.webp){kind=icon}
Evropska centralna banka (ECB) podigla je svoje tri referentne kamatne stope za po četvrtinu procentnog poena. U Bosni i Hercegovini (BiH) su inflacija i kriza negativno uticale na prerađivače mlijeka i mesa, ukinut je PDV na doniranu hranu, a potrošnja u BiH nije toliko pod dramatičnim uticajem loših vijesti.
Ovo je pet stvari koje treba da znate na početku dana:
ECB podigla stope za 25 baznih bodova
Evropska centralna banka (ECB) nije iznenadila juče, svoje tri referentne kamatne stope podigla je za po četvrtinu procentnog poena. Iako odluka nije došla kao iznenađenje, podizanje je kamatnu stopu na depozite dovelo na najviši nivo još od prve polovine 2001. godine. Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez naveo je da ECB cilja smanjenje svog portfelja obveznica, dok su regulatori i drugi ekonomisti komentarisali odluku ECB-a i dali prognoze o daljnjim kretanjima.
Bloomberg Adria
Inflacija i kriza negativno uticale na prerađivače mlijeka i mesa u BiH
Rezultati vanjskotrgovinske razmjene prerađivača mlijeka i mesa iz BiH nisu zanemarivi jer na godišnjem nivou iznose 250 miliona KM. Ipak, globalna kriza, inflacija i nestašica mnogih inputa u proizvodnji imali su negativne učinke na gotovo sve proizvođače ovog sektora. Stoga je iznimno važno da nadležne institucije sarađuju s proizvođačima i osiguraju instrumente podrške privrednicima.
Ukinut PDV na doniranu hranu
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je, po hitnom postupku, usvojio Zakon o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), kojim se ukida plaćanje poreza na doniranu hranu.
Đogo o bosanskoj rezistentnosti u ekonomiji
Ekonomija u Bosni i Hercegovini bliže se može opisati psihologijom. Ovo je teza koju zastupa Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Naime, dok je potrošnja na svjetskom nivou uslovljena negativnim razvojem situacije, poput rata u Ukrajini, potrošnja u BiH nije toliko pod dramatičnim uticajem loših vijesti.
Emisije u EU treba smanjiti i do 95 odsto
Evropska unija trebalo bi da smanji emisiju gasova staklene bašte do 2040. godine za čak 95 odsto kako bi postigla svoj cilj klimatske neutralnosti 10 godina kasnije, pokazuju preporuke savjetnika ovog bloka. Ranije ove godine, 27-člana EU pokrenula je debatu o postavljanju međucilja smanjenja emisija za narednu deceniju, što će zahtijevati znatno zeleniji način života potrošača i veći napor preduzeća.
Najčitanije u četvrtak
Eko toplane u BiH i njihova funkcija u energetskoj tranziciji
Slijedi…
Posljednjeg radnog dana ove nedjelje donosimo vam autorski tekst Mirze Kušljugića, energetskog eksperta, univerzitetskog profesora i predsjednika Upravnog odbora ReSET-a, o tome kako kratkoročne politike rezultiraju haotičnim procesom dekarbonizacije na Zapadnom Balkanu.
Pripremili smo vam i pregled sedmice i najavu tema kojima ćemo se baviti iduće nedjelje.
