.webp){kind=icon}
Budući da europska industrija mora zaokrenuti na zeleno, održivo i digitalno poslovanje, nužno je kontinuirano informiranje gospodarstvenika o aktualnim promjenama u zakonodavstvu, izazovima tranzicijskog razdoblja, ali i prilikama koje razmjerno maloj hrvatskoj industrijskoj bazi mogu osigurati dugoročnu stabilnost i razvoj, rečeno je u utorak na konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) Vrijeme je za industriju, koja se održala u zagrebačkom Hilton Garden Innu.
Rat u Ukrajini, porast cijene energenata, prekid dobavnih lanaca i nabava kritičnih sirovina snažno utječu na hrvatsku i europsku industriju, stoga je bitno razgovarati o važnosti tranzicije hrvatskih tvrtki.
"Informacijska i komunikacijska industrija imaju izuzetno veliki utjecaj u digitalno-transformacijskim procesima i gospodarstva i tijela državne uprave i cijelog društva", smatra predsjednica i glavna izvršna direktorica kompanije Ericsson Nikola Tesla Hrvatska Gordana Kovačević. Oni su tranziciju već proveli. No često izuzetno složeni sistematski integracijski projekti digitalne transformacije ne uspijevaju ili su rokovi realizacije puno dulji od početno planiranih.
No hrvatske tvrtke ozbiljno su shvatile da je prelazak na zeleno neminovan. HGK je 2021. godine proveo istraživanje koje je pokazalo da više od 60 posto tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku. No danas su stvari ipak vidljivo drugačije.
Tvrtke prepoznaju važnost zelene tranzicije
U ovogodišnjem istraživanju 80 posto ispitanika slaže se s time da inovacije i tehnologije koje poduzetnici imaju namjeru razvijati tehnologije su vezane uz obnovljive izvore energije. Oni koji je percipiraju negativno kao glavni razlog ističu visoke troškove ulaganja u odnosu na povrat uloženog.
"Svi izazovi su malo usporili taj prijelaz, to je dodatni izazov za tvrtke u odnosu na ona prijašnja vremena, ali teško da u narednim godinama možemo očekivati 'dosadne godine'. Bit će puno izazova", istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović.
"Puno je izazova pred kompanijama", smatra Luka Burilović | Bloomberg Adria
Kada je riječ o procjeni spremnosti poduzeća na zelenu tranziciju, 70,4 posto ispitanika kao najveće prepreke za isticanje financiranja projekata ističe nedostatak vlastitih sredstava za ulaganje. 52,5 posto ispitanika već je započelo sa zelenom tranzicijom, a 13,7 posto ispitanika planira započeti s pripremama u sljedećih šest do 12 mjeseci.
Kao najveću potencijalnu prepreku u provedbi zelene tranzicije, 40,3 posto ispitanika ističe financiranje projekata, dok pet posto ispitanika uopće nema namjeru započeti s pripremama.
Analiza je identificirala pet glavnih preporuka kako bi se unaprijedio proces zelene tranzicije gospodarstva u Hrvatskoj. Zelenu su tranziciju zacrtali kao stratešku temu, kao i usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira, korist sinergije javnog i privatnog sektora, osiguranje izvora sufinanciranja i sustavnu podršku u provedbi.
Bruxelles neumoljiv
No na kraju krajeva neće imati izbora. Vladimír Dlouhý predsjednik Eurochambresa ističe zabrinutost oko odredbi koje stižu iz Bruxellesa. "Moramo vidjeti i razumiju li sve kompanije što se od njih traži, razumiju li svi što je korporativna odgovornost ili due diligence prema kojima će svaka europska kompanija biti pravno odgovorna za to udovoljavaju li njihovi dobavljači našim ekološkim i drugim pravilima. To će sve pasti na pleća kompanija, a mi moramo pojačati kompetitivnost europskim kompanija", objasnio je Dlouhý.
Europska unija ima ambiciozan plan osigurati da njezini standardi borbe protiv zagađivanja okoliša ne budu potkopani trgovinom s partnerima koji nemaju te standarde jednako razvijene. Zbog toga je od 1. listopada ove godine EU uveo novu vrstu poreza koja se naziva Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), a cilj je onemogućiti ugljično propuštanje kada tvrtke proizvodnju prebace na mjesta s manje strogim pravilima kako bi smanjile troškove.
Činjenica je da Europa treba modernu, kompetitivnu industriju, i to na globalnoj razini. Već kasnimo, rekao je Dlouhý. "SAD, Kina, čak i Indija su nas ostavile iza u nekim područjima. Kina i ostali rade, a ne govore. Traži se od kompanija da ispune neke uvjete poput dekarbonizacije, a u isto vrijeme da investiraju".
EU do 2050. želi biti klimatski neutralan | Bloomberg Mercury
Dlouhý smatra kako Europa mora promisliti o zadanim rokovima i postaviti nove, realnije. "Vjerujem da je europska i američka dominacija u svijetu definitivno gotova. Sada imamo jaku Kinu, Indiju, tako da i mi moramo biti najbolji i učiniti sve kako bismo imali jaku konkurentnost, dakle jaku Europu".
No primjer kompanije Ericsson Nikola Tesla Hrvatska pokazuje kako često izuzetno složeni sistematski integracijski projekti digitalne transformacije ne uspijevaju ili su rokovi realizacije puno dulji od početno planiranih.
"I mi smo imali takvih iskustava na nekim projektima, najteže je kad imate otpore promjenama i strahove od digitalne transformacije koja može utjecati na radna mjesta, na način rada i slično", objasnila je Kovačević.
Čak i ako Europa pomakne rokove, pred našim i europskim kompanijama je puno posla jer je zelena tranzicija dugotrajan proces.
