.webp){kind=icon}
Predsjednik Feda Jerome Powell računa da bi gospodarstvo SAD-a moglo izbjeći recesiju. No, stvari mu baš i ne idu u prilog, zahvaljujući bankama, politici, pa čak i vremenskoj prognozi.
Prema razmišljanju Powella, robusno američko tržište rada otvara put ka mekom prizemljenju unatoč rastu kamatne stope za pet postotnih bodova u malo više od godinu dana.
"Moguće je da je ovoga puta drugačije", rekao je Powell novinarima prošloga tjedna nakon dizanja kamatne stope deseti put uzastopce.
Ipak, još uvijek pregrijano tržište rada znači da će Fed morati držati kamatne stope visokima dulje kako bi se obuzdala inflacija, a to povećava rizik od recesije.
Da bi se Powellova prognoza obistinila potrebno je da američko gospodarstvo prevlada tri glavne zapreke, a sve one ukazuju na pad gospodarstva u drugoj polovici godine.
Prva je zapreka smanjenje kreditne aktivnosti zbog postroženih financijskih uvjeta zahvaljujući djelovanju Feda i problemima s bankama, a to će vjerojatno posebice snažno pogoditi manje tvrtke i komercijalne nekretnine.
Drugi je problem spor u Washingtonu oko gornje razine zaduženja SAD-a oko čega bitku vode demokrati i republikanci. Ako američka vlada zbog toga ne bude u mogućnosti otplaćivati dug, udarac za gospodarstvo će biti kao i onaj 2008. godine
Treći je nepogodan faktor povratak fenomena El Niño s ekstremnim vremenskim uvjetima koji mogu poremetiti dobavne lance roba, gurnuti cijene dodatno naviše i zadržati fokus Feda na inflaciji.
Inflacija je na pola puta do željenog cilja, no drugi dio posla možda je i teži
Ako svi ti faktori gurnu ekonomiju u recesiju Powell i njegove kolege ne mogu puno učiniti. Rezanje kamatnih stopa je glavno sredstvo borbe protiv recesije, no teško je tome pribjeći u trenutku kada još traje borba protiv inflacije.
U prošlosti nema primjera da tako snažno podizanje kamatnih stopa kao ovoga puta nije izazvalo recesiju.
"Ne vjerujem da postoji dobar primjer mekog prizemljenja u otprilike pet desetljeća koliko je Fed nadležan za makroekonomsku politiku i ne vidim zašto bi sadašnja situacija bila drugačija", izjavio je profesor James Galbraith sa sveučilišta Texas koji je 1978. radio na zakonu koji je ugradio punu zaposlenost kao jedan od ciljeva Feda. Inače, njegov je brat bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith.
Korelacija između viših kamatnih stopa i recesije je izravna. Kako cijene zaduživanja rastu, a vrijednost imovine pada, potrošnja usporava i tvrtke smanjuju broj zaposlenih. Za središnje banke taj rast nezaposlenosti i efekt na plaće predstavlja mehanizam koji smanjuje inflaciju ka ciljanoj razini.
Recesija stoga nije slučajna usputna pojava nastojanja da se obuzda inflacija. Ona je glavni sastojak tog napora. Zbog toga je Bloomberg Economics prognozirao pad gospodarstva u drugoj polovici 2023. još kada je Fed započinjao s ciklusom dizanja kamatne stope prošle godine.
Onda su došli problemi s bankama. Niz propasti banaka koji je započela banka Silicon Valley (SVB) na neki način nije iznenađenje. Nitko nije znao gdje će nastati lom kako Fed diže kamatne stope, no svi su mislili da će ga negdje biti.
Da su dužnosnici Feda mogli birati vjerojatno se ne bi odlučili za kolaps regionalnih banaka kao mehanizam preko kojega se ruši inflacija.
Propasti banaka pojačavaju učinak viših kamatnih stopa na smanjivanje kreditne aktivnosti. Obično usporavanje kreditiranja dolazi s odmakom nakon što banku postanu oprezne, pa je to razlog zašto se očekuje recesija u drugom dijelu godine.
Štoviše, stres u bankovnom sustavu ima tendenciju lavine. Ranije izjave kako je SVB ekstreman slučaj sada ispadaju jako daleko od istine kako se zaraza proširila. Propasti banaka ove godine, sveukupno uzevši, jednake su u veličini imovine onome iz 2008. godine.
Na konferenciji za novinare Powell je rekao da preuzimanje banke First Republic od JPMorgana znači "važan korak prema podvlačenju crte" pod krizu. Volatilnost dionica drugih regionalnih banaka sada ukazuje da ta crta nije puna već točkasta.
Tržište ovoga puta vidi veći rizik od američkog 'defaulta' no u ranijim situacijama
U međuvremenu, pat pozicija u Washingtonu oko gornje granice zaduživanja ide prema nečemu puno opasnijem no u prošlim sličnim epizodama.
Ministrica financija Janet Yellen poslala je jasno upozoranje zastupnicima Kongresa 1. svibnja. Sposobnost njezina ministarstva da koristi posebne računovodstvene manevre kako bi se ostalo unutar sadašnjeg okvira zaduživanja mogla bi biti iscrpljena već početkom lipnja.
Predsjednik Joe Biden i predsjednik parlamenta Kevin McCarthy bi trebali o toj temi razgovarati u utorak, no očekivanja su prigušena. McCarthy je već predstavio republikanski zakon o rezanju potrošnje što bi republikanci htjeli zauzvrat za podizanje granice zaduživanja, no demokrati taj zakon odbacuju.
U najboljem slučaju slijedi razdoblje velike tržišne napetosti prije postizanja dogovora. U najgorem bi nemogućnost servisiranja duga gurnula globalni financijski sustav u ponor, a gospodarstvo SAD-a u duboku recesiju.
Powell je rekao prošloga tjedna da uz rast cijena brži od onoga što Fed želi vidjeti ne bi bilo primjereno smanjivati kamatnu stopu. Drugim riječima, poruka je Feda da se ne može očekivati da u sadašnjim inflacijskim uvjetima spašava ekonomiju od recesije monetarnim stimulansom.
Prognoze koje donosi Bloomberg Economics kazuju da bi rast plaća i očekivani kraj efekta pada cijena energenata i raspetljavanja problema u dobavnim lancima na inflaciju mogli održati temeljnu inflaciju na oko četiri posto na kraju godine. A može biti i gore.
Prognoze govore da postoji 62 posto izgleda za ekstremne vremenske uvjete između svibnja i srpnja, a taj postotak za jesen raste na 80 posto. Snažno djelovanje fenomena El Niño može pridonijeti inflaciji.
U takvom scenariju oluje i poplave pogađaju Kaliforniju i jug nanoseći štetu proizvodnji hrane i energije. Globalno, suše u dijelovima Azije i velike kiše u Južnoj Americi i Africi pogađaju usjeve.
Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da snažan El Niño može dodati inflaciji cijena roba četiri postotna boda. Ako se to pridoda gore rečenom, Fedov prostor za rezanje kamatne stope praktično potpuno nestaje.
Naravno da je meko prizemljenje moguće, a neki znakovi su pozitivni.
Dionice banaka su pod pritiskom
Prošlog srpnja član Feda Christopher Waller je govorio da je moguće da smanjenje broja novih radnih mjesta uz stabilnu nezaposlenost pridonese bezbolnijem načinu obuzdavanja inflacije. Od tada, broj slobodnih radnih mjesta doista je pao, a stopa nezaposlenosti ostala je niska.
Mogući su i drugi ishodi, primjerice kotrljajuća recesija u kojoj pojedini sektori naizmjenično i zasebno upadaju u probleme, no ekonomija u cjelini ne upadne u recesiju. Ima znakova da je upravo to sada na sceni.
"Ja pretpostavljam da će gospodarski rast biti mali u idućim mjesecima. Ulazimo u teško razdoblje", kazao je profesor s Harvarda Karen Dynan. To ne zvuči sjajno, no može značiti da će se sama recesija izbjeći.
Ipak, teško je meko prizemljenje ili kotrljajuću recesiju uzeti kao temeljni scenarij. Najnovije prognoze Bloomberga upućuju da je početak recesije u srpnju gotovo neminovan. To treba uzeti sa zrncem soli jer nas protekle godine uče da ništa nije izvjesno. Ipak, pretpostavka stoji da je vjerojatnije da će recesije biti no da neće.
To je loša vijest za Powellove optimistične riječi. Što je još gore, plitka recesija možda neće biti dovoljna da vrati inflaciju na ciljanu razinu. U prosjeku, protekle recesije su temeljnu inflaciju spuštale ograničeno i s vremenskim odmakom.
Ako se sve zajedno promotri, stagflacija, odnosno recesija uz još uvijek visoku inflaciju, najvjerojatniji je ishod.
