Turske banke nude najjeftinije kredite na svijetu, no dostupni su samo nekolicini odabranih. Razlog tome je što vlast u Turskoj želi izbjeći valutnu krizu uz zadržavanje snažnog gospodarskog rasta uoči izbora koji se održavaju sljedeće godine, a na kojima će predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pokušati osvojiti još jedan mandat.
Regulatori prisiljavaju komercijalne banke da kod izdavanja kredita prednost daju izvoznicima i manjim tvrtkama, jer one čine gotovo tri četvrtine tržišta rada u Turskoj.
Prema podacima turske središnje banke, novi zajmovi u lirama, namijenjeni manjim tvrtkama, ključnoj ciljanoj skupini za kreditni rast, porasli su za gotovo 10 puta na godišnjoj razini u prvih 10 mjeseci ove godine, u odnosu na sedmerostruko povećanje za velike tvrtke.
Inflacija u Turskoj i prilagođene kamatne stope su među najnižima u svijetu
Turska smanjuje kamatu
Tvrtke koje se ne uklapaju u vladinu sliku dostojnih zajmoprimaca, uključujući one bogate u stranom vlasništvu, bore se osigurati jeftine kredite, iako su u četvrtak kamatne stope smanjene na devet posto, unatoč inflaciji od 85 posto.
Ograničavanje kreditiranja na ovaj način moglo bi ugroziti predviđeni rast od pet posto za ovu godinu. "Samo izvoznici s malim potrebama za uvozom mogu dobiti kredite, a to je tek šačica ljudi", rekao je Eren Gönül, voditelj prodaje u proizvodnji namještaja iz Ankare.
Gönül kaže kako njegov sektor, kao ni mnogi drugi, nije planirao rast, jer bi to značilo kreditno zaduživanje po visokim cijenama na uvoz sirovina, što je skup potez u vrijeme kada je lira na rekordno niskoj razini.
Mišljenje Bloomberg Economicsa
"Pravila zajmova ciljaju promicanje izvoza bez poticanja inflacije. Ograničenja kamatnih stopa na kredite već predstavljaju prepreku za kreditne apetite, a sukobi s drugim politikama dodatno će ograničiti njihov uspjeh. Nadolazeći kreditno-jamstveni fond koji podupire tursko ministarstvo financija zasigurno će potaknuti potražnju zajmova i potaknuti inflaciju", izjavila je Selva Bahar Baziki, ekonomistica iz Turske.
Banke mogu ponuditi jeftine zajmove klijentima visokog prioriteta ili drugima posuđivati po znatno višim cijenama. Potonji, međutim, od njih zahtijeva kupnju velike količine državnog duga koji će biti spremljeni kod turske središnje banke. To ograničava poticaj posuđivanja novca klijentima koji nisu prioritetna skupina.
Zajmovi malih i srednjih poduzeća čine polovicu ukupnog broja komercijalnih zajmova
Utjecaj je postao izraženiji nakon što je Turska u kolovozu počela snižavati kamatne stope u skladu s Erdoğanovim zahtjevima. Ključni cilj je izbjeći nagli pad lire koji je uslijedio nakon prošlih razdoblja brzog rasta kredita.
Financijski inženjering, koji je u tijeku, omogućava rast kredita bez devalviranja lire, ali banke su oprezne u pogledu rizika od preuzimanja velikih iznosa državnog duga s dugim dospijećem.
"Erdoğan je poučen iskustvom iz 2018. i 2020. godine, kada je eksplozija kredita potaknula uvoz, inflaciju i na kraju rezultirala slabijom lirom", rekao je Nick Stadtmiller, direktor sektora tržišta u razvoju iz konzultantske tvrtke Medley Global Advisors iz New Yorka.
Izborni ciklus
Ključ Erdoğanova plana za održavanje stabilnosti tržišta uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine je uglađivanje situacije. Zbog rastućeg pritiska na cijene, čini se najvažnijim učvrstiti liru. Turskoj ponestaje neto deviznih pričuva, a povećanje kamatne stope radi obrane lire u slučaju drugačijeg kursa teško je zamislivo, budući da bi to moglo uzrokovati recesiju neposredno pred izbore.
Vlast stoga podupire selektivno kreditiranje, praksu koja samo nekim turskim tvrtkama omogućava okorištavanje od pada kamatnih stopa. Takozvana mala i srednja poduzeća ove su godine posudila rekordnih 35 milijardi dolara, što čini gotovo polovicu svih komercijalnih zajmova, prema središnjoj banci.
Podrška Erdoganovoj stranci usred poticaja jeftinih kreditnih zajmova / Bloomberg
Nakon četiri kruga smanjenja kamata prosječna cijena komercijalnih zajmova pala je s 30 posto, koliko je iznosila u srpnju, na oko 16 posto prošlog tjedna.
No selektivno kreditiranje spriječilo je novu eksploziju i, umjesto toga, rast kredita je pao s ovogodišnjeg vrhunca zabilježenog u lipnju.
Propisi koji su zajmodavce opteretili velikom količinom državnog duga s niskim prinosom među bankarima izazivaju negodovanje.
Prosječna kamata na komercijalne zajmove pada nakon obaranja kamata
Dobro upućeni izvori tvrde kako iz središnje banke bankarskim rukovoditeljima poručuju da očekuju preokret u politici zajmova prije izbora.
Mjere paraliziraju bankarski sustav, a nestašica kredita mogla bi zadržati gospodarski rast prigušenim, rekao je istanbulski ekonomist Haluk Bürümcekçi.
.webp){kind=icon}
