Administracija Donalda Trumpa objavila je sankcije protiv najvećih ruskih proizvođača nafte, predstavljajući prvi veliki paket finansijskih mjera usmjerenih na ekonomiju predsjednika Vladimira Putina, u sklopu novog pokušaja da se okonča rat u Ukrajini.
Ministarstvo finansija SAD-a stavilo je na crnu listu državnu naftnu kompaniju Rosneft PJSC i Lukoil PJSC zbog, kako se navodi u saopćenju u srijedu, "nedostatka ozbiljne posvećenosti Rusije mirovnom procesu za okončanje rata u Ukrajini".
Ove mjere predstavljaju zaokret za Trumpa, koji se do sada uzdržavao od uvođenja većih sankcija i ranije ovog mjeseca najavio sastanak s Putinom u narednim sedmicama. Istovremeno, to označava i radikalnu promjenu u zapadnoj politici prema ruskoj nafti, gdje su prethodni napori, poput ograničenja cijena u okviru G7, imali za cilj da smanje prihode Kremlja, ali bez direktnog utjecaja na protok nafte.
Tokom posljednjeg dana Trump je nagovijestio promjenu stava, rekavši da "ne želi gubiti vrijeme na sastanak koji ne vodi nikuda".
Bloomberg
Cijene nafte odmah su porasle nakon objave sankcija – Brent je u četvrtak skočio za čak tri posto i trgovao se iznad 64 dolara po barelu. Nova prijetnja poremećaja u isporukama iz Rusije uzdrmala je globalno tržište nafte koje se već pripremalo za višak ponude. Državni Rosneft, na čijem je čelu Putinov blizak saveznik Igor Sečin, i privatni Lukoil dva su najveća ruska proizvođača nafte i zajedno učestvuju s gotovo polovicom u ukupnom izvozu ruske sirove nafte, prema procjenama Bloomberga. Porezi iz naftne i gasne industrije čine oko četvrtinu federalnog budžeta.
"Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme", rekao je Trump tokom sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Ovalnom uredu. Dodao je da se nada da "sankcije neće dugo trajati" i da očekuje da će rat biti okončan.
"Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, razgovori su dobri, ali jednostavno ne vode nikuda", rekao je Trump, dodajući da će se sastanak s ruskim liderom ipak održati u budućnosti. Prije srijede Trump je više puta odustajao od prijetnji tarifama, sankcijama i drugim mjerama protiv Rusije. Prije nekoliko mjeseci, tačnije 29. jula, dao je Rusiji deset dana da postigne primirje s Ukrajinom, ali rok od 8. augusta je istekao bez daljnjih poteza američkog predsjednika. Kasnije se sastao s Putinom na Aljasci, ali taj susret nije donio nikakav napredak u vezi s ratom.
O ovakvom potezu je, prema Bloombergu, razmišljao i bivši predsjednik Joe Biden u posljednjim danima svog mandata, ali ga je odgodio iz straha da bi mogao uzdrmati globalna energetska tržišta i izazvati rast cijena nafte. S obzirom na Trumpovu opsesiju niskim cijenama benzina, ovaj potez predstavlja veliki rizik i znak da njegovo strpljenje s Putinom možda ističe. U Ovalnom uredu rekao je da vjeruje da će cijena goriva pasti na dva dolara po galonu.
Ukrajina je pozdravila odluku.
"Prvi put tokom mandata četrdeset sedmog predsjednika Sjedinjenih Država, Washington je odlučio uvesti potpune blokirajuće sankcije protiv ruskih energetskih kompanija", izjavila je ambasadorica Olga Stefanishina.
Ranije u srijedu, Rusija je izvela više napada dronovima i raketama na Ukrajinu, pri čemu je poginulo najmanje sedam civila, među njima i djece. Moskva nastavlja pojačavati udare na energetsku infrastrukturu, dok Kijev pokušava odgovoriti napadima na ruske rafinerije.
Bloomberg
Nije jasno hoće li najnovije sankcije ozbiljno utjecati na Putinovu odluku da nastavi rat. Bidenova administracija uvela je više talasa sankcija poslije ruske invazije 2022. godine, što je oslabilo ekonomiju, ali nije odvratilo Putina od daljnjih vojnih akcija.
Pošto su sankcije usmjerene direktno na naftne kompanije, a ne na sekundarne mjere koje bi kažnjavale treće strane koje posluju s njima, vjerovatno će značajan dio ruske nafte i dalje stizati na tržište, ali po višoj cijeni.
Ove mjere mogle bi imati i neočekivane posljedice, uključujući i posljedice na Indiju, čije kupovine ruske nafte već dugo nerviraju Trumpa. Kompanija Reliance Industries Ltd, najveći indijski uvoznik ruske nafte, nabavlja sirovu naftu putem dugoročnog ugovora s Rosneftom.
Velika Britanija je prije sedmicu sankcionirala Rosneft i Lukoil, čime je dodatno pojačan pritisak na kupce poput indijskih rafinerija. U četvrtak bi Evropska unija trebalo da objavi novi paket sankcija koji uključuje zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa iz Rusije.
"Uz američku akciju, sada postoji određena koordinacija koja bi mogla znatno otežati kupovinu ruske nafte", rekao je Kevin Book, direktor kompanije ClearView Energy Partners iz Washingtona. "Ovo je zapravo prvi konkretan i ozbiljan Trumpov iskorak 2.0 po pitanju ruske nafte."
Ipak, Thomas Graham, saradnik Vijeća za vanjske odnose, upozorio je da bi efekti mogli biti manji nego što Trump očekuje.
"Ako Bijela kuća misli da će ovo dovesti do radikalne promjene u ponašanju Kremlja ili u Putinovoj politici, zavaravaju se – i ne vjerujem da zaista u to vjeruju", rekao je Graham.
"Sankcije djeluju sporo, a Kremlj se do sada pokazao veoma vještim u zaobilaženju ovakvih mjera", dodao je.
.webp){kind=icon}
