Njemačka i Francuska upozorile su da će evropske kompanije morati dosta da povećaju investicije da ne bi zaostajale za američkim i kineskim firmama, dok zemlje reformišu ekonomije kako bi ih prilagodile klimatskim promjenama.
Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastali su se u nedjelju u Parizu da razgovaraju o tome kako bi Evropska unija trebalo da odgovori na Zakon o smanjenju inflacije predsjednika Joea Bidena, koji podrazumijeva oko 500 milijardi dolara nove potrošnje i poreske olakšice tokom jedne decenije u korist američkih kompanija.
EU tvrdi da zakon, koji je stupio na snagu ove godine, nije u skladu s međunarodnim pravilima i da bi nepravedno naveo kompanije da prebace investicije u SAD iz Evrope. Lideri unije sastaće se sljedećeg mjeseca kako bi razgovarali o opcijama, a jedna od njih je da podnesu žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
"Prva stvar je da se pobrinemo da mi, kao Evropska unija, ne budemo tretirani gore od direktnih susjeda kao što su Kanada i Meksiko, na primjer - to je neprihvatljivo", rekao je Scholz na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom u Jelisejskoj palati, dodajući da su Sjedinjene Američke Države signalizirale "veliko razumijevanje" po ovom pitanju. "Trenutno sam veoma uvjeren da ćemo postići neophodan kompromis tokom prvog dijela godine".
Macron je dodao: "Imamo pravu saglasnost o rješenju koje ćemo donijeti".
Bloomberg
Trka subvencija
Američki zakon će subvencionisati energiju budućnosti, od vodonika do baterija, vjetra i sunca, i imaće za cilj da proizvodnju učini samostalnom i obezbijedi da zemlja ne zavisi od Kine ili drugih nacija.
Njemačka i Francuska pozvale su SAD da izmjeni zakon kako bi evropskim kompanijama dao više fleksibilnosti da iskoriste kredite koji se nude. Ipak, zvaničnici u EU su sve skeptičniji da će Washington napraviti značajne promjene i počeli su da planiraju načine za zaštitu evropske industrije.
EU će vjerovatno zauzvrat dati više slobode državama članicama da ulažu u sopstvene kompanije i preusmjere postojeći novac EU na firme kojima je potreban. Takođe će razgovarati o tome koliko će svaki plan biti dalekosežan i, što je najvažnije, da li će uključivati novo finansiranje.
Kao dio napora da se udalje od ruskih izvora energije, Macron je rekao da će planirani podmorski gasovod koji povezuje Barselonu i Marsej, namijenjen za prenos vodonika, biti proširen i na Njemačku. Projekat, poznat kao BarMar ili H2Med, ima za cilj da poveže Portugal i Španiju s Francuskom kako bi transportovao oko 10 odsto potreba EU za vodonikom do 2030.
Evropski odgovor
Novi američki zakon i evropski odgovor koji se još uvijek razvija izazvali su strahove od subvencija i novog protekcionizma koji cijepa globalnu ekonomiju i podiže cijene za potrošače. Ipak, Scholz je rekao da ne misli da će ekološki napori izazvati trgovinski rat između transatlantskih saveznika.
Bloomberg
Šefica EU za konkurenciju Margrethe Vestager upozorila je da bi prevelika nacionalna podrška kompanijama mogla da dovede u nepovoljan položaj manje i siromašnije zemlje koje imaju manji fiskalni kapacitet. Njemačka i Francuska, dvije najveće ekonomije EU, imale su najviše koristi nakon što je Evropska komisija, izvršna ruka unije, ublažila postojeća pravila kako bi pomogla firmama da se izbore s visokim troškovima energije.
Šest zemalja - Danska, Finska, Irska, Holandija, Poljska i Švedska - već je pozvalo Evropsku komisiju da bude veoma oprezna kada mijenja privremeni krizni okvir EU. Upozorili su na rizik od fragmentacije unutrašnjeg tržišta, štetnih trka za subvencijama i slabijeg regionalnog razvoja.
.webp){kind=icon}
