Predsjednik Vladimir Putin upozorio je Zapad da ne prijeti Rusiji dok nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu i izrekao svoj govor o nuklearnoj moći na godišnjoj vojnoj paradi u Moskvi povodom pobjede u Drugom svjetskom ratu.
"Nećemo nikome dopustiti da nam prijeti. Naše strateške snage uvijek su u borbenoj spremnosti", rekao je sedamdesetjednogodišnji Putin koji je prošli tjedan položio zakletvu za svoj peti predsjednički mandat nakon čvrsto osvojenog ponovnog izbora u ožujku.
Na ovogodišnjoj paradi na Crvenom trgu bilo je devet tisuća vojnika i oružja, uključujući napredne sisteme za protuzračnu obranu i interkontinentalne nuklearne raketne bacače, ali samo jedan tenk T-34 iz Drugog svjetskog rata. Gledatelji su bili obučeni u kapute zbog niskih temperatura, a u televizijskom prijenosu mogli su se vidjeti tragovi snijega na tlu.
Rusija je pojačala prijetnje protiv SAD-a i njihovih saveznika dok se Ukrajina bori na bojnom polju nakon nekoliko mjeseci odlaganja nove vojne pomoći zbog nedostatka municije.
Putin je prethodni tjedan svojoj vojsci naredio da izvede borbene vježbe s taktičkim nuklearnim oružjem kao odgovor na, kako ih Rusija naziva, "provokativne" izjave Zapada. Francuska je potaknula ideju slanja kopnenih trupa u Ukrajinu, a Velika Britanija rekla je da će snagama Kijeva dopustiti da napadnu Rusiju britanskim oružjem. Odobrenje od SAD-a za novu pomoć od 61 milijarde dolara prošlog mjeseca pomoglo je u jačanju morala u Kijevu jer isporuke municije i oružja ponovno počinju teći.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je sredinom tjedna da će francuski vojnici "neizbježno postati meta" ruske vojske ako budu raspoređeni u Ukrajinu. Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je i britanskog i francuskog ambasadora i upozorilo britanskog predstavnika da Rusija zadržava pravo da napadne britanske objekte ako Ukrajina upotrijebi britansko oružje za napad na Rusiju.
S ogromnim sankcijama SAD-a i Europske unije protiv Rusije i desecima milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći za Ukrajinu, najgori sukob u Europi od Drugog svjetskog rata produbio je sukob između Moskve i Zapada. S pomoću pojačane prodaje energije, Rusija je uspjela nadmašiti utjecaj sankcija preusmjeravanjem trgovine prema ekonomijama poput Kine i Indije i korištenjem svojih financijskih rezervi za podršku vojnoj proizvodnji i socijalnim troškovima.
Rusija kontrolira gotovo 20 posto ukrajinskog teritorija. Ipak, Putin postupa oprezno i pazi da ne naredi još jednu nepopularnu mobilizaciju nakon što je poziv za 300 tisuća Rusa u rujnu 2022. godine izazvao paniku i egzodus iz zemlje.
Nakon što je naredio invaziju Ukrajine u veljači 2022. godine, Putin je pokušao potaknuti patriotski osjećaj kako bi nacionalizirao naciju oko rata. To uključuje usporedbu sukoba s trijumfom Sovjetskog Saveza u onome što je u Rusiji poznato kao Veliki domovinski rat, u kojem je poginulo 27 milijuna sovjetskih građana, istovremeno ignorirajući činjenicu da je Rusija ovaj put agresor.
Kao znak izolacije Putina, malo stranih lidera pridružilo se ruskom lideru na događaju. Osim predsjednika susjedne Bjelorusije i lidera četiriju srednjoazijskih zemalja, samo su lideri Kube, Gvineje Bisau i Laosa putovali da prisustvuju paradi.
.webp){kind=icon}
