Kako su rijetki minerali postali Trumpova nova strast

Na prvi pogled Australija, Pakistan, DR Kongo i Ukrajina nemaju mnogo toga zajedničkog. Smještene su na različitim krajevima svijeta, svaka sa sopstvenom kulturom i političkim sistemom. Ipak, čelnici tih zemalja su ove godine ponudili američkom predsjedniku Donaldu Trumpu različite sporazume o iskorištavanju ključnih minerala i rijetkih zemnih elemenata.                                                                                    

Prvi i najpoznatiji primjer je Ukrajina, koja je u maju potpisala sporazum s Trumpovom administracijom kojim Sjedinjene Države dobijaju povlašćen pristup novim investicionim projektima za razvoj ukrajinskih prirodnih resursa, uključujući aluminijum, grafit, naftu i prirodni gas. Trump je potpisivanje sporazuma uslovio američkom podrškom Ukrajini u mirovnim pregovorima o okončanju rata, koji zasad nisu donijeli željene rezultate.

Ukrajini su proljetos pristupile i neke druge zemlje. U junu je Trump potpisao sporazum o mineralima s Ruandom i Demokratskom Republikom Kongo, kao deo šireg primirja posredovanog od strane SAD, koje bi moglo predstavljati potencijalnu prekretnicu u nastojanjima da se okonča decenijama dugo nasilje u toj regiji. U okviru tog sporazuma, SAD bi od Konga dobile "značajna prava na eksploataciju minerala".

U septembru je australijska vlada objavila da je spremna da proda dio udjela svojih novih strateških rezervi ključnih minerala saveznicama, dok su u istom mjesecu Pakistan i američka firma U.S. Strategic Metals (USSM) potpisali dva memoranduma o razumjevanju ukupne vrijednosti oko 500 miliona dolara, kojima se obavezuju na saradnju u razvoju cjelokupnog lanca snabdijevanja ključnim mineralima u Pakistanu.

'Promišljen potez'

S američke strane cilj tih dogovora je jačanje lanca nabavke strateškim materijalima i smanjenje zavisnosti od Kine. Zemlje koje nastoje da pridobiju naklonost Vašingtona u tome vide priliku za ekonomsku korist, Trumpovu političku podršku i ulazak na globalno tržište kritičnih minerala.

"Trumpove ambicije s rijetkim mineralima vrlo su promišljen i strateški potez njegove administracije. Na kraju krajeva, potrebni su američkoj vojnoj industriji i jedan su od najvećih potrošača rijetkih zemnih elemenata", rekao je Aleš Šoster, šef Katedre za mineralogiju, petrologiju i materijale na Odseku za geologiju Prirodno-tehničkog fakulteta u Ljubljani.

Šoster objašnjava kako je poznato da "SAD raspolaže s relativno velikim i dobro definisanim zalihama elemenata rijetkih metala, ali ih ne iskorišćavaju. Razlog za to nije ekološke prirode, već jednostavno činjenica da će, dok god ih mogu dobijati iz drugih zemalja, na primjer iz Kine, nastaviti da ih uvoze".

Zašto su rijetki zemni elementi i ključni minerali važni za svjetsku privredu

Rijetki zemni elementi koriste se u brojnim industrijama od ključne važnosti za svjetsku privredu - od potrošačke elektronike i proizvodnje televizora, preko avionskih motora, električnih vozila i medicinske opreme, pa sve do naftne industrije i odbrambenog sektora.

Bloomberg

Kritični minerali obuhvataju materijale od strateške ili ekonomske važnosti, koje različite zemlje definišu na različite načine. Iako se svi elementi rijetkih minerala smatraju kritičnim mineralima, nisu svi kritični minerali ujedno i rijetki zemni elementi. Ključna razlika leži u njihovom ekonomskom značaju i mogućim izazovima pri njihovom vađenju.

Kritične sirovine sastavni su dio ključnih tehnologija potrebnih za sprovođenje zelene tranzicije, digitalizacije, razvoja svemirske industrije i jačanja odbrambenih kapaciteta. Smatraju se kritičnim zbog svoje ekonomske važnosti i rizika od prekida lanaca snabdijevanja.

"Sva preduzeća u Evropskoj uniji koja u svom poslovanju koriste elemente retkih minerala i druge sirovine sa liste kritičnih minerala, trebala bi da raspolažu odgovarajućim zalihama i da budu spremna na periode ekonomskih poteškoća", rekao je Šoster i dodao da se te zalihe "ne bi smjele smatrati poreskom osnovicom, nego strateški važnom rezervom za funkcionisanje privrede".

Trumpov kineski problem

Sporazumi o iskorištavanju minerala i rijetkih elemenata predstavljaju uspjeh za Trumpa u kontekstu nadmetanja između SAD i Kine za kontrolu nad ključnim mineralima. Predsjednik nastoji da smanji američku zavisnost od kineske dominacije u preradi rijetkih minerala.

Kina trenutno kontroliše oko 60 odsto svjetske rudarske proizvodnje i čak 90 odsto prerade rijetkih zemnih elemenata i magneta. Osim toga, postavlja kvote za proizvodnju, spajanje i razdvajanje tih elemenata.

Svoj je monopol izgradila decenijama strateških državnih politika i ulaganja u taj sektor, ali i spremnošću da preuzme znatne ekološke rizike koji prate vađenje i preradu tih materijala.

Peking je svoj uticaj pokazao još u aprilu ove godine, kada je, kao odgovor na visoke američke carine, uveo kontrolu izvoza. Situacija se dodatno zaoštrila posljednjih nedjelja. Nakon što je Kina početkom mjeseca uvela opsežna globalna ograničenja izvoza proizvoda, uključujući i one koji sadrže samo tragove određenih rijetkih elemenata, Trump je zaprijetio otkazivanjem planiranog sastanka s Xi Jinpingom. Američki predsjednik je u isto vrijeme najavio i dvostruko veće carine na kinesku robu na 100 odsto, kao i uvođenje strogih ograničenja za "sav kritični softver".

"U situacijama pojačanih geopolitičkih napetosti, poput trenutnog trgovinskog rata, izvoznice bi mogle iskoristiti te resurse kao pregovarački alat za ostvarenje svojih interesa ili čak zabraniti izvoz, što bi izazvalo katastrofalan domino-efekt prekida lanaca nabavke. U tom bi slučaju SAD iskoristile svoje zalihe i time osigurale ekonomsku otpornost", smatra stručnjak Šoster.

Široka kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata predstavljaju prijetnju američkoj odbrambenoj industriji i predsjedniku Xiju daju snažnu pregovaračku poziciju u nadolazećim trgovinskim razgovorima, budući da Peking ne dopušta izvoz rijetkih zemnih elemenata za vojnu upotrebu stranih država.

Ovog puta kineske mjere su usmjerene najprije na odbrambenu industriju, dok su prethodne pogađale uglavnom američku i evropsku automobilsku industriju. To je izazvalo zabrinutost u Vašingtonu, gdje je američki ministar finansija Scott Bessent nagovijestio mogućnost produženja privremene suspenzije carina na kinesku robu za više od tri mjeseca, ako Kina odustane od novih strogih ograničenja izvoza rijetkih minerala. Prema pisanju Bloomberga, SAD i Kina od početka godine dogovaraju niz 90-dnevnih primirja, a naredni rok ističe u novembru.