Ključni podaci o proizvodnji u evrozoni, koji će biti objavljeni sljedeće nedelje, najvjerovatnije će pokazati da je privreda stagnirala u drugom kvartalu, kao posljedica prestanka kratkotrajnog rasta izvoza izazvanog uvođenjem carina, koji je na početku godine dao privremen podsticaj.
Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekuju da će podaci u srijedu pokazati da je bruto domaći proizvod (BDP) ostao nepromijenjen u periodu od aprila do juna, nakon rasta od 0,6 odsto u prvom kvartalu. Taj rast bio je podstaknut naglim skokom trgovinske aktivnosti, naročito izraženim u Irskoj, uslijed očekivanja da će Donald Trump uvesti nove svjetske uvozne dažbine.
"Preokret ovog efekta vjerovatno će se negativno odraziti na rast", izjavila je Simona Delle Chiaie, glavna ekonomistkinja za evrozonu u Bloomberg Economicsu. "Ovaj pritisak dolazi uz već slabu domaću tražnju, gdje povećana neizvjesnost sputava potrošnju domaćinstava i investicije preduzeća."
Promjena BDP-a (kvartalno): Evrozona vjerovatno nije ostvarila rast u drugom kvartalu; Izvor: Nacionalne agencije za statistiku, Bloomberg
Među najvećim privredama evrozone, očekuje se da će Njemačka imati najslabiji rezultat, sa padom proizvodnje od 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Španija će vjerovatno nastaviti da bilježi rast od 0,6 odsto, dok će Francuska i Italija postići skroman rast.
Iako će ovi brojevi biti pažljivo praćeni, budući razvoj situacije u bloku zemalja u velikoj mjeri zavisiće od toga da li će Evropska unija (EU) uspjeti da postigne dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kojim bi se izbjegle najrigoroznije Trumpove carine. Izveštaji ove nedjelje sugerišu da su pregovarači blizu sporazuma kojim bi carine bile postavljene na 15 odsto, što je scenario sa kojim bi, prema riječima predsjednika instituta Ifo Clemensa Fuesta, "njemački izvoznici mogli da žive".
Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde takođe je istakla otpornost privrede, nakon što su kreatori politike prvi put u godini dana ostavili kamatne stope nepromijenjene. Iako je priznala da je raniji rast bio djelimično rezultat ubrzane trgovine, navela je i "povećanu potrošnju i povećane investicije" kao pozitivne faktore.
Promjena potrošačkih cena (međugodišnje): Inflacija u evrozoni vjerovatno usporila na 1,9 odsto u julu; Izvor: Nacionalne agencije za statistiku, Bloomberg
U međuvremenu, podaci o inflaciji koji će biti objavljeni u petak trebalo bi da potvrde uvjerenje ECB da je inflacija pod kontrolom. Predviđa se da su potrošačke cijene u julu porasle za 1,9 odsto, što je manje od dva odsto iz prethodnog mjeseca i nešto ispod cilja centralne banke. Pokazatelj bazne inflacije vjerovatno je ostao nepromijenjen, na 2,3 odsto.
ECB prognozira da će inflacija srednjoročno dostići cilj od dva odsto, nakon dužeg perioda kada je bila ispod tog nivoa. Prijetnja toj prognozi jeste jačanje evra, koje bi moglo dodatno sniziti troškove uvoza i oslabiti konkurentnost izvoza.
Nepovoljan trgovinski sporazum sa SAD vjerovatno bi takođe doveo do niže inflacije, mada to zavisi od reakcije EU. Zvaničnici ECB se nadaju da će imati više jasnoće na septembarskom sastanku, kada će novi set projekcija omogućiti da se bolje procijeni eventualni dogovor.
U intervjuu objavljenom u subotu, član Izvršnog odbora ECB Piero Cipollone izjavio je da privreda šalje kontradiktorne signale.
"U septembru, i kasnije ove godine, imaćemo više informacija, koje će biti uključene u revidirane makroekonomske projekcije", rekao je za slovenački list Delo. "Moraćemo da sagledamo kako će cijene u evrozoni biti pogođene trgovinskim poremećajima, uključujući uticaj na lance snabdijevanja, kao i na preusmjeravanje trgovine koje već rezultuje povećanjem uvoza iz Kine."
(Ažurirano izjavama Cipollonea u posljednja dva pasusa.)
.webp){kind=icon}
