Europska središnja banka (ECB) će na sastanku u četvrtak donijeti novu odluku o dizanju kamatne stope, no analitičari ovoga puta očekuju da će to biti za 50 baznih bodova, a ne kao dosad za 75 baznih bodova.
To bi depozitnu kamatnu stopu diglo na dva posto, što se uglavnom smatra razinom na kojoj se niti stimulira niti sputava ekonomija eurozone.
Usporavanje dizanja referentne kamatne stope bi vjerojatno značilo približavanje vrhuncu razine kamatnih stopa u dosad najagresivnijem razdoblju stezanja monetarne politike od nastanka ECB-a. Rast cijena je blago ublažen u studenome, i to prvi put u posljednjih godinu i pol, no još uvijek je na visokih 10 posto.
Vidi se da i druge središnje banke polako usporavaju ritam dizanja kamatnih stopa, pa je američki Fed u srijedu dignuo kamatnu stopu za 50 baznih bodova umjesto dosadašnjih 75, a slično se očekuje i od Bank of England u četvrtak.
ECB će imati objavu o novom potezu u 14.15 sati.
Rast kamatne stope ECB-a bi mogao doći do 2,5 posto
Rast kamatne stope od pola postotnog boda bi značio da je depozitna kamatna stopa 250 baznih bodova viša no u srpnju, a glavni ekonomist ECB-a Philip Lane smatra da je sada trenutak za nešto umjereniji pristup kako se ne bi zagušila potražnja te kako bi se gospodarstvo prilagodilo novim monetarnim okolnostima.
Analitičari smatraju da bi ECB iduće godine mogla dići kamatnu stopu do 2,5 posto, dok na tržištu ima mišljenja da bi vrhunac mogao biti i na 2,9 posto.
Inflacija u eurozoni bi mogla biti blizu vrhunca
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde će danas najaviti i glavna načela programa smanjivanja obvezničkog portfelja vrijednog pet bilijuna eura, koji je ECB akumulirao kroz dugogodišnji program otkupa obveznica.
Od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje članica eurozone pa će se monetarna politika ECB-a izravno odnositi i na Hrvatsku, a u Vijeću ECB-a jedan od donositelja odluka bit će i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
.webp){kind=icon}
