Najviši europski čelnici nisu odgovorili na poziv predsjednika Xi Jinpinga da se sastanu s njim u Pekingu kasnije ove godine, navodi South China Morning Post, dok napetosti rastu između Pekinga i bloka.
Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanski premijer Mario Draghi i španjolski premijer Pedro Sánchez pozvani su da se sastanu s kineskim predsjednikom u Pekingu u studenom ove godine, izvijestile su novine u ponedjeljak pozivajući se na izvor upoznatu s tim pitanjem.
Vlade Francuske, Italije i Španjolske nisu odgovorile na pitanja o tome, dok su kineske vlasti odbile komentirati, a njemačka vlada odbila je odgovoriti, izvijestile su novine. Nije objavljeno kada je poziv poslan.
Olaf Scholz, Emmanuel Macron, Mario Draghi i Charles Michel. (Bloomberg)
Druženje u Pekingu poklopilo bi se sa summitom Grupe dvadeset koji bi se trebao održati na Baliju od 15. do 16. studenog. Vjerojatno će uslijediti i nakon velikog kongresa Komunističke partije u Kini, zakazanog za drugu polovicu ove godine, gdje bi Xiju trebao biti dodijeljen treći mandat.
Ugošćavanje europskih čelnika označilo bi povratak osobne diplomacije sa Zapadom za Xija, koji nije napustio svoju zemlju od početka pandemije u siječnju 2020. zbog nacionalne strategije nulte tolerancije na virus, sudjelujući na političkim sastancima putem videa veza.
Strani dostojanstvenici koji posjećuju Kinu tijekom pandemije obično su bili ugošćeni u gradovima poput Tianjina, izvan glavnog grada, s iznimkom napravljenom za Olimpijske igre u Pekingu, koje je većina zapadnih demokracija izbjegavala. Xi je u to vrijeme proglasio prijateljstvo "bez ograničenja" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, tjednima prije nego što je Moskva napala Ukrajinu.
Vijest o pozivnicama dolazi u trenutku kada će Europska unija i Kina u utorak održati dijalog na visokoj razini o gospodarstvu i trgovini, navodi se u ranijem priopćenju Europske komisije. Uoči razgovora, ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je s Emmanuelom Bonneom, diplomatskim savjetnikom Macrona, navodi se u priopćenju Xinhue.
Xi Jinping (Bloomberg)
U međuvremenu, potpredsjednica Europskog parlamenta Nicola Beer sletjela je u utorak u Tajvan, u prvom službenom posjetu visokog člana zakonodavnog tijela bloka, navodi se u priopćenju tajvanskog ministarstva vanjskih poslova. Posjet će sigurno naljutiti Peking, koji se protivi službenim kontaktima između svojih diplomatskih partnera i tajvanske vlade. Peking tvrdi da je Tajvan njegov teritorij, iako vlada predvođena Komunističkom partijom nikada nije kontrolirala otok.
Kina je nekoć Europu vidjela kao važnu protumjeru američkoj moći. Odnosi su se pogoršali nakon što je EU sankcionirala kineske dužnosnike zbog optužbi za kršenje ljudskih prava u Xinjiangu. Peking je odgovorio uvođenjem sankcija europskim zakonodavcima, akademicima i drugima, što je navelo blok da zamrzne dugo očekivani investicijski sporazum. Od tada je Kina blokirala trgovinu s članicom EU Litvom u sukobu oko Tajvana i odbila osuditi ruski rat.
Taj jaz u razumijevanju velikih geopolitičkih pitanja doveo je do travanjskog video summita između Xija i čelnika EU-a koji je glavni diplomat Unije opisao kao "dijalog gluhih", koji je kritikovao Kinu jer je odbila razgovarati o ruskom ratu u Ukrajini, ljudskim pravima, ili drugih problema u vezi.
U to je vrijeme Kina tražila ponovno pokretanje gospodarskog dijaloga i nastavak suradnje dviju strana u borbi protiv klimatskih promjena, rekao je prošlog mjeseca Nicolas Chapuis, veleposlanik EU-a u Kini.
.webp){kind=icon}
