Europska središnja banka (ECB) trebala bi pričekati barem do rujna kako bi provela detaljnu raspravu o promjeni kamatnih stopa, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) i član Upravnog vijeća Boris Vujčić za Bloomberg.
"Smatramo da smo sada u vrlo dobroj poziciji. Sada se isplati pričekati više podataka i, po mom mišljenju, još jednu projekciju prije nego što odlučimo kamo želimo ići i nadamo se da ćemo do tada dobiti više jasnoće o trgovinskim odnosima", naglasio je.
ECB objavljuje ekonomske prognoze svaki kvartal, a sljedeći set procjena trebao bi biti objavljen na sastanku 10. i 11. rujna u Frankfurtu. S obzirom na to da je ECB snizio svoju depozitnu kamatnu stopu s četiri na dva posto u godinu dana, predsjednica Christine Lagarde signalizira da se kampanja smanjenja bliži kraju. Neki dužnosnici čak smatraju da je ciklus već završen, tvrdeći da se inflacija smiruje oko željenog cilja od dva posto i da gospodarstvu nije potrebna daljnja podrška monetarne politike.
Smanjenje kamatne stope najranije u rujnu također je u skladu s tržišnim cijenama, iako se investitori više naginju sastanku ECB-a u prosincu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je kako će do 9. srpnja donijeti odluku o carinskoj politici, što baca neizvjesnost na europske ekonomske izglede, iako je Vujčić upozorio da se ne treba špekulirati što bi se moglo dogoditi u tom pogledu.
"Nemojmo nagađati, pričekajmo i vidimo gdje ćemo završiti s carinama, a onda ćemo znati što učiniti", rekao je. Na pitanje hoće li carine biti inflatorne ili dezinflacijske u eurozoni, rekao je da "nije lako to reći prije nego što znamo kako će izgledati krajnji cilj u smislu carina".
ECB trenutno predviđa rast od 0,9 posto u 2025. godini, nakon čega slijedi ubrzanje na 1,1 posto i 1,3 posto u sljedeće dvije godine, s prosječnom inflacijom na ciljanoj razini središnje banke od dva posto u 2027. godini.
Te prognoze i dalje predviđaju rast unatoč teškom scenariju s povišenim američkim carinama i odmazdom Europske unije (EU). Ne očekuju se ni velike promjene po pitanju stope inflacije.
Jedna od posljedica američkih trgovinskih nameta bilo je jačanje eura, jer investitori traže alternative dolaru. To podržava povlačenje rasta potrošačkih cijena u eurozoni, rekao je Vujčić.
"Dva glavna razloga za dezinflaciju su bila cijene energije i tečaj. Vrlo je volatilno i to je ono što također moramo imati na umu", poručio je Vujčić.
Ipak, očekuje da će se pritisak na europske dionice "zasad", nastaviti i dodaje da su zbog "konfuzne" američke politike investitori "jednostavno odlučili diverzificirati se od dolara, a očiti izbor je euro."
— Uz pomoć Piotra Skolimowskog, Andree Dudik, Fraidoona Poye i Vassilisa Karamanisa
.webp){kind=icon}
