Vašingtonski talas političkih udara na nezavisnost vrha američkih Federalnih rezervi (Fed) u kombinaciji sa novom krizom francuske vlade uticao je da su akcije evropskih kompanija prva dva dana ove nedjelje bile u blagom kontinuiranom padu. I to je samo naznaka moguće velike finansijske krize, budući da evropska tržišta ali i evropski političari i guverneri centralnih banaka strahuju da će Donald Trump narednih mjeseci uspjeti da izvrši dosad neviđeni direktni politički uticaj na nezavisnost američke centralne banke i time zaljulja cijeli globalni finansijski sistem u kom dominira američki dolar.
U javnosti je poznato da aktuelni predsjednik SAD-a želi da što prije vidi leđa predsjedavajućem Feda Jeromeu Powellu, koji mjesecima odoljeva svim pritiscima Trumpa i njegove administracije da Fed drastično snizi kamatne stope kako bi se američka ekonomija podstakla, a vladine pozajmice učinile jeftinijim. I Trump se nije ustručavao da Powellove poteze ocjenjuje kao zakašnjele, a samog Powella "moronom" i "tvrdoglavom mazgom".
Međutim, ovo nije jedna od uobičajenih tenzija između predsjednika i šefova Feda proteklih decenija, poput čuvenog sukoba šezdesetih godina prošlog vijeka kada je tadašnji predsjednik SAD-a Lyndon Johnson pokušao da smijeni prvog čovjeka Feda upravo zbog rasprave o kamatnim stopama. Ono što je sada novina u američkoj političkoj istoriji jeste to što Trump ne napada samo Powella, već želi da sebi potčini cijeli odbor Feda tako što će ga ispuniti isključivo ljudima koji dijele njegov politički pogled.
Trumpovo potčinjavanje Feda
Na postizanju dva glavna cilja, držanje stabilnosti cijena i što veća zaposlenost, Fed bi trebalo da radi kao nezavisna institucija, to jest da povećava ili smanjuje kamatne stope bez potrebe za odobrenjem Kongresa ili predsjednika, čak i ako to uznemirava vladajuće političare.
"Nezavisnost Feda i postoji za ovakve trenutke, kada politički lideri žele politike, poput viših carina, koje bi mogle da smanje rast i povećaju inflaciju", istakla je ekonomistkinja i bivša zvaničnica Feda Claudia Sahm, prenosi BBC.
Bloomberg Jerome Powell i Lisa Cook na udaru Trumpovih pritisaka
Međutim, da Trump pokušava da sebi potčini Fed kroz postavljanja sebi lojalnih ljudi svjedoče dva događaja koja su blago ustalasala tržišta.
Prvi je kada je početkom ovog mjeseca Stephena Mirana, svog ključnog ekonomskog savjetnika, nominovao za člana Odbora guvernera Feda kako bi zamijenio Adrianu Kugler, čiji se mandat završava u januaru 2026. godine.
"Sa mnom je od početka mog drugog mandata i njegovo znanje u svijetu ekonomije je neprevaziđeno, obaviće izuzetan posao", napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama, hvaleći Mirana, koji je u njegovoj administraciji bio predsjednik Savjeta ekonomskih savjetnika i zapravo ključni kreator Trumpove trgovinske politike zasnovane na prijetnjama visokim carinama.
Ne samo što je Miranova ideja bila da se "carine koriste za vraćanje novca u SAD, održavanje stabilnih cijena za Amerikance i pritiskanje drugih zemalja da trguju pošteno", već je on u jednom radu iz marta 2024. godine, zajedno sa Danom Katzom, sada šefom kabineta u Ministarstvu finansija, iznio detaljan plan od 24 stranice za reformu Feda, optužujući centralnu banku za "grupno razmišljanje" kao uzrok grešaka u politici. Osim toga, oni su pozvali na razdvajanje monetarne politike od bankarske regulacije i nadzora u okviru Feda, uklanjanjem nadležnosti Odbora guvernera nad bankarskom regulacijom i nadzorom.
Ulazak Mirana u Odbor guvernera Feda nije dovoljan za promjenu politike Feda, pa je Trump pristupio drugom koraku potčinjavanja kada je početkom ove nedjelje pokrenuo postupak za smjenu članice Odbora guverenera Federalnih rezervi Lise Cook nakon optužbi da je počinila hipotekarnu prevaru dajući netačne podatke u aplikacijama za kredit kako bi obezbijedila povoljnije uslove.
Bloomberg
Ovaj potez je uslijedio nakon što je Cook prethodno odbila da se povuče nakon Trumpovih prijetnji da će je otpustiti ako sama ne podnese ostavku. Mandat Lise Cook bi trebalo da traje do 2038. godine, a na funkciju u najvišem tijelu američke centralne banke ju je postavio bivši predsjednik Joseph Biden. Ona je istakla da neće dozvoliti da bude natjerana da se povuče te da će iznijeti dokaze da nije počinila prevaru sa hipotekom.
Ukoliko u pravnoj bici uspije da ukloni Cook, to bi Trumpu otvorilo mogućnost da zapravo njegovi kandidati zauzmu čak četiri od sedam pozicija u odboru guvernera Feda i time ostvari uticaj na monetarnu politiku i prije nego što Powell napusti čelno mjesto u maju sljedeće godine. Naime, Trump je već u prvom mandatu imenovao dvojicu sadašnjih guvernera, a sada bi izabrao još dvoje, ukoliko mu pred Senatom prođe nominovanje Mirana, kao i pred sudom smjena Cook i potom izbor njene zamjene.
Svijet polaže nade u Powella
Evropa, ali i dobar dio svijeta, polaže nade u to da će Powell zadržati svoju moć, jer ih brine da da bi nagla promjena američke monetarne politike imala katastrofalne posljedice na svjetske berze i samim tim na globalne finansije i ekonomiju.
I dok je na godišnjem sastanku vodećih svjetskih šefova centralnih banaka, održanom prošle nedjelje u američkoj saveznoj državi Wyoming, dobio jaku podršku svojih kolega iz svijeta, Powell je ovu priliku iskoristio da pošalje pomirljive tonove Bijeloj kući, ne isključujući mogućnost da u septembru Fed smanji kamatne stope, zbog rastućih rizika po tržište rada.
Bloomberg
Evropski komentatori ovaj sastanak su vidjeli kao "test za Jeromea Powella, koji je mjesecima bio pod vatrom predsjednika Trumpa, koji nikada ne propušta priliku da glasno zahtijeva trenutno i masovno smanjenje kamatnih stopa". Kako ističe komentator švajcarskog dnevnog lista "Corriere Del Ticino" Generoso Chiaradonna, Powell se opredijelio za oprez, a "u vremenima političkog pritiska oprez je čin hrabrosti".
"Ne znamo da li će kamatna stopa zaista biti smanjena 17. septembra, ali jedno je jasno: Powell je branio nezavisnost Feda. A u polarizovanoj Americi, to je samo po sebi politički čin", smatra Chiaradonna, ocjenjujući da je godišnji sastanak svjetskih guvernera ponudio svijetu "spektakl centralnog bankara koji se opire".
Međutim, "Financial Times" ističe da, kada se završi Powellov mandat, novi vjetrovi će zaduvati u Federalnim rezervama. Komentatorka ovog britanskih finansijskog dnevnog lista Katie Martin smatra da Fed "podržavaju strukture koje štite njegovu nezavisnost, ali svako ko sumnja u Trumpovu želju i spremnost da je pokori svojoj volji, vara se".
"Trump je već nominovao za privremenu ulogu u Fedu svog savjetnika, Stephena Mirana, koji je pisao o prednostima davanja predsjedniku mogućnosti da otpušta službenike centralne banke po volji, navodno u ime demokratizacije institucije. U ovo vrijeme sljedeće godine, institucija Feda će gotovo sigurno izgledati prilično drugačije, najverovatnije sa mnogo više Trumpu naklonjenim predsjedavajućim na čelu", ocjenjuje Martin.
Dolarski sistem u riziku
Njemački pandan Financial Timesu, dnevni list Handelsblatt takođe hvali Powella, ističući da je on izabrao najbolju moguću opciju da odbije kontinuirane predsjednikove napade, a to je da ih jednostavno ignoriše. Kako ocjenjuje komentator ovog lista Jens Muenchrath, to se zove smirenost.
"On ne želi da bude osumnjičen da deluje kao predsjednikov voljni poslušnik ili da izbjegava neophodna smanjenja kamatnih stopa samo da bi poslao signal nezavisnosti. Fed jednostavno radi svoj posao", smatra Muenchrath i dodaje da Powell zna šta se dovodi u pitanju. "Ako Federalne rezerve izgube svoju nezavisnost, posljedice po finansijska tržišta bile bi katastrofalne. Efekti globalnog trgovinskog rata koji je pokrenuo Trump ne bi bili ništa u poređenju. Povjerenje u cijeli dolarski sistem bilo bi dovedeno u pitanje."
Bloomberg
I prije posljednjeg Trumpovog poteza, evropski centralni bankari su oprezno kritikovali Trumpove poteze, izražavajući zabrinutost zbog potencijalnih efekata prelivanja rastuće političke pretnje nezavisnosti najvažnije centralne banke na svijetu.
Kada je nezavisnost ugrožena, monetarna politika "postaje nefunkcionalna, počinje da radi stvari koje ne bi trebalo", rekla je predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde za Fox News u intervjuu u nedjelju prije Trumpovog poteza da pokrene smjenu Cook, ali nakon što je već jasno svatio do znanja da želi da ona ode.
"Sljedeći korak je poremećaj. To je nestabilnost, ako ne i gore. Zato mislim da o tome ne treba raspravljati", dodala je Lagarde.
Drmanje nezavisnosti centralnih banaka
Zapravo, evropski centralni bankari se brinu da će, bez nezavisnosti, početi da se urušava vjera na kojoj su centralne banke mukotrpno decenijama uspostavljanje upravljanje finansijskim sistemom, i to ne samo u SAD-u, već i u Evropi.
"Napadajući nezavisnost Federalnih rezervi, Trumpova administracija nanosi ozbiljnu štetu američkoj ekonomiji", rekao je za američki "Politico" guverner Banke Grčke Yannis Stournaras. "Posljedice će doći prije nego kasnije."
Bloomberg
S druge strane, ne može se zanemariti i to da su vodeći ljudi centralnih banaka na Zapadu kritikovani da zanemaruju da se sve više povećava ekonomska nejednakost.
"U izvjesnom smislu, centralne banke su se pokazale kao megasile kakve zaista jesu, a to pokreće još pitanja o kontroli, nezavisnosti, legitimitetu tehnokrata koji djeluju u nekoj vrsti izolovanog mehura političkog procesa", rekao je za Reuters Maurice Obstfeld, bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda, a sada viši saradnik Instituta Peterson.
Ipak, kako ocjenjuje guverner Banke Letonije Martinš Kazaks, nezavisnost je "od najveće važnosti" za sposobnost centralnih banaka da nježno usmjere ekonomije dalje od nekontrolisanog rasta cijena.
"Njeno potkopavanje znači rizik od veće buduće inflacije, viših kamatnih stopa i bolnijih troškova za društvo zbog obuzdavanja inflacije", napisao je u seriji objava na društvenoj mreži X Kazaks.
Evropski i pojedini američki stručnjaci se plaše da bi gubitak nezavisnosti američke centralne banke mogao da ima posljedice kao u Turskoj, gde je višegodišnje miješanje predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u poslove turske centralne banke izazvalo hiperinflaciju koja se još nije smirila. Takva eventualna posledica u SAD bi se očas posla prelila u Evropu, i politički i finansijski.
Istini za volju, uprkos ovim Trumpovim rizičnim potezima da sebi potčini Federalne rezerve, reakcija tržišta, do sada jedinih entiteta sposobnih da ubijede predsjednika da preispita svoju odluku, bila je zapravo poprilično ograničena. Bar zasad.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...