Inflacija u eurozoni usporila je prvi put u godinu i po dana, nudeći tračak nade Europskoj centralnoj banci, koja se bori da uguši najgori rast potrošačkih cijena s kojim se ova generacija susrela.
Podaci za novembar pokazali su da je inflacija iznosila 10 odsto, saopštio je u srijedu Eurostat, što je manje od 10,4 odsto, koliko su očekivali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Pad sa 10,6 odsto u oktobru bio je najveći od 2020, a za njega su zaslužni sporiji napredak troškova energije i usluga, čak i kada su cijene hrane rasle brže.
Zvaničnici ECB istakli su ranije te podatke kao ključne za daljnju procjenu da li da povećaju kamatne stope za 75 baznih poena treći put zaredom - što je ishod koji bi sada mogao biti manje vjerovatan. Donosioci odluka će vjerovatno raspravljati o izvještaju na sastanku u srijedu, kada će se posljednji put sastati prije odluke o povećavanju stopa od 15. decembra.
Iako se odnosi samo na jedan mjesec, slabljenje cjenovnih pritisaka donijeće olakšanje ECB, koja se pola godine suočila s iznosima koji su više puta premašili prognoze ekonomista. Novi izvještaj se poklapa s američkom statistikom iz oktobra koja je takođe krenula putem slabijeg rasta, ohrabrujući neke zvaničnike Federalnih rezervi da razmotre smanjenje tempa povećanja kamatnih stopa.
Stopa inflacije u eurozoni ostala je dvocifrena već drugi mjesec, a zvaničnici su ove nedjelje pokušali da upozore na moguće lažne nade. Predsjednica ECB Christine Lagarde rekla je u ponedjeljak u Europskom parlamentu da bi je "iznenadilo" ako je rast cijena dostigao vrhunac.
Bloomberg Mercury
Njen zamjenik Luis de Guindos žalio se ranije ovog mjeseca zbog prethodnih "negativnih iznenađenja". U utorak je naglasio da je signal koji moramo da pratimo rast osnovne inflacije.
Potpredsjednik je možda mislio na takozvanu baznu inflaciju, koja ne računa cijene hrane i energije. Ta mjera je ostala nepromijenjena na 5 odsto, pokazao je izvještaj od srijede.
I širom kontinenta ove nedjelje objavljeni su izvještaji o slabijem rastu potrošačkih cijena, a inflacija je bila slabija u Njemačkoj, Italiji, Španiji i Nizozemskoj. U Francuskoj se neočekivano zadržala. Rast cijena se ubrzao u samo tri zemlje eurozone.
Zvaničnici ECB koristiće podatke kao indikator cjenovnih pritisaka, ali i za nove kvartalne ekonomske prognoze. Osim što pokazuju put inflacije, projekcije će vjerovatno otkriti i kako troškovni šok uništava europski privredni rast, dok je recesija vjerovatno u toku.
Zvaničnici su podigli stope za 200 baznih poena od jula i sada moraju da odluče da li da još jednom povećaju 75 baznih poena ili se odluče za manje povećanje.
Nije jasno da li će niža stopa inflacije biti dovoljna da podstakne ECB ka povećanju stope za samo pola poena. Prošle nedjelje je članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel već pokušala da dovede u sumnju mogućnost sporijeg pooštravanja.
"Dosadašnji podaci sugerišu da je prostor za usporavanje tempa prilagođavanja kamatnih stopa i dalje ograničen", rekla je ona.
.webp){kind=icon}
