Otvoren most Hercegovina, nove investicije Lidla, Volkswagen u problemima

Sedmicu iza nas obilježilo je prije svega otvaranje mosta Hercegovina na Koridoru 5C, potom dobri rezultati Međunarodnog aerodroma Sarajevo, nove investicije Lidla i problemi u Volkswagenu. Također, nije manjkalo ni političkih vijesti s obzirom na to da je održan Bledski strateški forum, premijer Hrvatske Andrej Plenković posjetio je Bosnu i Hercegovinu, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je povjerenika za proširenje.

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata na Koridoru 5C - most Hercegovina i poddionica Počitelj - Zvirovići zvanično su pušteni u promet. Most, koji prelazi preko rijeke Neretve, spaja jug Bosne i Hercegovine s evropskom prometnom mrežom, a njegova visina od 97 metara svrstava ga među najviše mostove u ovom dijelu Evrope. Vrijednost projekta iznosi 101,3 miliona eura, dok je izgradnja mosta Hercegovina koštala 30,4 miliona eura. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istaknuo je da će Vlada Federacije BiH učiniti sve kako bi tokom svog mandata nastavila gradnju i otvorila što više dionica. "Danas imamo novih 11 kilometara na Koridoru 5C, imamo impozantni most Hercegovina, a uskoro ćemo potpisivati nove ugovore i pokretati nove investicije", dodao je Nikšić.

Autoceste FBiH

 

U dvodnevnoj posjeti BiH boravio je i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji je naglasio da se dobra saradnja BiH i Hrvatske odražava u trgovinskoj razmjeni koja bi ove godine trebala biti oko 3,8 milijardi eura. Ponovio je i politički stav, a to je da sva tri konstitutivna naroda moraju biti potpuno ravnopravna i legitimno predstavljena u BiH. Govorio je i o gasovodu Južna interkonekcija, istaknuvši da je Hrvatska u fazi ogromnih investicija i da je cilj da se kapacitet terminala na Krku digne sa 3,1 na 6,1 milijardu kubika te da ta količina gasa može biti dovoljna ne samo za Hrvatsku, već i za Sloveniju i za BiH.

Andrej Plenković i Borjana Krišto (Fena)

 

Vlast u Republici Srpskoj radi na izradi određenih propisa kako bi radnici u kompanijama, kojima banke uslijed sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zatvaraju račune, mogli primati platu, potvrdio je predsjednik RS Milorad Dodik. Poručio je da je nemoguće da neko iz State Departmenta kaže bankama da će imati problema ako rade s Vladom Republike Srpske i da banke to sve poštuju bez pogovora. Dodik rješenje tog problema vidi u jačanju ustavnog poretka i zakona.

Ove sedmice održan je i Bledski strateški forum, na kojem su učestvovali regionalni lideri, predstavnici Evropske unije i Ujedinjenih naroda, te brojni drugi zvaničnici i stručnjaci.   . Međutim, iz godine u godinu primjetno je da predstavnici BiH bivaju slabo zastupljeni. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković bio je jedini zvanični predstavnik naše zemlje. Stručnjaci smatraju da je na ovakvim događajima bitno imati predstavnika koji poznaje politiku u zemlji, a isto tako je veoma bitno da se pored političkih predstavnika čuje i glas predstavnika civilnog društva, ali i mladih. To su ciljne grupe uspješnog društva, a glas svih strana daje pravu sliku stanja neke zemlje.

Upravo na Bledskom samitu je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila da će novi sastav Komisije uključivati povjerenika za proširenje, kako bi se osiguralo da taj proces bude prioritet i dodatno se ubrza. Von der Leyen je istaknula da je proširenje "investicija" u evropsku sigurnost i ekonomsku konkurentnost te najavila da će šest država kandidatkinja uskoro predstaviti svoje planove reformi.

A većina mladih u BiH želi svoju zemlju vidjeti kao članicu EU i NATO-a. Također, mladi u BiH imaju manjak informacija o konkretnim benefitima članstva BiH u EU. Ovo je posebno izraženo među mladima u RS-u, koji, osim olakšanja putovanja i rada, uglavnom ne vide druge benefite članstva.

Beogradski aerodrom u julu ove godine opslužio je najveći broj putnika, dok Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi najveći godišnji rast broja putnika, a slijede ga aerodromi u Tivtu i Zagrebu. Regionalni aerodromi u julu su opslužili  4,95 miliona putnika. U top tri po broju putnika u julu su aerodromi u Beogradu, Splitu i Dubrovniku. Tri aerodroma su se u julu istaknula visokim stopama rasta. To su Sarajevo s godišnjim porastom od 37,2 posto, Tivat s rastom od 33,8 posto i Zagreb, koji je zabilježio povećanje od 17,2 posto.

Mostarski aerodrom objavio je javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za uspostavu baze nove aviokompanije. Kako su naveli, Uprava Aerodroma će ponude zainteresovanih kompanija primati do 17. septembra 2024. godine. Podsjećamo, aerodrom u Mostaru ima subvencionirane letove koje obavljaju kompanije SkyAlps, Croatia Airlines i Air Serbia.

Željeznice Republike Srpske (ŽRS) prinuđene su da idu u zaduženje kod komercijalnih banaka uslijed nedostatka sredstva za održavanje tekuće likvidnosti preduzeća. Iako su Budžetom RS za 2024. bila planirana sredstva za ŽRS u iznosu od 20 miliona KM, sredstva nisu uplaćena. Iz tog razloga ŽRS idu u zaduženje od po 20 miliona KM u ovoj i narednoj godini.

Lidl BiH je nakon inicijalne kupovine parcela u Sarajevu, Mostaru i Gračanici, sada postao vlasnik i zemljišta u Vogošći, Zvorniku i Gradišci. Tom višemilionskom investicijom planirana je izgradnja tri nove prodavnice, saopćili su iz ove kompanije. Početak radova na Lidlovim prodajnim objektima u Vogošći, Zvorniku i Gradišci očekuje se u septembru.

Kompanija Volkswagen (VW) najavila je zatvaranje pogona i otpuštanje radnika, a problemi u ovoj kompaniji mogli bi uticati i na automobilsku industriju u BiH i regionu. Evropa sporije prelazi na električna vozila, a mnoge zemlje, među kojima su Njemačka i Švedska, ili su ukinule ili smanjile subvencije. S obzirom na to da je prodaja automobila i dalje za petinu niža od prodaje prije pandemije, proizvođači automobila, uključujući VW, Stellantis NV i Renault SA, u fabrikama ne posluju dovoljno efikasno, pokazuju podaci kompanije Just Auto.

Bloomberg

 

VW je najavio da više ne isključuje zatvaranje pogona i otpuštanje radnika u Njemačkoj u okviru programa smanjenja troškova za brend. Iz Volkswagena navode da menadžeri vjeruju kako brend treba iz temelja restrukturirati i da trenutni napori da se smanji broj radnika programima prijevremenog penzionisanja i otpremnina neće biti dovoljni da se troškovi smanje prema planu.

Uprava još nije objavila konkretne brojke koliko bi radnih mjesta u Njemačkoj moglo biti ugašeno, a nije navela ni koje bi tvornice mogle biti zatvorene. Kompanija u Njemačkoj zapošljava približno 120.000 radnika. Uprava kompanije planira poništiti sporazum s predstavnicima radnika u Njemačkoj, koji je od 1994. godine garantirao zaštitu od otkaza do kraja 2029. godine. Upravo iz tog razloga kompanija bi se mogla suočiti sa štrajkovima radnika već u oktobru, ako odluči da ukine decenijski ugovor o sigurnosti zaposlenja i zatvori dvije fabrike, rekli su iz najvećeg sindikata u državi.