Trodnevni sastanak lidera grupe G7 najrazvijenijih zemalja započeo je u nedjelju u dvorcu Elmau na jugu Njemačke s izazovnim dnevnim redom. Moto sastanka je "Napredak prema pravednijem svijetu", a održava se u sjeni ruske invazije na Ukrajinu, visoke globalne inflacije, posustajuće ekonomije, sve izraženijih klimatskih promjena, a sada i zaokreta u američkom društvu po pitanju prava žena.
Njemački kancelar Olaf Scholz, čije riječi prenosi Deutsche Welle, je prije nekoliko dana naglasio da je "G7 ove godine od izvanredne važnosti", i nada se da će lideri Kanade, Velike Britanije, Italije, Francuske, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke uspjeti usuglasiti stavove i javnosti poslati poruku zajedništva.
Među gorućim pitanjima naći će se i sankcije Rusiji, a od samog početka sastanka krenula je rasprava o mogućem ograničavanju prodajne cijene ruske sirove nafte. Velika Britanija, SAD i Kanada već su prestali s uvozom ruske nafte, a Europska unija je nedavno donijela odluku u zabrani uvoza nafte iz Rusije morskim putem, što će smanjiti količinu na europskom tržištu.
No, zbog poremećaja na tržištu izazvanih sankcijama, cijena barela je od početka godine skočila s razine od 75 na sadašnjih gotovo 110 dolara. Zahvaljujući takvom skoku, te preusmjeravanju prodaje na druga tržišta, poglavito u Kinu i Indiju, sankcije nisu smanjile rusku zaradu od koje ona nastavlja financirati rat.
Ograničenje cijene ruske nafte bi se praktično provelo kroz osiguravateljnu industriju. Blizu 95 posto svjetske tankerske flote osigurano je kroz europske osiguravatelje, najvećim dijelom u Londonu. Ograničenjem bi se osiguravateljima naredilo da ne osiguravaju terete ruske nafte osim ako kupci ne pristanu na nisku cijenu koja bi bila na razini troškova proizvodnje.
Kupcima, prvenstveno Kini i Indiji bi preostalo ili da ne osiguravaju terete ili da ih osiguravaju kod manje pouzdanih ruskih osiguravatelja. Na ovaj način bi nafta bi ipak dospijevala do kupaca, ali bi izostala atraktivna zarada za Rusiju. Istovremeno, Kini i Indiji bi se takvo ograničavanje cijene enormno isplatilo.
Među temama aktualnim za nedjelju očekuje se i objava embarga na uvoz ruskog zlata za što u Velikoj Britaniji tvrde da će imati "velikog utjecaja" na mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da nastavi financirati rat. London ima središnju ulogu u svjetskoj trgovini zlatom, a londonsko udruženje koje određuje standarde za tržište, još je u ožujku ruske proizvođače zlata maknula s liste akreditiranih trgovaca.
Ruski bankrot
Na sastanku se neće moći zaobići niti pitanje ruskog bankrota, odnosno nemogućnosti otplate obveznica. Poček koji je odobren na oko 100 milijuna dolara ruskog duga, čija je otplata blokirana radi uvođenja raznih sankcija, ističe u nedjelju navečer. Iako Rusija već osporava "bankrot", ne dobiju li investitori svoj novac, pravno gledajući Rusija će se naći u problemima koje nosi izostanak otplate međunarodnih vrijednosnica.
Među temama na dnevnom redu nalaze se još i globalna ekonomija, infrastruktura, investicije kao i politika sigurnosti, a planira se i niz bilateralnih sastanaka među državnim čelnicima. Uz spomenute teme razgovarat će se i o dugoročnoj pomoći Ukrajini.
Njemački kancelar Scholz je ovog tjedna pred njemačkim parlamentom kazao da će Ukrajini nastaviti pomagati "financijski, ekonomski, politički (..) dok god Ukrajina treba našu podršku". Scholz je parlamentu predložio i plan obnove za ratom opustošenu državu, na tragu poznatog Marshallovog plana kojim su Sjedinjene Američke Države nakon 2. svjetskog rata pomagale obnovu Europe.
Prijetnja gladi
Nadalje, čelnici dražava grupe G7 bi trebali razgovarati i o prijetećim problemima s tržištem hrane uzrokovanim rastom cijena i nemogućnošću Ukrajine da izveze svoje žitarice. Ujedinjeni narodi već su upozorili da svijetu prijeti najveća glad u posljednjih nekoliko desetljeća.
Razgovori će se voditi i oko postizanja željenih klimatskih ciljeva.
Bloomberg
Sastanak grupe G7 proteći će i u znaku pojačane suradnje s ostatkom svijeta. Njemački kancelar upozorio je da je potrebno voditi računa i o velikim demokracijama Azije, Afrike i Južne Amerike. Shvaćanje demokracije nije potpuno ako se koncentriramo samo na klasični Zapad, kazao je Scholz, a prenosi Deutsche Welle.
Drugog dana sastanka liderima G7 bi se trebali pridružiti dužnosnici iz Indonezije i Indije, sadašnji i idući predsjedavajući grupe G20, čelnici Senegala, predsjedavajuće države Afričke unije, te Argentine, predsjedavajuće države Zajednice latinoameričkih i karipskih država.
.webp){kind=icon}
