Evropska centralna banka (ECB) sprema se da uspori tempo povećanja kamatnih stopa nakon što je njeno omiljeno mjerilo inflacije usporilo prvi put u posljednjih 10 mjeseci.
S obzirom da stroži uslovi kreditiranja takođe utiču na ekonomiju, zvaničnici će u četvrtak podići kamatnu stopu za četvrtinu poena na 3,25 odsto, prema kretanjima na tržištu novca i većini ekonomista u Bloombergovom istraživanju.
Međutim, ne može se isključiti ni veće podizanje: manjina analitičara koja uključuje stručnjake iz JPMorgan Chase & Co. i Bank of America smatra da će se zvaničnici odlučiti za korak od 50 baznih poena jer rast baznih cijena i dalje daleko premašuje cilj od dva odsto i rast plata se ubrzava.
Goldman Sachs je rekao da podizanje od četvrtine procentnog poena koju predviđa nije "sigurna stvar".
Bazna inflacija (plava linija) i ukupna inflacija (bijela linija) u evrozoni / Bloomberg Mercury
Zvaničnici sve češće nagovještavaju da se najagresivniji ciklus monetarnog pooštravanja u istoriji ECB bliži kraju, a tržišta i analitičari predviđaju još dva povećanja nakon ove nedjelje prije nego što se dostigne vrhunac (na 3,75 odsto).
Promjena tempa bi bila u skladu sa povećanjem za četvrtinu poena za koje su Federalne rezerve odlučile u srijedu.
Šta kaže Bloomberg Economics...
"ECB će se vjerovatno odlučiti za povećanje od 25 baznih poena. Nedavni komentari pokazuju da nema šire podrške za veće podizanje. Stabilizacija bazne inflacije i znaci da se kreditni uslovi pooštravaju vjerovatno su ubijedili centralne bankare da je konačno došlo vrijeme za usporavanje tempa povećanja od 50 baznih poena", rekao je David Powell, stariji ekonomista za tržište evrozone.
ECB će objaviti svoju odluku u 14.15 časova. Predsjednica Christine Lagarde će se obratiti novinarima pola sata nakon toga.
Kamatne stope
Članovi Savjeta guvernera koji se zalažu za oštriju monetarnu politiku možda ipak zadrže fokus na baznoj inflaciji (ona isključuje cijene hrane i energije) jer je ona i sa trenutnih 5,6 odsto, veoma blizu rekordnog nivoa.
Kompromis oko manjeg povećanja stope mogao bi da uključi slanje signala da troškovi pozajmljivanja i dalje moraju da rastu - iako je ECB tek nedavno počela da se ponaša u skladu sa svojom mantrom o donošenju odluka "od sastanka do sastanka".
Stopa na depozite ECB (sivo polje označava srednju vrijednost projekcija iz ankete) / Bloomberg Mercury
Ekonomista JPMorgan-a Greg Fuzesi očekuje da će sve napomene biti "relativno neodređene", i da će ECB najaviti još striktnije praćenje ekonomskih podataka, kao i da će retorika u saopštenju biti oštrija ako se odluče za stopu za 25 baznih poena.
Takođe bi moglo doći do pokušaja da se brže rasproda hrpa obveznica koje je ECB kupila u prošlosti kao podsticaj za vrijeme pandemije.
Cijelu analizu pročitajte OVDJE.
.webp){kind=icon}
