Bivši slovački premijer Robert Fico, koji se sa svojom ljevičarskom partijom Smer suprotstavlja Evropskoj uniji i NATO-u, čija je Slovačka članica, mogao bi da povrati svoje mjesto na vrhu države nakon izbora 30. septembra.
Njegovom potencijalnom povratku pomogla je podjela unutar države u odnosu prema Rusiji. Bivši član Komunističke partije i osnivač Socijaldemokratske partije (Smer) povratio je podršku glasača pomoću stava da vojnu i političku podršku Ukrajini treba ukinuti i da se treba suprotstaviti pridruživanju Ukrajine NATO-u, što mu je donijelo dosta političkih poena nakon pada podrške 2018. godine, kada je pod pritiskom podnio ostavku na premijersko mjesto.
Fico je kritikovao vladu i njeno proameričko "klimanje glavom", kao i način na koji je riješila krizu troškova života, a kritikovao je i sankcije koje je Slovačka uvela Rusiji. "Vlada i predsjednik su u velikoj mjeri odgovorni za povećanje cijena jer su uvukli Slovačku u rat s kojim Slovačka nema nikakve veze", rekao je Fico u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke. "Prijevremeni izbori su način da se izađe iz ove krize."
Pokazalo se da Fico ima većinu na izlaznim anketama na prijevremenim parlamentarnim izborima, te bi mogao da osvoji i treći premijerski mandat na čelu države u kojoj polovina stanovnika smatra da Rusija nije kriva za rat u Ukrajini, već da je glavni krivac Zapad. Slovačka, država od 5,4 miliona stanovnika, ističe se u regionu jer njeno stanovništvo pruža slabu podršku vojnom savezu i ima visok nivo povjerenja u Rusiju i njeno rukovodstvo. Ipak, Slovačka je, uprkos stavovima dijela građana, ali i partije Smer, uvela sankcije Rusiji, poslala oružje Ukrajini i primila hiljade izbjeglica iz te države.
Prošlog mjeseca Fico je na sastanku s ambasadorima SAD-a, Velike Britanije i EU rekao da Slovačka neće podržati nastojanja Ukrajine da uđe u NATO ako se on vrati na funkciju, jer bi ta "najveća glupost" proširila sukob globalno.
Sličan stav dijeli i premijer susjedne Mađarske Viktor Orban, koji je nedavno rekao da treba postići dogovor s Rusima o novoj bezbjednosnoj arhitekturi kako bi obezbijedili sigurnost i suverenitet Ukrajine, ali ne i članstvo u NATO.
Tenzije su nedavno porasle između Ukrajine i njenih susjeda. Slovačka se nalazi između Poljske i Mađarske, a tri države koje su nedavno razljutile susjednu Ukrajinu, kada su zahtijevale produžavanje zabrane izvoza žitarica iz te zemlje da bi zaštitile domaća tržišta, a svađa je eskalirala kada je poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao da je ta država obustavila isporuku oružja Ukrajini, iako je njegova vlada kasnije pokušala da ublaži te komentare. Izbori u Poljskoj održaće se dvije nedjelje nakon slovačkih izbora, što će biti još jedan test za nacionalističke vlade koje dobijaju na podršci širom Evrope i svijeta.
Ipak, Ficova pobjeda nije sigurna. On u anketama ima tri procentna poena prednosti u odnosu na glavnog rivala vođu Progresivne Slovačke Mihela Šimečku, što je manje nego u martu kada je ta razlika bila pet poena.
Slovačku karakteriše fragmentisan politički sistem i puno malih stranaka koje bi mogle da utiču na rezultate izbora. Smer se dovoljno oporavio od pada 2018. godine da bi uz podršku manjih grupa, vjerovatno desničarskih i nacionalističkih, prokrčio sebi put do premijerske fotelje. Njegovom glavnom protivniku takođe bi bila potrebna podrška drugih malih stranaka da bi prisvojili vlasti, ali Progresivna Slovačka, koju je suosnovala aktuelna slovačka predsjednica Zuzana Čaputova, potencijalno bi dobila podršku tri manje pro-EU stranke, što ne bi bilo dovoljno za ulazak u parlament, pokazala je anketa.
Robert Fico je bio premijer Slovačke u dva mandata - od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018, kada je podnio ostavku. Njegova popularnost je dostigla vrhunac kada je osvojio 44 odsto podrške 2012. godine, pošto je obećao pomoć siromašnima.
Međutim, on i njegova stranka suočili su se s optužbama o korupciji, a vrhunac napada na Smer došao je 2018. godine, kada su ubijeni mladi novinar koji je istraživao korupciju Jan Kucijak i njegova vjerenica. Fico je napustio funkciju poslije pritiska svojih koalicionih partnera i protesta širom zemlje. On je u intervjuu za Bloomberg rekao da je on bio žrtveni jarac, da je odmah znao da će ubistvo, koje nema veze sa Smerom, biti zloupotrijebljeno.
Slovačka nacionalna agencija za kriminal optužila ga je u aprilu 2022. godine za osnivanje kriminalne grupe jer je navodno koristio povjerljive poreske dosjee da vodi klevetničke kampanje protiv političkih rivala, na šta je on odgovorio da su optužbe politički motivisane.
Mnogi analitičari porede ga s Orbanom zbog poklapanja u nekim stavovima, posebno zbog stavova o Ukrajini, LGBT populaciji, migrantima i drugim pitanjima. Evropska unija vidi opasnost u tome što bi se, s obzirom na pravila EU o vetu, Slovačka pridružila Mađarskoj i potencijalno bi mogla da blokira ili odgodi donošenje nekih odluka.
Takođe, kako je Orban "iskreni prijatelj Srbije", ima šanse i da Slovačka i Srbija prodube političke veze, koje posebno učvršćuje činjenica da je Slovačka jedna od pet članica Evropske unije (koju ukupno čini 27 zemalja) koje nisu priznale Kosovo, pored Kipra, Rumunije, Španije i Grčke. Takođe, Srbija, koja za razliku od Mađarske i Slovačke nije članica EU i NATO-a, nije uvela sankcije Rusiji.
Dok je Fico bio u drugom mandatu, 2015. godine predsjednik (tada premijer) Srbije Aleksandar Vučić posjetio je Bratislavu nakon što je završena prva faza pregovora o članstvu Srbije u EU. Tada je Vučić istakao da će Srbija prepisati neke od mjera koje je slovačka vlada uspješno sprovela u cilju poboljšanja ekonomske situacije. Trgovinska razmjena između dviju zemalja porasla je u 2022. i dostigla 1.104,9 miliona evra sa 792,9 miliona evra u 2021. godini, a što se političkih odnosa tiče, Vlada Srbije očekuje da su "dobri i sadržajni", čemu "posebno doprinose nacionalne manjine" koje žive u obje države.
Iako popularnost nacionalističkih stranaka raste širom Evrope, gdje su Italija, Španija, Grčka i Njemačka samo neki od primjera, za razliku od Fica, nisu svi oni kandidati za Putinove nove saveznike. Čak i da Fico promijeni narativ poslije izbora, njegova pobjeda vjerovatno bi bila i pobjeda za Putina.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...