Prema Centru za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR), svijet će se u 2023. suočiti s recesijom, jer viši troškovi zaduživanja, koji su počeli ove godine u cilju suzbijanja inflacije, dovode do smanjenja privrede.
Globalna ekonomija je prvi put premašila 100 biliona dolara 2022. godine, ali će stati u 2023, dok kreatori politike nastavljaju svoju borbu protiv rastućih cijena, saopštila je britanska konsultantska kuća u svojoj godišnjoj tabeli Svjetske ekonomske lige.
"Vjerovatno će se svjetska ekonomija suočiti s recesijom sljedeće godine, kao posljedica rasta kamatnih stopa, a koje su odgovor na veću inflaciju", rekao je Kay Daniel Neufeld, direktor i šef Odjeljenja za prognoziranje u CEBR-u.
U izvještaju se dodaje da "bitka protiv inflacije još nije dobijena". "Očekujemo da će se centralni bankari držati svog oružja i u 2023. uprkos ekonomskim troškovima. Cijena spuštanja inflacije na ugodnije nivoe je lošija perspektiva rasta u narednim godinama."
Nalazi su pesimističniji od najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda. Ta institucija je u oktobru upozorila da će se više od trećine svjetske ekonomije smanjiti i da postoji šansa od 25 odsto da globalni BDP poraste za manje od dva odsto u 2023. godini, što definiše kao globalnu recesiju.
Uprkos tome, do 2037. godine svjetski bruto domaći proizvod će se udvostručiti dok ekonomije u razvoju sustižu one bogatije. Promjenjivi odnos snaga će do 2037. godine dovesti do toga da region istočne Azije i Pacifika čini više od trećine globalne proizvodnje, dok će se evropski udio smanjiti na manje od petine.
CEBR uzima svoje osnovne podatke iz MMF-ovog Svjetskog ekonomskog izgleda i koristi interni model za predviđanje rasta, inflacije i deviznih kurseva.
Kina nije spremna da pretekne SAD kao najveća svjetska ekonomija najranije do 2036. godine - šest godina kasnije nego što se očekivalo. To je zbog kineske politike "Covid-Zero" i rastuće trgovinske tenzije sa Zapadom.
CEBR je prvobitno očekivao promjenu 2028. godine, koju je pomjerio na 2030. na prošlogodišnjoj tabeli lige. Sada se misli da se tačka prelaza neće dogoditi do 2036. godine, a možda će doći i kasnije, ako Peking pokuša da preuzme kontrolu nad Tajvanom i suoči se s uzvratnim trgovinskim sankcijama.
"Posljedice ekonomskog rata između Kine i Zapada bile bi nekoliko puta teže od onoga što smo vidjeli nakon ruskog napada na Ukrajinu. Gotovo je izvjesno da bi došlo do prilično oštre svjetske recesije i ponovnog izbijanja inflacije", rekao je CEBR.
CEBR je takođe predvidio:
- Indija će postati treća ekonomija od 10 biliona dolara 2035. i treća po veličini u svijetu do 2032.
- Velika Britanija će ostati šesta po veličini svjetska ekonomija, a Francuska sedma u narednih 15 godina, ali Britanija više neće rasti brže od evropskih vršnjaka zbog "odsustva politike orijentisane na rast i nedostatka jasne vizije njene uloge van Evropske unije".
- Ekonomije u razvoju s prirodnim resursima dobiće "znatan podsticaj" jer fosilna goriva igraju važnu ulogu u prelasku na obnovljivu energiju.
- Globalna ekonomija je daleko od nivoa BDP-a od 80.000 dolara po stanovniku, na kojem se emisije ugljenika odvajaju od rasta, što znači da su potrebne daljnje političke intervencije da bi se postigao cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na samo 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.
.webp){kind=icon}
