Jednim potezom, napad Hamasa na Izrael preuredio je regionalne prioritete u doglednoj budućnosti i odgodio planove američkog predsjednika Joea Bidena za formiranje trostranog saveza između Izraela, Saudijske Arabije i SAD-a. Islamistički Hamas već 16 godina vlada Pojasom Gaze, izoliranom mediteranskom enklavom koja je dom za 1,9 miliona Palestinaca. SAD i Evropa proglasili su ga terorističkom skupinom čija historija samoubilačkih napada čini prepreku za mir između Izraelaca i Palestinaca. Drugi tvrde da je Hamas stekao kredibilitet među nekim Palestincima zbog svoje spremnosti da se bori za palestinsku državnost nakon decenija neuspjelih i zamrznutih mirovnih napora koje je zagovarao njegov rival Fatah, koji vlada na Zapadnoj obali.
1. Šta je Hamas?
Hamas je započeo kao izdanak egipatskog Muslimanskog bratstva, islamističkog vjerskog, društvenog i političkog pokreta. Hamas je osnovan 1987. godine tokom prve palestinske intifade, odnosno ustanka, protiv izraelske okupacije. Kasnije je postao poznat po kampanji bombaša samoubica i drugim napadima koji su ubili stotine Izraelaca i kulminirali podizanjem izraelske razdjelne barijere na Zapadnoj obali. Hamas je u početku stekao popularnost među Palestincima uspostavljanjem mreže dobrotvornih organizacija koje se bave siromaštvom, kao i zdravstvenim i obrazovnim potrebama.
2. Kako je Hamas došao na vlast?
Njegova kampanja protiv korupcije u Palestinskoj upravi predvođenoj Fatahom, koja je zadužena za ograničeno palestinsko samoupravljanje prema raznim sporazumima s Izraelom, dovela je do iznenađujuće pobjede na izborima 2006. godine. No, Fatah i njegovi saveznici odbili su dijeliti vlast s Hamasom, a strani donatori prekinuli su pomoć jer se grupa nije htjela odreći priznanja Izraela ili postojećih mirovnih sporazuma. S pogoršanjem ekonomskih uvjeta, Hamas je preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze u krvavoj borbi protiv Fataha 2007. godine. Izraelske snage su se povukle iz siromašnog i prenapučenog područja dvije godine ranije, ali su zadržale kontrolu, zajedno s Egiptom, nad njegovim granicama i većim dijelom Zapadne obale, koja je važnija strateški i vjerski za Izraelce. Iako je sunitska muslimanska grupa, Hamas je primao podršku od šiitske muslimanske sile Irana, koja se također protivi mirovnom sporazumu s Izraelom.
3. Kakva je historija između Hamasa i Izraela?
Sredinom 2017. godine Hamas je objavio manifest u kojem je, prvi put, prihvatio cilj Fataha o uspostavi palestinske države na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, umjesto cijelog teritorija koji je postao Izrael 1948. godine. Međutim, grupa i dalje odbija priznati Izrael i nastavlja podržavati oružanu borbu. Vlada Izraela u to vrijeme - kao što je i sada predvođena premijerom Benjaminom Netanyahuom - odbacila je promjene u Hamasovu povelju kao besmislene. Tokom vremena kada je Hamas kontrolirao Pojas Gaze, borio se u šest velikih vojnih sukoba s Izraelom prije posljednjeg, te niz manjih sukoba. Izraelska napredna vojska ponovo je devastirala njegovu infrastrukturu i ubila hiljade ljudi.
4. Zašto je Hamas napao Izrael sada?
Vrijeme iznenadnog i višestranačkog napada bilo je značajno iz nekoliko razloga:
- Došlo je dok su Sjedinjene Američke Države radile na zaključivanju potencijalno historijski velikog dogovora koji bi doveo do normalizacije odnosa između Saudijske Arabije i Izraela uz američke sigurnosne garancije, kako bi se ublažili strahovi Saudijske Arabije u vezi s Iranom, suparnikom za regionalnu moć. Očekivalo se da će dogovor ponuditi neke ustupke Palestincima, ali neće znatno unaprijediti njihov cilj nezavisne države. Napad bi mogao biti pokušaj Hamasa i možda njegovih pristaša u Iranu da zaustave taj dogovor. Zaljevske arapske zemlje koje su radile na izgradnji veza s Izraelom nisu osudile napad i rekle su da je ključ dugotrajne stabilnosti obnova pregovora za dvodržavno rješenje.
-Napad je bio bez presedana u svom obimu i dogodio se usred dugotrajnih sukoba u Izraelu oko plana Netanyahuove vlade da oslabi izraelski sudstvo. Mjeseci protesta podijelili su zemlju, potičući penzionisane generale da upozore kako bi neprijatelji Izraela mogli pokušati iskoristiti nejedinstvo.
-Najviše desno orijentirana vlada u historiji Izraela uključuje političare koji se protive davanju teritorija Palestincima za državu, što je dodalo osjećaj bijesa među njima. To je bilo posebno istraženo u Gazi. Ali i na Zapadnoj obali Palestinci su mjesecima izvodili sporadične napade na izraelske civile i vojnike, dok su ekstremni izraelski naseljenici haračili selima i palili automobile i kuće. Čak i prije posljednjeg izbijanja nasilja, 2023. godina se oblikovala kao najsmrtonosnija godina za Palestince i Izraelce od druge intifade prije dvadeset godina.
-Hamas je izabrao napasti subotom, povodom 50. godišnjice početka arapsko-izraelskog rata iz 1973. godine. Taj napad također je zatekao Izrael nespremnim. Pokrenut je na Jom Kipur, najsvetiji dan u židovskom kalendaru.
5. Zašto je Hamas uzimao taoce?
Jedan od najhrabrijih aspekata napada bilo je zarobljavanje desetaka izraelskih vojnika i civila od palestinskih boraca. Također, uzimanje talaca dirnulo je emocionalni živac u Izraelu i zakompliciralo odgovor zemlje. Izraelske vojne snage koje su pokušavale vratiti kontrolu nad nekoliko područja koja su zauzeli militanti usporene su prisutnošću talaca i nestalih civila. I dok je izraelski zračni prostor bombardirao Gazu nakon napada, prisutnost talaca u gusto naseljenom pojasu dodala je rizike. Iako Hamas nije elaborirao svoju strategiju, kad je u prošlosti zarobljavao izraelske vojnike, koristio ih je kao polugu za oslobađanje Palestinaca koji su bili u izraelskim zatvorima.
6. Kakva je tamo historija?
Nekoliko nedavnih sukoba izazvalo je otmicu ili ubistvo nekoliko Izraelaca. Godine 2006. zarobljavanje dva izraelska vojnika od strane libanonske skupine Hezbollah, koju također podržava Iran, na spornoj granici izazvalo je sukob koji je trajao 34 dana. U tom sukobu poginulo je više od 1.200 Libanaca i 165 Izraelaca, što je rezultiralo uništenjem cijelih naselja i oštećenjem infrastrukture. Godine 2011., kako bi oslobodio vojnika Gilada Shalita iz Gaze, Izrael je oslobodio više od 1.000 palestinskih zatvorenika, neki od njih su kasnije izveli smrtonosne napade protiv Izraelaca. I 2014. godine otmica i ubistvo troje izraelskih tinejdžera na Zapadnoj obali od strane Hamasovih boraca dovelo je do 50-dnevnog rata koji je razorio Pojas Gaze. Prije nego što je Egipat posredovao u primirju, poginuo je 71 Izraelac i 2.251 Palestinac.
.webp){kind=icon}
