.webp){kind=icon}
Predsjednik Rusije Vladimir Putin oprezan je kada je riječ o odlasku u inostranstvo ovih dana. Izbjegavao je da posjeti 124 zemlje koje su članice Međunarodnog krivičnog suda (MKS), s obzirom na to da su one obavezne da poštuju nalog za njegovo hapšenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini. Međutim, članica MKS-a Mongolija nije sprovela nalog kada je Putin posjetio tu zemlju 3. septembra, nakon što mu je unaprijed dala do znanja da neće biti uhapšen. Ova posjeta je naglasila neizvjesnost da će Putin biti priveden pravdi po međunarodnom pravu.
U međuvremenu, MKS istražuje druge potencijalne zločine. Sa svoje strane, Ukrajina je počela da sudi zarobljenim ruskim vojnicima za ratne zločine nekoliko mjeseci nakon početka sukoba.
1. Šta su ratni zločini?
Ratni zločini su kršenja pravila ratovanja koja su definisana u različitim sporazumima, posebno u Ženevskoj konvenciji, seriji sporazuma zaključenih između 1864. i 1949. godine. Ratni zločini uključuju namjerno ubijanje, mučenje, silovanje, korišćenje gladi kao oružja, strijeljanje boraca koji su se predali, upotrebu zabranjenog oružja poput hemijskog i biološkog naoružanja i namjerno napadanje civilnih ciljeva. Kremlj je odbacio optužbe da su njegove trupe počinile takve zločine u Ukrajini.
2. Za šta se Putin optužuje?
Iako je Rusija naširoko osuđena zbog uništavanja neoružanih ciljeva i ubijanja hiljada civila, slučaj pred MKS-om je sužen. U nalozima za hapšenje izdatim u martu 2023. godine, MKS sa sjedištem u Hagu optužio je Putina i Mariju Aleksejevnu Lvovu-Belovu, komesarku za prava djece, za odgovornost za nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju od početka rata. Stručnjaci za ljudska prava procjenjuju da je više od 19.000 djece deportovano. Ruski zvaničnici kažu da su uzeli djecu iz humanitarnih razloga tokom rata.
3. Kako je nalog uticao na Putinova putovanja?
Sve do posjete Mongoliji, koja se nalazi između Rusije i njenog sve bližeg partnera Kine, nalog MKS-a je uticao na Putina da ograniči svoja inostrana putovanja na države koje nisu članice suda, uključujući Kinu i bivše sovjetske republike poput Bjelorusije, Kazahstana i Kirgizije, kao i oblasti Ukrajine koje su pod ruskom okupacijom. Putin je preskočio samit BRICS-a u Južnoj Africi u avgustu 2023. godine, nakon što je ta zemlja jasno stavila do znanja da bi, kao potpisnica MKS-a, morala da ga uhapsi.
4. Koje zločine MKS istražuje?
MKS je poslao tim od 42 osobe - svoju najveću takvu misiju - u Ukrajinu kako bi istražili zločine koji spadaju u nadležnost suda. Iako Ukrajina nije članica MKS-a, prihvatila je nadležnost suda za incidente na svojoj teritoriji počevši od nekoliko mjeseci prije nego što je Rusija zauzela poluostrvo Krim 2014. godine. Pored ratnih zločina, MKS istražuje zločine protiv čovječnosti i genocid. Zločini protiv čovječnosti su definisani kao djela poput ubistva, porobljavanja, deportacije, zatvaranja, silovanja i aparthejda kada su počinjeni kao dio raširenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo. Genocid je definisan u konvenciji UN-a iz 1948. godine kao specifično djelo s namjerom da se "uništi, u cjelini ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa." Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za genocid, navodeći da Putin namjerava da okonča postojanje Ukrajine kao nacije.
U martu je MKS izdao naloge za hapšenje za dvojicu ruskih zvaničnika, pored Putina i Lvove-Belove, a u junu za još dvojicu.
Bloomberg
5. Koje su šanse da se Putin ili drugi ruski zvaničnici izvedu pred sud?
Osim u slučaju promjene režima u Moskvi, šanse nisu dobre. MKS ne dozvoljava suđenja u odsustvu, a malo je vjerovatno da će sud doći do Putina ili njegovih saradnika. MKS se oslanja na svoje države članice da izvrše hapšenja, a optuženi ruski zvaničnici uvijek mogu izbjeći putovanje u zemlju koja bi mogla da ih izruči. Od dvadesetak ljudi protiv kojih je MKS pokrenuo slučajeve za ratne zločine, otprilike trećina je još na slobodi. Optuženi su bili članovi oružanih grupa, a ne politički ili državni vojni lideri, uz četiri izuzetka - jedan libijski general, bivši predsjednik Sudana Omar al-Bašir i dva njegova ministra - od kojih niko nije izručen MKS-u. Brojni politički lideri su procesuirani zbog zločina na Balkanu i u Ruandi, ali tribunal je uspostavio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, gdje Rusija ima pravo veta.
6. Kakav je pristup Ukrajine?
Uz pomoć nekoliko zemalja, uključujući SAD, ukrajinski zvaničnici su počeli da prikupljaju dokaze o ratnim zločinima rano tokom sukoba. Tvrde da su dokumentovali više od 100.000 slučajeva. U prvom suđenju, ukrajinski sud je osudio ruskog vojnika na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva nenaoružanog civila. U drugom suđenju, dvojica vojnika su dobila 11,5 godina zatvora zbog granatiranja obrazovne ustanove. U komentaru objavljenom na The Conversation, Robert Goldman, predsjednik Međunarodne komisije pravnika, rekao je da je ukrajinski pristup dozvoljen po međunarodnom pravu, ali da možda nije mudar. On je napomenuo da je Međunarodni komitet Crvenog krsta izdao upozorenje protiv održavanja takvih suđenja tokom neprijateljstava zbog male vjerovatnoće da bi optuženi mogli adekvatno da se pripreme za odbranu u tom okruženju.
7. Kako su u prošlosti procesuirani ratni zločini?
U ranom pokušaju sprovođenja međunarodne krivične pravde, savezničke sile su sudile i kaznile njemačke i japanske lidere poslije Drugog svjetskog rata, osuđujući neke na smrt. Pošto su saveznici sebi dali imunitet od optužbi za ratne zločine, tribunal je kritikovan/označavan kao pravda pobjednika. Da bi se izbjegao taj sukob interesa, Savjet bezbjednosti UN-a je stvorio nezavisne, međunarodne tribunale za procesuiranje zločina na Balkanu i u Ruandi 1990-ih. Ti užasi su oživjeli ideju iz 19. vijeka o osnivanju stalnog svjetskog suda za pozivanje na odgovornost osoba koje čine masovne nečovječnosti. MKS je osnovan 2002. godine na osnovu ugovora zvanog Rimski statut. Pored Rusije i Kine, značajni nepotpisnici uključuju Indiju i SAD, koje tvrde da bi stavljanje njihovih građana pod jurisdikciju suda kršilo njihova ustavna prava.
