Šest zemalja zapadnog Balkana suočava se sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom Covida-19, navedeno je u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.
Što se tiče ekonomije Bosne i Hercegovine (BiH) istaknuto je da se ista snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 procenata. Rast realnog BDP-a je vođen naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje, prenosi agencija Fena.
Međutim, očekuje se usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini na 2,7 procenata, kako rat u Ukrajini bude uticao na trgovinsku razmjenu i dodatno povećavao cijene energije i hrane.
"Neizvjesnost i uticaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije Covida-19," kazao je šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon.
Rast BDP-a u tom regionu dostigao je stopu od 7,4 procenta u 2021. godini, nakon pada od 3,2 procenta u 2020. godini.
Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja zapadnog Balkana, precizirano je.
Porasla stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu
Stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu porasla je u 2021. godini na istorijski najviši nivo od 45,8 procenata, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu.
Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.
Međutim, post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. godini stopa rasta na zapadnom Balkanu iznosiće 3,1 procenta.
Linda Van Gelder: Novi izazovi su rast cijena energije i hrane, inflacija...
"Uprkos snažnom oporavku od pandemije, zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija," kazala je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder, prenosi Fena.
Napomenula je da će zemljama zapadnog Balkana biti potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz krize i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021. godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva.
Ekonomskim izgledima regiona prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na inostranim finansijskim tržištima.
Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja, navodi se u izvještaju.
Zemlje će morati pažljivo izvagati troškove
"U takvom okruženju, zemlje moraju usmjeriti javne politike na izgradnju otpornosti i provođenje strukturnih reformi u cilju podrške rastu i prevazilaženja kriza," naglasila je viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autorica izvještaja Sanja Madžarević-Šujster.
Podvukla je da će, s ograničenim fiskalnim prostorom, zemlje morati pažljivo izvagati troškove i koristi od preuzimanja novih finansijskih obaveza u cilju odgovora na više cijene energenata i hrane, pri čemu bi kao prioritet trebalo da postave potrebe najosjetljivijih domaćinstava.
U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osetljivosti zemalja zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje države usvajaju radi ublažavanja njihovog uticaja i mogućih efekata krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.
Dodaje se da na zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja.
U neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstakle bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podrške učešću svih građana na tržištu rada i jačanje nezavisnosti javnih institucija.
.webp){kind=icon}
