjavio da Ukrajina ima "pozitivnu i produktivnu" komunikaciju sa SAD posljednjih dana. "Svi smo saglasni – mora doći do potpunog prekida vatre. A ako Rusija nastavi da odugovlači rat, potrebne su jače sankcije – naročito ako prekrše prekid vatre kada jednom bude postignut."
Trump je obećao da će okončati rat u prvih 100 dana svog mandata – rok koji je istekao 29. aprila – i poslao je povjerljivog specijalnog izaslanika Steve Witkoff u Moskvu na razgovore, ali on do sada nije uspio da ubijedi Putina da pristane na dogovor.
Moskva je odbila da prihvati američki zahtjev za prekid vatre u trajanju od najmanje mjesec dana, a Putin i dalje insistira na pojedinim uslovima, uključujući i onaj da Rusiji pripadne kontrola nad četiri istočne i jugoistočne ukrajinske oblasti koje je nelegalno prisvojila 2022. godine, ali ih ne drži u potpunosti pod svojom kontrolom.
"Razgovor o prekidu vatre sa Ukrajinom nije moguć bez uzimanja u obzir velikog brojnih važnih nijansi", rekao je portparol Kremlja Dmitry Peskov, a prenosi Interfaksa. "Da bi došlo do prekida vatre, zapadne zemlje moraju da prekinu isporuke oružja Ukrajini", dodao je on.
Rusija je nedavno pojačala napade na civilne ciljeve, kao i duž duge linije fronta. Snage Kremlja napale su dronovima i raketama civilna područja ukrajinskih gradova, uključujući Kijev i Krivij Rih, rodni grad predsjednika Zelenskog.
U međuvremenu, Zelenski je pristao da Sjedinjenim Državama prepusti kontrolu nad budućim prihodima od prirodnih resursa kako bi zadržao Trumpovu podršku. Zelenski je podržao i pozive na bezuslovni prekid vatre.
Američki zvaničnici su pripremili niz opcija kako bi Trump mogao da pojača ekonomski pritisak na Rusiju, izvjestio je Bloomberg News, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom. Ipak, ti izvori napominju da predsjednik SAD još nije donio konačne odluke, jer su diplomatski napori u toku.
Ukrajina želi bezbednosne garancije od SAD koje bi je zaštitile od budućih ruskih napada, rekao je Zelenski ranije.
"Postoje dva pravca: ili imamo veliki broj stranih trupa, ili manji kontingent koji ima nešto poput Člana 5.", izjavio je Zelenski 3. maja, aludirajući na ključni član NATO povelje. "Model kakav ima Izrael, koji se u velikoj mjeri oslanja na SAD", dodao je.
Sjedinjene Države su ranije predlagale okončanje rata koje bi podrazumjevalo "zamrzavanje" sukoba duž trenutnih linija fronta, čime bi veći dio teritorije koju drži Rusija ostao pod kontrolom Moskve. Trampova administracija je, prema pisanju Bloomberga iz aprila, spremna da prizna ukrajinski region Krim kao dio Rusije.
Ukrajinske težnje ka članstvu u NATO-u bile bi povučene, sankcije Rusiji ukinute, dok bi Kijev dobio jake bezbjednosne garancije koje bi obezbijedile sprovođenje dogovora.
Administracija predsednika Trumpa takođe želi da Moskva vrati Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi, koju je zauzela početkom rata. Taj objekat bi zatim prešao pod američku kontrolu, kako bi se njime snabdjevale obje strane energijom.
(Uz pomoć Natalia Drozdiak, Hadriana Lowenkron, and Yuliya Fedorinova)
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...