Pod uvjetom da se američki predsjednik Donald Trump ne predomisli oko carina uvedenih Kini, poslovni modeli Temua, Sheina i Alibabe, ali i tisuće malih kineskih kompanija koje proizvode robu za izvoz, mogli bi doživjeti katastrofu. Međutim, nameti su ih potaknuli da jedni druge podržavaju na dosad neviđene načine. Istovremeno, Amerikanci pokazuju kako i nisu baš spremni oprostiti se od pristupa jeftinoj robi.
Kineski tehnološki giganti izvoznicima pomažu pronalaziti kupce na domaćem tržištu. Iz tvrtke JD.com ranije ovog mjeseca rečeno je kako će tijekom sljedeće godine od izvoznika kupiti dobra u vrijednosti najmanje 200 milijardi juana (27,4 milijarde dolara) i pomoći ih prodavati u domovini. PDD je obećao investirati 100 milijardi juana za pomoć prodavačima da se orijentiraju prema lokalnim potrošačima. Lanac supermarketa Alibabe pokrenuo je novi kanal za tvrtke koje žele prodavati u Kini. Internetski gigant Baidu obećao je besplatne usluge oglašavanja za milijun kompanija. Čak i kompanije koje nisu izravno izložene carinama, poput aplikacije za prijevoz DiDi Global ili internetskog giganta Tencent Holdings, pridružile su se ovom pokretu.
Svi ti napori, u kombinaciji sa vladinim programima za povećanje potrošnje, prošlog su mjeseca povećali maloprodaju u Kini za 5,9 posto, što je premašilo ranije procjene i označilo najbolji tempo još od prosinca 2023. godine. Još je nejasno hoće li ovo biti dovoljno da se neutraliziraju dugoročnije posljedice carina. Ako strategija zaista bude uspješna, jasno će pokazati do koje mjere se pristup Washingtona SAD-u obio o glavu i prisilio Peking da svoje gospodarstvo učini još otpornijim na trgovinske ratove.
Čini se kako je Trump pogrešno procijenio kako će Amerikanci reagirati kad im nestane pristup jeftinoj kineskoj robi. Gomile građana SAD-a krenuli su još upornije tražiti dobre ponude iz inozemstva, a to je postalo još jasnije nakon što je Shein podigao cijene za Amerikance uoči uvođenja carina na male pakete: proizvodi za zdravlje i ljepotu poskupljuju za 51 posto, a ženska odjeća za osam posto.
Američki potrošači nahrupili su u kineske maloprodajne outlete. Preuzimanja Alibabine aplikacije porasla su od početka godine 34 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci tvrtke za istraživanje tržišta Sensor Tower, dok su preuzimanja DHGatea i Taobaoa (koji je u vlasništvu Alibabe) skočili 78, odnosno čak 420 posto. Ovo je popriličan rast kad se uzmu u obzir procjene Sensor Towera da je Alibaba od početka godine smanjio ulaganja u oglašavanje u SAD-u za gotovo 45 posto.
Ove brojke pokazuju do koje mjere će smanjenje kineske e-trgovine u SAD-u pogoditi prihode za divove Silicijske doline poput Mete ili Alphabetovog Googlea. Temu i PDD bili su neki od najvećih kupaca oglasnog prostora na tim platformama. Nakon uvođenja carina, oglašavanje tih kompanija u SAD-u drastično je palo.
Eskalacije bi mogle izbrisati interes američkih potrošača
Dio interesa za kineske veleprodajnike možda je potaknula i gomila videa od dobavljača i proizvođača u kojima se na sva zvona hvali visoka kvaliteta i niska cijena dobara iz "tvornice svijeta" i prozivaju međunarodni brendovi s kojima oni navodno surađuju. Ovakve poruke naglašavaju prednosti Kine - uključujući pristup duboko integriranim i okretnim opskrbnim lancima. Također sugeriraju kako se izvoznici više ne natječu samo u troškovima, već i kvaliteti i vrijednosti. Sve ovo došlo je nakon još jedne lavine videa i memeova iz Kine u kojima se pomoću AI-ja ismijavaju američki radnici koji pokušavaju rekreirati ovakav sustav proizvodnje.
Nema sumnje da će potresi izazvani carinama, ako potraju, za kinesku e-trgovinu biti iznimno bolni. Promjena smjera prema domaćem tržištu mogla bi biti tek flaster za mnogo dublji problem, a daljnje eskalacije mogle bi izbrisati interes američkih potrošača. Nesigurnost i promjene politike predviđanja oko održivosti ovih inicijalnih trendova čine nemogućim.
Ipak, postoje neke lekcije: ništa ne galvanizira Kineze da se ujedine kao napadi iz SAD-a, jednako kao što ništa ne diže Amerikance na noge toliko kao prijetnja gubitka pristupa jeftinoj robi. Ako ovaj trgovinski rat u SAD-u izazove recesiju, to će samo pojačati želju potrošača za niskim cijenama, a istovremeno neće učiniti mnogo da vrati investicije ili proizvodnju.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...