text size
Evropski saveznici SAD očekuju da će predsjednik Donald Trump povući dodatne američke snage sa kontinenta nakon što je najavio da će iz Njemačke povući 5.000 vojnika, rekli su upućeni izvori.
Najviše diplomate zemalja članica NATO procjenjuju da će Trump najaviti nova smanjenja, moguće i u Italiji, kao i da će odustati od plana iz vremena predsjednika Joe Biden o raspoređivanju raketa dugog dometa u Njemačkoj, naveli su izvori koji su željeli da ostanu anonimni.
Među ostalim mogućim scenarijima je i povlačenje SAD iz pojedinih vojnih vežbi, kao i preusmjeravanje snaga iz zemalja kojima je Trump nezadovoljan u države koje smatra većim saveznicima. Ta ideja potiče još iz njegovog prvog mandata, kada je razmatrao slanje dodatnih trupa u Poljsku.
Izvori navode da se ove procjene zasnivaju na Trumpovim javnim izjavama i razgovorima koje su zvaničnici Alijanse vodili sa američkim kolegama o budućim planovima za NATO.
Pentagon odbio je da komentariše, dok je Bijela kuća uputila na izjave državnog sekretara Marca Rubia od petka.
"Ako je jedan od glavnih razloga zbog kojih su SAD u NATO-u mogućnost da imaju snage raspoređene u Evropi koje mogu da se koriste u drugim krizama, a to više nije slučaj kada je reč o nekim članicama, to predstavlja problem i mora da bude razmotreno", rekao je Rubio novinarima u Italiji.
Bloomberg
Takvi potezi predstavljali bi dodatni signal Trumpovog nezadovoljstva pojedinim saveznicima, poput Njemačke i Španije, zbog, kako smatra, nedovoljne podrške američko-izraelskom ratu protiv Irana. Na pitanje krajem aprila da li bi razmotrio povlačenje trupa iz Italije ili Španije, Trump je odgovorio: "Pa, zašto ne bih?"
"Italija nam nije ni od kakve pomoći", rekao je. "A Španija je bila užasna, apsolutno užasna."
Alijansa još nije obavještena koja će jedinica biti povučena iz Njemačke, ali zvaničnici vjeruju da SAD razmatraju opcije za brzo sprovođenje odluke, rekao je jedan od izvora. Španija, koja je posebno izazvala Trumpov bes, bila je i jedina zemlja koja je dobila izuzeće od novog NATO cilja da za odbranu izdvaja pet odsto BDP-a, što je podstaklo spekulacije da bi SAD mogle smanjiti prisustvo u bazama Rota Naval Base i Morón Air Base.
Predsjednikove izjave i zabrinutost među diplomatama NATO-a dodatno su pojačale dugogodišnje tenzije između Trumpa i evropskih država, koje su u njegovom drugom mandatu postale još izraženije. Ipak, zabrinutost ublažava činjenica da je Trump godinama nagovještavao mogućnost izlaska SAD iz NATO-a, ali to nikada nije sproveo.
To bi djelimično moglo odražavati svijest Trumpa i njegovih savjetnika da bi trajni raskid ili masovno povlačenje jednako naštetili američkim interesima koliko bi zadovoljili njegovu želju da kazni zemlje koje smatra distanciranim.
"Mi bismo pretrpjeli jednaku ili čak veću štetu od evropskih zemalja koje bismo označili kao mete za kažnjavanje kada bismo značajno smanjili svoje snage ili prisustvo", rekao je Gordon Davis, penzionisani general-major američke vojske i bivši visoki zvaničnik NATO-a, koji je sada saradnik u Centru za evropske politike.
SAD trenutno imaju oko 85.000 pripadnika vojske raspoređenih u Evropi, a taj broj se mijenja u zavisnosti od povratka jedinica kući ili jačanja prisustva tokom vojnih vježbi. Baze širom Evrope služe kao polazište za brzo raspoređivanje snaga na Bliski istok, u Afriku i Centralnu Aziju. Američko prisustvo u istočnoj Evropi dodatno odvraća Rusiju i pruža sigurnost saveznicima.
Uprkos Trumpovom nezadovoljstvu, zvaničnici NATO-a i visoki diplomati smatraju da će ograničenja koja je uveo Kongres, kao i strateška zavisnost SAD od Evrope, ograničiti predsednikovu sposobnost da sprovede velike promjene.
Kada je Trump prošle nedjelje najavio povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke, pojedini američki zakonodavci postavili su pitanje da li je taj potez u suprotnosti sa zakonom koji je Kongres prošle godine usvojio, a kojim se zahtijeva odobrenje za smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi ispod 76.000 vojnika.
Nedavni sastanak zamjenika ministra odbrane Elbridga Colbyja sa ambasadorima oko desetak zemalja NATO-a protekao je konstruktivno i bio je usmjeren na ostvarenje koncepta "NATO 3.0", američke inicijative da Evropa preuzme glavnu odgovornost za sopstvenu odbranu, rekli su izvori upoznati sa razgovorom.
Pojedine članice NATO-a vjerovatno bi podržale premještanje američkih resursa ka istoku, s obzirom na to da Njemačka više nije glavno žarište konfrontacije sa Rusijom kao u vrijeme Hladnog rata. Poljska, koja procentualno izdvaja najviše za odbranu u okviru Alijanse, zalaže se za veće američko prisustvo.
SAD takođe proširuju baze Souda Bay Naval Base u Grčkoj i Camp Kościuszko u Poljskoj, što dodatno podstiče spekulacije da bi dio američkih snaga mogao biti premješten upravo u te zemlje.
.webp){kind=icon}
